Brže od pregledniku!
44 odnosi: Beč, Benedikt Kuripečić, Bihać, Carigrad, Cetingradska povelja, Cetinski sabor, Diplomat, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva, Grof, Hrvatska, Hrvatska ćirilica, Istanbul, Ivan Zapolja, Kiseg, Kranjska, Ljubljana, Ludovik II. Jagelović, Mohačka bitka, Osmansko Carstvo, Pad Beograda (1521.), Ripač, Senj, Sulejman I., Zagreb, 1. siječnja, 1490., 1519., 1521., 1522., 1526., 1527., 1528., 1529., 1530., 1531., 1532., 1533., 1537., 1538., 1540., 1543., 1545., 29. srpnja.
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Nikola Jurišić i Beč · Vidi više »
Benedikt Kuripečić
Benedikt Kuripečić (Kuripešić), germanizirano Curipeschitz (Gornji Grad u Štajerskoj, početak 16. st. – ?), putopisac Kuripečić, Benedikt, LZ Miroslav Krleža (pristupljeno 3. kolovoza 2016.).
Novi!!: Nikola Jurišić i Benedikt Kuripečić · Vidi više »
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Novi!!: Nikola Jurišić i Bihać · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Nikola Jurišić i Carigrad · Vidi više »
Cetingradska povelja
Cetingradska povelja, dokument hrvatske državnosti, kojom plemstvo Kraljevine Hrvatske potvrđuje izbor nadvojvode Ferdinanda I. Habsburškog za hrvatskog kralja dana 1.
Novi!!: Nikola Jurišić i Cetingradska povelja · Vidi više »
Cetinski sabor
Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u Cetingradu 1527. g. (slika Dragutina Weingärtnera) Cetinski sabor, zbor hrvatskog plemstva održan u Cetingradu 31.
Novi!!: Nikola Jurišić i Cetinski sabor · Vidi više »
Diplomat
Diplomat je osoba koja se bavi diplomacijom.
Novi!!: Nikola Jurišić i Diplomat · Vidi više »
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Nikola Jurišić i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand II. (Graz, 9. srpnja 1578. – Beč, 15. veljače 1637.), rimsko-njemački car (1619. – 1637.), ugarsko-hrvatski i češki kralj (1618. – 1637.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Nikola Jurišić i Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Nikola Jurišić i Grof · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nikola Jurišić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Novi!!: Nikola Jurišić i Hrvatska ćirilica · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Nikola Jurišić i Istanbul · Vidi više »
Ivan Zapolja
Ivan Zapolja (mađ. Zápolya János, Szapolyai János) (Spišský Hrad, Slovačka, 2. lipnja 1487. – Sebeş, Rumunjska, 22. srpnja 1540.), ugarski velikaš, erdeljski vojvoda i knez iz plemenitaške obitelji Zapolja te protukralj Ferdinandu Habsburškom (1527. – 1540.) Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX.
Novi!!: Nikola Jurišić i Ivan Zapolja · Vidi više »
Kiseg
Kiseg (mađarski: Kőszeg, njemački: Güns) je grad na sjeverozapadu Mađarske od 12,055 stanovnika, koji administrativno pripada u Željeznu županiju.
Novi!!: Nikola Jurišić i Kiseg · Vidi više »
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Novi!!: Nikola Jurišić i Kranjska · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Nikola Jurišić i Ljubljana · Vidi više »
Ludovik II. Jagelović
Ludovik II.
Novi!!: Nikola Jurišić i Ludovik II. Jagelović · Vidi više »
Mohačka bitka
Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.
Novi!!: Nikola Jurišić i Mohačka bitka · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Nikola Jurišić i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pad Beograda (1521.)
Pad Beograda 1521.
Novi!!: Nikola Jurišić i Pad Beograda (1521.) · Vidi više »
Ripač
Ripač je naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Nikola Jurišić i Ripač · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Nikola Jurišić i Senj · Vidi više »
Sulejman I.
Sulejman I. (6. studenoga 1494. – 7. rujna 1566.), zvani Veličanstveni (također na turskom: Süleyman I Kanuni, Zakonodavac) bio je osmanski sultan.
Novi!!: Nikola Jurišić i Sulejman I. · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Nikola Jurišić i Zagreb · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Nikola Jurišić i 1. siječnja · Vidi više »
1490.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Jurišić i 1490. · Vidi više »
1519.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Jurišić i 1519. · Vidi više »
1521.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Jurišić i 1521. · Vidi više »
1522.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Jurišić i 1522. · Vidi više »
1526.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Jurišić i 1526. · Vidi više »
1527.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Jurišić i 1527. · Vidi više »
1528.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Jurišić i 1528. · Vidi više »
1529.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Jurišić i 1529. · Vidi više »
1530.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Jurišić i 1530. · Vidi više »
1531.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Jurišić i 1531. · Vidi više »
1532.
1532. bila je prijestupna godina, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Nikola Jurišić i 1532. · Vidi više »
1533.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Jurišić i 1533. · Vidi više »
1537.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Jurišić i 1537. · Vidi više »
1538.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Jurišić i 1538. · Vidi više »
1540.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Jurišić i 1540. · Vidi više »
1543.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Jurišić i 1543. · Vidi više »
1545.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Jurišić i 1545. · Vidi više »
29. srpnja
29.
Novi!!: Nikola Jurišić i 29. srpnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Bitka kod Kisega, Obrana Kisega.
