Brže od pregledniku!
22 odnosi: Brajci, Dobra, Dubravci, Dubravci (Netretić), Duga Resa, Hrvatska, Jarče Polje, Karlovačka županija, Kostenjari, Mračin, Mrežnica, Mrežnica (rijeka), Netretić, Novigrad na Dobri, Osmansko Carstvo, Paurija, Požega, Slavonija, Turci, Turski jezik, Vojna krajina, Zagradci (Netretić).
Brajci
Naziv Brajci je uz nazive Pauri i Kostenjari (Kostanjari) naziv za dio stanovništva u sjeverozapadnom dijelu Karlovačke županije u Republici Hrvatskoj tj.
Novi!!: Pauri i Brajci · Vidi više »
Dobra
Gornja Dobra ili Ogulinska Dobra. Dobra kod Ogulina Dobra je hrvatska rijeka ponornica.
Novi!!: Pauri i Dobra · Vidi više »
Dubravci
Hrvatska.
Novi!!: Pauri i Dubravci · Vidi više »
Dubravci (Netretić)
Dubravci je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Netretić, Karlovačka županija.
Novi!!: Pauri i Dubravci (Netretić) · Vidi više »
Duga Resa
Duga Resa je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Pauri i Duga Resa · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Pauri i Hrvatska · Vidi više »
Jarče Polje
Jarče Polje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Netretić, Karlovačka županija.
Novi!!: Pauri i Jarče Polje · Vidi više »
Karlovačka županija
Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Pauri i Karlovačka županija · Vidi više »
Kostenjari
Naziv Kostenjari ili Kostanjari je uz nazive Pauri i Brajci mjesni naziv za dio stanovništva u sjeverozapadnom dijelu Karlovačke županije u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Pauri i Kostenjari · Vidi više »
Mračin
Mračin je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Netretić, Karlovačka županija.
Novi!!: Pauri i Mračin · Vidi više »
Mrežnica
* Mrežnica (oko), unutrašnja opna očne jabučice koja prima svjetlosne podražaje.
Novi!!: Pauri i Mrežnica · Vidi više »
Mrežnica (rijeka)
Belavići rijeka Mrežnica je bila premoštena najduljim drvenim mostom u Hrvatskoj, dugim čak 208 metara koji je zamijenjen betonskim slične vizure u jesen 2012. radi uklapanja u okoliš. Belavići. Belavići. Mlin na Mrežnici u blizini naselja Mrežnički Brig. Mlin na Mrežnici. porječja. Mala hidroelektrana Pamučna industrija Duga Resa je izgrađena još 1884. Mikro hidroelektrana Mataković, na rijeci Mrežnici. Mikro hidroelektrana Mataković ima kratak derivacijski kanal (oko 3 metra), te je i pad vode malen (oko 2 metra). Bujno zelenilo svjedoči da je Mrežnica dom mnogobrojnih biljnih i životinjskih vrsta. Slapovi na Mrežnici Mrežnica je rijeka u Hrvatskoj, lijevi pritok rijeke Korane.
Novi!!: Pauri i Mrežnica (rijeka) · Vidi više »
Netretić
Netretić je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Pauri i Netretić · Vidi više »
Novigrad na Dobri
Novigrad na Dobri je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Netretić, Karlovačka županija.
Novi!!: Pauri i Novigrad na Dobri · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Pauri i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Paurija
Paurija (ponegdje se kaže i Pavurija) je kraj u sjeverozapadnom dijelu Karlovačke županije u Republici Hrvatskoj između rijeka Dobre i Mrežnice.
Novi!!: Pauri i Paurija · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Pauri i Požega · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Pauri i Slavonija · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Pauri i Turci · Vidi više »
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Novi!!: Pauri i Turski jezik · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Pauri i Vojna krajina · Vidi više »
Zagradci (Netretić)
Zagradci je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Netretić, Karlovačka županija.
Novi!!: Pauri i Zagradci (Netretić) · Vidi više »
