Brže od pregledniku!
29 odnosi: Čovik od svita (1965.), Branko Bauer, Brđani i donjani, Goli čovik (1968.), Hrvatska, Jelenko (televizijska serija), Kapetan Mikula Mali (1974.), Ljudi s Neretve, Mate Relja, Metković, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, Nagrada Vladimir Nazor, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Pulski filmski festival, Vladimir Tadej, Vuk samotnjak (1972.), Zagreb, 17. siječnja, 1913., 1962., 1964., 1965., 1966., 1968., 1969., 1972., 1974., 1980., 5. rujna.
Čovik od svita (1965.)
Čovik od svita, hrvatski dugometražni film iz 1965. godine.
Novi!!: Obrad Gluščević i Čovik od svita (1965.) · Vidi više »
Branko Bauer
Branko Bauer (Dubrovnik, 18. veljače 1921. – Zagreb, 11. travnja 2002.), hrvatski redatelj.
Novi!!: Obrad Gluščević i Branko Bauer · Vidi više »
Brđani i donjani
Brđani i donjani, hrvatski dokumentarni film iz 1969. godine o životu ljudi u delti Neretve.
Novi!!: Obrad Gluščević i Brđani i donjani · Vidi više »
Goli čovik (1968.)
Goli čovik, hrvatski dugometražni film iz 1968. godine.
Novi!!: Obrad Gluščević i Goli čovik (1968.) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Obrad Gluščević i Hrvatska · Vidi više »
Jelenko (televizijska serija)
Jelenko, ime je za hrvatsku TV seriju za djecu, koju je producirala TV kuća Televizija Zagreb između 1980.
Novi!!: Obrad Gluščević i Jelenko (televizijska serija) · Vidi više »
Kapetan Mikula Mali (1974.)
Kapetan Mikula Mali, hrvatski dugometražni film iz 1974. godine i serija iz 1976.
Novi!!: Obrad Gluščević i Kapetan Mikula Mali (1974.) · Vidi više »
Ljudi s Neretve
Ljudi s Neretve, hrvatski dokumentarni film iz 1966. godine o životu ljudi u delti Neretve.
Novi!!: Obrad Gluščević i Ljudi s Neretve · Vidi više »
Mate Relja
Mate Relja (Šibenik, 29. kolovoza 1922. – Zagreb, 1. kolovoza 2006.) bio je hrvatski redatelj i scenarist.
Novi!!: Obrad Gluščević i Mate Relja · Vidi više »
Metković
Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
Novi!!: Obrad Gluščević i Metković · Vidi više »
Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
Nova zgrada Muzičke akademije u Zagrebu Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu najveća je i najstarija visokoškolska glazbena ustanova u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Obrad Gluščević i Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Obrad Gluščević i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Obrad Gluščević i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »
Pulski filmski festival
Pulski filmski festival (engl. Pula Film Festival), najstariji hrvatski filmski festival koji se od 1954. jednom godišnje održava u pulskoj Areni.
Novi!!: Obrad Gluščević i Pulski filmski festival · Vidi više »
Vladimir Tadej
Vladimir Tadej (Novska, 9. svibnja 1925. – Zagreb, 1. ožujka 2017.) bio je hrvatski filmski redatelj i scenograf.
Novi!!: Obrad Gluščević i Vladimir Tadej · Vidi više »
Vuk samotnjak (1972.)
Vuk samotnjak hrvatski je dugometražni film iz 1972. godine.
Novi!!: Obrad Gluščević i Vuk samotnjak (1972.) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Obrad Gluščević i Zagreb · Vidi više »
17. siječnja
17.
Novi!!: Obrad Gluščević i 17. siječnja · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Obrad Gluščević i 1913. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Obrad Gluščević i 1962. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Obrad Gluščević i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Obrad Gluščević i 1965. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Obrad Gluščević i 1966. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Obrad Gluščević i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Obrad Gluščević i 1969. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Obrad Gluščević i 1972. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Obrad Gluščević i 1974. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Obrad Gluščević i 1980. · Vidi više »
5. rujna
5.
Novi!!: Obrad Gluščević i 5. rujna · Vidi više »
