Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Park prirode Dinara

Indeks Park prirode Dinara

Park prirode Dinara dvanaesti je park prirode Hrvatske.

37 odnosi: Šibensko-kninska županija, Cetina, Crkva sv. Spasa na vrelu Cetine, Dinara, Dinara (vrh), Dinarski voluhar, Endem, Goran Pauk, Hrvatačko polje, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski sabor, Kamešnica, Knin, Krčić, Krš, Krka, Marko Jelić, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske, Natura 2000, Park prirode, Park prirode Velebit, Planinski žutokrug, Polača (Knin), Polja u kršu, Slap Krčić, Splitsko-dalmatinska županija, Tomislav Ćorić, Troglav, Ugrožena vrsta, Veliko vrilo (Glavaš), Vrlika, 20. veljače, 2020., 2021., 22. svibnja, 5. veljače.

Šibensko-kninska županija

Svečana zastava bivše Šibenske županije (1993. – 1997.) Šibensko-kninska županija jest županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji.

Novi!!: Park prirode Dinara i Šibensko-kninska županija · Vidi više »

Cetina

Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.

Novi!!: Park prirode Dinara i Cetina · Vidi više »

Crkva sv. Spasa na vrelu Cetine

Crkva sv. Spasa Crkva sv.

Novi!!: Park prirode Dinara i Crkva sv. Spasa na vrelu Cetine · Vidi više »

Dinara

Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Park prirode Dinara i Dinara · Vidi više »

Dinara (vrh)

Dinara (narodni naziv: Sinjal), najviši planinski vrh u Republici Hrvatskoj i jedan od najviših vrhova planine Dinare.

Novi!!: Park prirode Dinara i Dinara (vrh) · Vidi više »

Dinarski voluhar

Dinarski voluhar (također runati voluhar; lat. Dinaromys bogdanovi) je endemoreliktna vrsta voluharice.

Novi!!: Park prirode Dinara i Dinarski voluhar · Vidi više »

Endem

Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.

Novi!!: Park prirode Dinara i Endem · Vidi više »

Goran Pauk

Goran Pauk (Šibenik, 23. travnja 1962.), hrvatski političar, bivši nogometaš i branitelj.

Novi!!: Park prirode Dinara i Goran Pauk · Vidi više »

Hrvatačko polje

Hrvatačko polje je krško polje u Zagori.

Novi!!: Park prirode Dinara i Hrvatačko polje · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Park prirode Dinara i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska radiotelevizija

Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.

Novi!!: Park prirode Dinara i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Park prirode Dinara i Hrvatski sabor · Vidi više »

Kamešnica

Kamešnica je planina koja se nalazi na granici Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, između Sinja u Zagori i Livna u Završju.

Novi!!: Park prirode Dinara i Kamešnica · Vidi više »

Knin

Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Park prirode Dinara i Knin · Vidi više »

Krčić

Krčić je 10,5 km dugačka rijeka u Hrvatskoj koja završava svoj vodeni tok ulaskom u Kninsko polje, u koje se obrušava kao 22 metra visoki Slap Krčić u izvor rijeke Krke.

Novi!!: Park prirode Dinara i Krčić · Vidi više »

Krš

Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).

Novi!!: Park prirode Dinara i Krš · Vidi više »

Krka

Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.

Novi!!: Park prirode Dinara i Krka · Vidi više »

Marko Jelić

Prof.

Novi!!: Park prirode Dinara i Marko Jelić · Vidi više »

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske, ministarstvo u Vladi Republike Hrvatske.

Novi!!: Park prirode Dinara i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske · Vidi više »

Natura 2000

Belgiji. Natura 2000 je ekološka mreža zaštićenih područja na području Europske unije.

Novi!!: Park prirode Dinara i Natura 2000 · Vidi više »

Park prirode

Park prirode Lastovsko otočje. Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode.

Novi!!: Park prirode Dinara i Park prirode · Vidi više »

Park prirode Velebit

Park prirode Velebit je najznačajnije endemsko čvorište flore i kopnene faune u Hrvatskoj.

Novi!!: Park prirode Dinara i Park prirode Velebit · Vidi više »

Planinski žutokrug

Planinski žutokrug (latinski: Vipera ursinii macrops) najmanja je zmija ljutica u Europi i endemska podvrsta Dinarskoga gorja.

Novi!!: Park prirode Dinara i Planinski žutokrug · Vidi više »

Polača (Knin)

Polača je naselje u sastavu Grada Knina, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Park prirode Dinara i Polača (Knin) · Vidi više »

Polja u kršu

Šujičko polje, Bosna i Hercegovina Polja u kršu (krška polja) specifični su oblik krškog reljefa.

Novi!!: Park prirode Dinara i Polja u kršu · Vidi više »

Slap Krčić

Slap Krčić Slap Krčić je 22 metara visok vodopad na sjeveru kninskog polja kojim se rijeka Krčić obrušava u Krku.

Novi!!: Park prirode Dinara i Slap Krčić · Vidi više »

Splitsko-dalmatinska županija

Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.

Novi!!: Park prirode Dinara i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Tomislav Ćorić

Tomislav Ćorić (Metković, 17. studenoga 1979.) je hrvatski političar, viceguverner Hrvatske narodne banke i bivši ministar gospodarstva i održivog razvoja u Petnaestoj Vladi Republike Hrvatske u službi od 23.

Novi!!: Park prirode Dinara i Tomislav Ćorić · Vidi više »

Troglav

Troglav (1913 m n/v), najviši vrh Dinare nalazi se na sjeverozapadnom dijelu općine Livno.

Novi!!: Park prirode Dinara i Troglav · Vidi više »

Ugrožena vrsta

američkog bizona je zbog pretjeranog izlova 1890. dovedena do broja od 750 jedinki. Ugrožena vrsta je vrsta čija je populacija tako malena da joj prijeti izumiranje.

Novi!!: Park prirode Dinara i Ugrožena vrsta · Vidi više »

Veliko vrilo (Glavaš)

Veliko vrilo Veliko vrilo (Glavaš), izvor u općini Civljanama, u selu Cetini, kod zaseoka Milašâ.

Novi!!: Park prirode Dinara i Veliko vrilo (Glavaš) · Vidi više »

Vrlika

Vrlika je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Park prirode Dinara i Vrlika · Vidi više »

20. veljače

20.

Novi!!: Park prirode Dinara i 20. veljače · Vidi više »

2020.

2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Park prirode Dinara i 2020. · Vidi više »

2021.

2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.

Novi!!: Park prirode Dinara i 2021. · Vidi više »

22. svibnja

22.

Novi!!: Park prirode Dinara i 22. svibnja · Vidi više »

5. veljače

5.

Novi!!: Park prirode Dinara i 5. veljače · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »