Brže od pregledniku!
39 odnosi: Ahemenidsko Carstvo, Aleksandar Veliki, Antipater Makedonac, Arijan, Artakserkso IV., Atal (general), Atena (polis), Bitka kod Gaugamele, Bitka kod Granika, Bitka kod Isa, Cilicija, Damask, Dardaneli, Darije III., Diodor Sicilski, Efez, Egejsko more, Ekbatana, Eufrat, Filip II. Makedonski, Frigija, Hij, Iliri, Jonija, Kraljevina Makedonija, Kvint Kurcije Ruf, Licija, Mala Azija, Memnon s Rodosa, Milet, Novogrčki jezik, Perzepolis, Plutarh, Priležništvo, Tesalija, 330. pr. Kr., 336. pr. Kr., 356. pr. Kr., 400. pr. Kr..
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Novi!!: Parmenion i Ahemenidsko Carstvo · Vidi više »
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Novi!!: Parmenion i Aleksandar Veliki · Vidi više »
Antipater Makedonac
Antipater ili Antipatar (397. pr. Kr. - 319. pr. Kr.), makedonski general i političar.
Novi!!: Parmenion i Antipater Makedonac · Vidi više »
Arijan
Kategorija:Rimski književnici Kategorija:Rimski povjesničari Kategorija:Starogrčki književnici Kategorija:Starogrčki povjesničari Arijanova bista Flavije Arijan Ksenofont (grč. Ἀρριανός; lat. Flavius Arrianus, oko 86. – 146.) iz Nikomedije je bio rimski povjesničar, vojni zapovjednik i filozof grčkog podrijetla.
Novi!!: Parmenion i Arijan · Vidi više »
Artakserkso IV.
Artakserkso IV. ili Arz (staroperz. Artaxšaçrā, grč. Ἀρταξέρξης) bio je veliki kralj Perzijskog Carstva od 338. do 336. pr. Kr. Njegova vladavina bila je vrlo kratka, no značajna je po tome što je obilježila početak raspada velikog i moćnog Perzijskog Carstva.
Novi!!: Parmenion i Artakserkso IV. · Vidi više »
Atal (general)
Atal (grč. Άτταλος, oko 390. – 336. pr. Kr.) je bio makedonski dvoranin i vojskovođa u službi kralja Filipa II. Atal se pred kraj Filipove vladavine, uz Parmeniona, nametnuo kao jedan od najsposobnijih Filipovih zapovjednika.
Novi!!: Parmenion i Atal (general) · Vidi više »
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Novi!!: Parmenion i Atena (polis) · Vidi više »
Bitka kod Gaugamele
Bitka kod Gaugamele bila je jedna od velikih bitaka starog vijeka i najvažnija bitka Aleksandra Velikog u njegovom osvajanju Perzijskog Carstva.
Novi!!: Parmenion i Bitka kod Gaugamele · Vidi više »
Bitka kod Granika
Bitka kod Granika (svibanj 334. pr. Kr.) bila je prva od tri glavne bitke Aleksandra Makedonskog u njegovom pohodu protiv Perzijskog Carstva.
Novi!!: Parmenion i Bitka kod Granika · Vidi više »
Bitka kod Isa
Bitka kod Isa (studeni 333. pr. Kr.) odigrala se u južnoj Anatoliji između makedonskog vladara Aleksandra III. i perzijskog velikog kralja Darija III. Kodomana.
Novi!!: Parmenion i Bitka kod Isa · Vidi više »
Cilicija
Cilicija (lat. Cilicia) ili Kilikija (grč. Κιλικία - Kilikía; arm. Կիլիկիա; perz. klkyʾy; part. kylkyʾ, tur. Kilikya), starovjekovna regija, povremeno i politička jedinica, koja se nalazila najugoistočnom dijelu Male Azije, u današnjoj Turskoj, sjeverno od Cipra.
Novi!!: Parmenion i Cilicija · Vidi više »
Damask
Damask (službeni arapski naziv: دمشق Dimašk; neslužbeno: aš-Šam الشام) je glavni grad i jedan od 14 upravnih okruga Sirije.
