Brže od pregledniku!
52 odnosi: Alfej, Atena, Berlin, Bjelokost, Cirena, Delfi, Drač, Fidija, Grčka, Grčki jezik, Hermes, Hipodrom, Istanbul, Megara, NK Olimpija, Olimpijada, Olimpijske igre, Olimpijski plamen, Peloponez, Pitijske igre, Polis, Politeizam, Praksitel, Prefektura Elida, Rimsko Carstvo, Sedam svjetskih čuda, Sirakuza, Sparta, Stadion, Stara Grčka, Teodozije I. Veliki, Zeusov kip u Olimpiji, Zlato, 100., 1766., 1829., 1875., 1936., 1950-ih, 1952., 1966., 1972., 1984., 1989., 1996., 300. pr. Kr., 393., 400. pr. Kr., 470. pr. Kr., 560. pr. Kr., ..., 580. pr. Kr., 776. pr. Kr.. Proširite indeks (2 više) »
Alfej
Alfej, zvan i Alfios (grčki: Αλφειός) je rijeka na Peloponezu u Grčkoj.
Novi!!: Olimpija i Alfej · Vidi više »
Atena
* Atena (grad), glavni grad Grčke.
Novi!!: Olimpija i Atena · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Olimpija i Berlin · Vidi više »
Bjelokost
Slonove kljove pripremljene za prijevoz. Bjelokost (slonovača) je koštana tvar što izgrađuje kljove slona, mamuta, vodenkonja, morža, ulješure, divlje svinje i dr.; također predmeti od slonove kosti.
Novi!!: Olimpija i Bjelokost · Vidi više »
Cirena
Cirena ili Kirena (grč. Κυρήνη, Kyrēnē), starogrčka kolonija na afričkoj obali Sredozemlja.
Novi!!: Olimpija i Cirena · Vidi više »
Delfi
'''Arheološki lokalitet Delfi''' s Apolonovim kazalištem u prvom planu. Delfi (grčki: Δελφοί) su bili starogrčko svetište i proročište u Fokidi pod planinom Parnas; centar grčke kulture i vjerovanja (grčka religija).
Novi!!: Olimpija i Delfi · Vidi više »
Drač
Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.
Novi!!: Olimpija i Drač · Vidi više »
Fidija
Alma-Tademe iz 1868. Fidija, grč.
Novi!!: Olimpija i Fidija · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Olimpija i Grčka · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Olimpija i Grčki jezik · Vidi više »
Hermes
Hendrick Goltzius: Merkur (Hermes) Hermes ili Hermo (grč., Hermễs) u grčkoj mitologiji glasnik je bogova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, atletičara i trgovaca; Zeusov i Majin sin.
Novi!!: Olimpija i Hermes · Vidi više »
Hipodrom
Hipodrom Fuchu u Tokiju, Japan Hipodrom (starogrčki: ἱππόδρομος, hippodromos „trkalište za konje“) je grčki športski objekt za konjske i utrke zaprega.
Novi!!: Olimpija i Hipodrom · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Olimpija i Istanbul · Vidi više »
Megara
Megara (novogrčki:Μέγαρα) je drevni grad u Atici u Grčkoj.
Novi!!: Olimpija i Megara · Vidi više »
NK Olimpija
* NK Olimpija Daruvar.
Novi!!: Olimpija i NK Olimpija · Vidi više »
Olimpijada
*Olimpijske igre.
Novi!!: Olimpija i Olimpijada · Vidi više »
Olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).
Novi!!: Olimpija i Olimpijske igre · Vidi više »
Olimpijski plamen
Olimpijski plamen u Torinu 2006. Olimpijski plamen je jedno od najpoznatijih Olimpijskih znamenja.
Novi!!: Olimpija i Olimpijski plamen · Vidi više »
Peloponez
Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.
Novi!!: Olimpija i Peloponez · Vidi više »
Pitijske igre
Pogled na stadion u Delfima na kojem su se održavale Pitijske igre. Kameno gledalište s lijeve strane izgrađeno je za Rima Startna linija na Delfijskom stadionu koja se koristila na Pitijskim igrama Pitijske igre (ili Delfijske igre) su bile jedne od četiri Panhelenskih (svegrčkih) igara stare Grčke iz kojih su se razvile moderne Olimpijske igre.
