Brže od pregledniku!
19 odnosi: Žuta ptičja noga, Biljke, Bobolike, Carl Linné, Dvosupnice, Europa, Faboideae, Hrvatska, Latinski jezik, Loteae, Mahunarke, Novi Zeland, Ornithopus micranthus, Ornithopus pinnatus, Ornithopus uncinatus, Ptičonoga majušna, Saradela, Sjeverna Amerika, Vaskularne biljke.
Žuta ptičja noga
Žuta ptičja noga (ptičonoga sploštena, lat. Ornithopus compressus), vrsta jednogodišnje biljke iz roda ptičja noga, porodica mahunarki.
Novi!!: Ptičja noga i Žuta ptičja noga · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Ptičja noga i Biljke · Vidi više »
Bobolike
Bobolike (lat. Fabales), biljni red u razredu dvosupnica (Magnoliopsida) koji ubuhvaća porodicu Fabaceae Lindl.
Novi!!: Ptičja noga i Bobolike · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Ptičja noga i Carl Linné · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Ptičja noga i Dvosupnice · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Ptičja noga i Europa · Vidi više »
Faboideae
Faboideae (alternativno Papilionoideae), potporodica mahunarki.
Novi!!: Ptičja noga i Faboideae · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ptičja noga i Hrvatska · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Ptičja noga i Latinski jezik · Vidi više »
Loteae
Loteae, tribus mahunarki iz potporodice Faboideae.
Novi!!: Ptičja noga i Loteae · Vidi više »
Mahunarke
Mahunarke (lepirnjače, bobovke; lat. Fabaceae ili Leguminosae) je porodica biljaka, koju čini oko 730 rodova s 19500 vrsta.
Novi!!: Ptičja noga i Mahunarke · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: Ptičja noga i Novi Zeland · Vidi više »
Ornithopus micranthus
Ornithopus micranthus, vrsta jednogodišnje biljke iz roda ptičja noga, porodica mahunarki.
Novi!!: Ptičja noga i Ornithopus micranthus · Vidi više »
Ornithopus pinnatus
Ornithopus pinnatus, jednogodišnja raslinja iz roda ptičja noga, porodica mahunarki.
Novi!!: Ptičja noga i Ornithopus pinnatus · Vidi više »
Ornithopus uncinatus
Ornithopus uncinatus, vrsta jednogodišnje biljke iz roda ptičja noga, porodica mahunarki.
Novi!!: Ptičja noga i Ornithopus uncinatus · Vidi više »
Ptičonoga majušna
Ptičonoga majušna (lat. Ornithopus perpusillus), jednogodišnja raslinja iz roda ptičja noga, porodica mahunarki.
Novi!!: Ptičja noga i Ptičonoga majušna · Vidi više »
Saradela
Saradela (obična ptičja noga, lat. Ornithopus sativus), vrsta jednogodišnje ili višegodišnje biljke iz roda ptičja noga, porodica mahunarki.
Novi!!: Ptičja noga i Saradela · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Ptičja noga i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Vaskularne biljke
Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta koja se sastoji od dvije poddivizije: A) papratnjača (Pteridophyta, Pteridophytina) s papratima, prapapratima, preslicama i crvotočinama i B) Spermatophytina (Spermatophyta) biljke sjemenjače. Vaskularno bilje posjeduje, list, stabljiku i korijen.
Novi!!: Ptičja noga i Vaskularne biljke · Vidi više »