Novi!!: Parmenion i Damask · Vidi više »
Dardaneli
Dardaneli (označeno žutom) Dardaneli (turski: Çanakkale Boğazı - "tjesnac Çanakkale", grčki: Δαρδανέλλια, transl. Dardanéllia), u antici poznat kao Helespont ("Helino more"), je uski, prirodni tjesnac i međunarodno značajan plovni put u sjeverozapadnoj Turskoj koji čini dio granice između kontinenata Europe i Azije i odvaja azijsku Tursku od europske Turske.
Novi!!: Parmenion i Dardaneli · Vidi više »
Darije III.
Darije III.
Novi!!: Parmenion i Darije III. · Vidi više »
Diodor Sicilski
Diodor Sicilski (grč. Διόδωρος Σικελιώτης, 90. do 27. pr. Kr.), grčki je povjesničar koji se rodio u antičkom gradu Agiriumu na otoku Siciliji.
Novi!!: Parmenion i Diodor Sicilski · Vidi više »
Efez
Efez je antički grad na zapadnoj obali Male Azije, na mjestu gdje je nekad bilo ušće rijeke Kaistros, u današnjoj Turskoj.
Novi!!: Parmenion i Efez · Vidi više »
Egejsko more
Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.
Novi!!: Parmenion i Egejsko more · Vidi više »
Ekbatana
Karta Irana s ucrtanim Hamadanom, gradom na području antičkog grada '''Ekbatane''' Ekbatana (staroperz. Haŋgmatana; grč. Agbatana prema Eshilu i Herodotu; Agámtanu prema Nabonidu; Agamatanu prema Behistunskim zapisima), antički je grad iz doba Medije i Perzijskog Carstva, danas Hamadan u modernom Iranu.
Novi!!: Parmenion i Ekbatana · Vidi više »
Eufrat
Eufrat u Deir ez-Zouru u Siriji. Eufrat (grč. Εὐφράτης; arap. الفرات Al-Furat; heb. פְּרָת Perat; kurdski: Firat; turski: Fırat; staroperzijski: Ufrat, akadski: Pu-rat-tu) je zapadnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Tigris).
Novi!!: Parmenion i Eufrat · Vidi više »
Filip II. Makedonski
Filip II. Makedonski Filip II. (grčki: Φίλιππος Β' ὁ Μακεδών) vladao je Kraljevinom Makedonijom u razdoblju 359. pr. Kr. - 336. pr. Kr. Bio je sin Aminte III. i Euridike I., brat Aleksandra II. i Perdike III. te otac Aleksandra III. Velikog i Filipa III.
Novi!!: Parmenion i Filip II. Makedonski · Vidi više »
Frigija
Karta Frigije u njenom najmanjem (žuto) i najvećem (narančasto) opsegu Frigija (grč. Φρυγία) je antička pokrajina u središnjoj Anatoliji (današnja Turska) odnosno naziv za drevno kraljevstvo koje se protezalo regijom.
Novi!!: Parmenion i Frigija · Vidi više »
Hij
Khíos ili Hij, Hios (grčki: Χίος), je peti po veličini grčki otok sa svojih 842 km² u Egejskom moru udaljen samo 7 km od Male Azije.
Novi!!: Parmenion i Hij · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Parmenion i Iliri · Vidi više »
Jonija
Male Azije Jonija (starogrčki Ἰωνία ili Ἰωνίη) antička je regija na središnjoj obali zapadne Male Azije u današnjoj Turskoj, odnosno u području oko grada Izmira (nekadašnje Smirne).
Novi!!: Parmenion i Jonija · Vidi više »
Kraljevina Makedonija
Izvorna Kraljevina Makedonija Aleksandra Kraljevina Makedonija (grč. Μακεδονία) je naziv antičkog kraljevstva koje se nalazilo u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka.
Novi!!: Parmenion i Kraljevina Makedonija · Vidi više »
Kvint Kurcije Ruf
Kvint Kurcije Ruf bio je rimski povjesničar koji je živio u doba vladavine rimskog cara Klaudijahttp://www.livius.org/ct-cz/curtius/qcr.html ili Vespazijana.