Novi!!: Olimpija i Pitijske igre · Vidi više »
Polis
Polis (grč. πολις) je središnji koncept klasične političke teorije, vitalan za razumijevanje politike starog vijeka, prije svega starogrčke antike.
Novi!!: Olimpija i Polis · Vidi više »
Politeizam
Cornelis van Haarlem: Pad Titana. Mnoštvo politeističkih bogova. Politeizam ili mnogoboštvo je vjera u više bogova.
Novi!!: Olimpija i Politeizam · Vidi više »
Praksitel
Medaljon koji predstavlja Praksitela '''Hermes i mali Dioniz''', mramor, rimska kopija prema originalu iz 320. – 310. pr. Kr., visina 2,16 m, Arheološki muzej, Olimpija. Praksitel (grčki: Praksitélēs) bio je grčki kipar iz 4.
Novi!!: Olimpija i Praksitel · Vidi više »
Prefektura Elida
Elida je jedna od grčkih prefektura, dio periferije Zapadne Grčke.
Novi!!: Olimpija i Prefektura Elida · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Olimpija i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Sedam svjetskih čuda
Keopsova piramida Sedam svjetskih čuda je sedam veličanstvenih čovjekovih dostignuća u arhitekturi i građevinarstvu.
Novi!!: Olimpija i Sedam svjetskih čuda · Vidi više »
Sirakuza
Sirakuza (talijanski Siracusa, sicilijanski Sarausa, grčki, latinski Syracusae) je antički grad na istočnoj obali talijanskog otoka Sicilija i glavni grad pokrajine Sirakuze.
Novi!!: Olimpija i Sirakuza · Vidi više »
Sparta
Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.
Novi!!: Olimpija i Sparta · Vidi više »
Stadion
Santiago Bernabéu u Madridu. Stadion je građevina ili mjesto predviđeno za održavanje sportskih ili glazbenih priredba: sastoji se od borilišta ili pozornice, koji mogu biti djelomično ili potpuno okruženi strukturama koje omogućuju posjetiteljima da (stojeći ili sjedeći) promatraju priredbu.
Novi!!: Olimpija i Stadion · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Olimpija i Stara Grčka · Vidi više »
Teodozije I. Veliki
Teodozije I. Veliki (lat. Flavius Theodosius, Flavije Teodozije), (Cauca, Španjolska, 11. siječnja 347. – Milano, 17. siječnja 395.), rimski car od 379. do 395. godine.
Novi!!: Olimpija i Teodozije I. Veliki · Vidi više »
Zeusov kip u Olimpiji
Zeusov kip u Olimpiji Zeusov kip u Olimpiji bio je napravljen od slonovače i zlata.
Novi!!: Olimpija i Zeusov kip u Olimpiji · Vidi više »
Zlato
zlato.
Novi!!: Olimpija i Zlato · Vidi više »
100.
Bez opisa.
Novi!!: Olimpija i 100. · Vidi više »
1766.
Bez opisa.
Novi!!: Olimpija i 1766. · Vidi više »
1829.
Bez opisa.
Novi!!: Olimpija i 1829. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Olimpija i 1875. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Olimpija i 1936. · Vidi više »
1950-ih
Bez opisa.
Novi!!: Olimpija i 1950-ih · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Olimpija i 1952. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Olimpija i 1966. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Olimpija i 1972. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Olimpija i 1984. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Olimpija i 1989. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Olimpija i 1996. · Vidi više »
300. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Olimpija i 300. pr. Kr. · Vidi više »
393.
Bez opisa.
Novi!!: Olimpija i 393. · Vidi više »
400. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Olimpija i 400. pr. Kr. · Vidi više »
470. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Olimpija i 470. pr. Kr. · Vidi više »
560. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Olimpija i 560. pr. Kr. · Vidi više »
580. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Olimpija i 580. pr. Kr. · Vidi više »
776. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Olimpija i 776. pr. Kr. · Vidi više »
