Brže od pregledniku!
32 odnosi: Đuro Matijašević, Šiško Gundulić, Baro Bettera, Beč, Carigrad, Dalmacija, Drama, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Epika, Hrvatska, Koloman, Korčula, Libreto, Mletačka Republika, Nikola Bunić, Osmansko Carstvo, Pedro Calderón de la Barca, Petar IV. Zrinski, Poezija, Poljaci, Slobodan Prosperov Novak, Split, Trogir, Venecija, Visoka Porta, Zadar, 16. siječnja, 1637., 1667., 1719., 27. prosinca.
Đuro Matijašević
Đuro Matijašević ili Đuro Matijašević Mattei (Dubrovnik, 2. siječnja 1670. – Rim, 13. prosinca 1728.) je bio hrvatski bibliograf, leksikograf i pjesnik.
Novi!!: Petar Kanavelić i Đuro Matijašević · Vidi više »
Šiško Gundulić
Šiško (Šišmundo) Gundulić (u izvorima na talijanskom i kao: Sigismondo Gondola) (oko 1634. – 16. rujna 1682.) je bio hrvatski pjesnik i dramatik.
Novi!!: Petar Kanavelić i Šiško Gundulić · Vidi više »
Baro Bettera
Baro Bettera (1645. – 1712.) je bio hrvatski književnik, otac hrvatske pjesnikinje Marije Bettera-Dimitrović.
Novi!!: Petar Kanavelić i Baro Bettera · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Petar Kanavelić i Beč · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Petar Kanavelić i Carigrad · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Petar Kanavelić i Dalmacija · Vidi više »
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Novi!!: Petar Kanavelić i Drama · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Petar Kanavelić i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Petar Kanavelić i Dubrovnik · Vidi više »
Epika
Epika je književni rod u koji pripadaju sva pripovjedna djela u stihu i prozi.
Novi!!: Petar Kanavelić i Epika · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Petar Kanavelić i Hrvatska · Vidi više »
Koloman
Bez opisa.
Novi!!: Petar Kanavelić i Koloman · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Petar Kanavelić i Korčula · Vidi više »
Libreto
Naslovnica libreta opere ''Andrea Chénier'' Umberta Giordania iz 1921. Libreto je djelo koje sadrži riječi za glazbenu izvedbu kao što je opera, opereta ili mjuzikl.
Novi!!: Petar Kanavelić i Libreto · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Petar Kanavelić i Mletačka Republika · Vidi više »
Nikola Bunić
Nikola Bunić (Dubrovnik, oko 1635. – Silistrija, Bugarska, 16. kolovoza 1678.), hrvatski pjesnik, diplomat i državnik, pripadnik dubrovačke plemićke obitelji Bunić.
Novi!!: Petar Kanavelić i Nikola Bunić · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Petar Kanavelić i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pedro Calderón de la Barca
Pedro Calderón de la Barca (Madrid, 17. siječnja 1600. – Madrid, 25. svibnja 1681.) najveći je dramatičar španjolskog baroka i posljednji veliki pisac zlatnog vijeka španjolske književnosti.
Novi!!: Petar Kanavelić i Pedro Calderón de la Barca · Vidi više »
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Novi!!: Petar Kanavelić i Petar IV. Zrinski · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Petar Kanavelić i Poezija · Vidi više »
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Novi!!: Petar Kanavelić i Poljaci · Vidi više »
Slobodan Prosperov Novak
Slobodan Prosperov Novak (Beograd, 11. travnja 1951.) je hrvatski povjesničar književnosti, komparatist, novinar, političar i teatrolog.
Novi!!: Petar Kanavelić i Slobodan Prosperov Novak · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Petar Kanavelić i Split · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Petar Kanavelić i Trogir · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Petar Kanavelić i Venecija · Vidi više »
Visoka Porta
Visoka Porta iz turskih vremena. Visoka Porta (tur. bâb-i-âlî) je od 1718. do 1922. bio naziv za vladu Osmanskog Carstva, da bi se napravila razlika u odnosu na sultanov dvor.
Novi!!: Petar Kanavelić i Visoka Porta · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Petar Kanavelić i Zadar · Vidi više »
16. siječnja
16.
Novi!!: Petar Kanavelić i 16. siječnja · Vidi više »
1637.
Bez opisa.
Novi!!: Petar Kanavelić i 1637. · Vidi više »
1667.
Bez opisa.
Novi!!: Petar Kanavelić i 1667. · Vidi više »
1719.
Bez opisa.
Novi!!: Petar Kanavelić i 1719. · Vidi više »
27. prosinca
27.
Novi!!: Petar Kanavelić i 27. prosinca · Vidi više »