Novi!!: Parmenion i Kvint Kurcije Ruf · Vidi više »
Licija
Male Azije LicijaVidi:• Opća i nacionalna enciklopedija: • Hrvatski obiteljski leksikon: (iz lat. Lycia) ili Likija (iz grč. Λυκία - Lykía; lik. Trm̃mis), starovjekovna regija u jugozapadnoj Anatoliji odnosno današnjoj Turskoj.
Novi!!: Parmenion i Licija · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Parmenion i Mala Azija · Vidi više »
Memnon s Rodosa
Memnon s Rodosa (380. – 333. pr. Kr.) je bio grčki vojskovođa, poznat kao zapovjednik plaćeničke vojske u službi Perzijskog Carstva.
Novi!!: Parmenion i Memnon s Rodosa · Vidi više »
Milet
Karta drevnog Mileta i okolice Plan Hipodamusovog Mileta, 479. pr. Kr., jonskog grada Mileta Milet (grč. Μίλητος; „Milētos“, lat. Miletus) je bio antički grad na zapadnoj obali Anatolije (današnja Turska), odnosno na istočnoj obali Egejskog mora pokraj ušća rijeke Maeander koja je razdvajala drevne pokrajine Joniju i Kariju.
Novi!!: Parmenion i Milet · Vidi više »
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Novi!!: Parmenion i Novogrčki jezik · Vidi više »
Perzepolis
Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.
Novi!!: Parmenion i Perzepolis · Vidi više »
Plutarh
Plutarh (grčki: Πλούταρχος, Ploútarkhos, nakon što je postao rimski državljanin mijenja ime u Lucius Mestrius Plutarchus, Heroneja, oko 46. – Delfi, 127.) bio je starogrčki povjesničar, biograf i esejist. Rođen je u gradiću Heroneji u grčkoj pokrajini Beotiji vjerojatno za vrijeme vladanja rimskog cara Klaudija. Plutarh je proputovao čitavo Sredozemlje uključujući i dva putovanja u Rim. Imao je velik broj utjecajnih rimskih prijatelja, a među njima i dvojicu važnih rimskih Senatora: Soscija Senecija i Fundana kojima je posvetio neka od kasnijih djela. Najveći dio života proveo je u Heroneji, bio je posvećen misterijama grčkoga boga Apolona. Njegove dužnosti starijeg od dvojice Apolonovih svećenika u proročištu u Delfima (gdje je bio odgovoran za interpretiranje Pitijinih proricanja) očigledno mu nisu oduzimale mnogo vremena, vodio je vrlo aktivan društveni i građanski život i napisao veliki broj spisa od kojih su mnogi sačuvani do danas. Za njega se veže poznata rečenica: Um nije posuda koju treba napuniti, nego vatra koju treba rasplamsati.
Novi!!: Parmenion i Plutarh · Vidi više »
Priležništvo
Priležništvo ili konkubinat (lat. con cubitus; suložništvo, divlji brak) naziv je kojim se opisuje stalna veza dviju osoba, najčešće jednoga muškarca i jedne žene, koja nije sklopljena prema pravnim propisima države u kojoj se sklapa, a kojim se stvara izvanbračnu zajednicu (izvanbračnu porodicu).
Novi!!: Parmenion i Priležništvo · Vidi više »
Tesalija
Današnja Periferija Tesalija Tesalija (Θεσσαλια, suvremeni grčki: Thessalía, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima) područje je u sjevernoj središnjoj Grčkoj, a graniči s egejskom Makedonijom na sjeveru, Epirom na zapadu, Središnjom Grčkom na jugu (u izvorniku: Sterea Hellas, doslovno: stara Grčka) i Egejskim morem na istoku.
Novi!!: Parmenion i Tesalija · Vidi više »
330. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Parmenion i 330. pr. Kr. · Vidi više »
336. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Parmenion i 336. pr. Kr. · Vidi više »
356. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Parmenion i 356. pr. Kr. · Vidi više »
400. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Parmenion i 400. pr. Kr. · Vidi više »
