Brže od pregledniku!
32 odnosi: Berek, Bjelovarsko-bilogorska županija, Bosiljevo, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Jajce, Kalnik (općina), Karlovačka županija, Koprivničko-križevačka županija, Livno, Ogulin, Okrug Ružomberok, Općina Nazarje, Općina Straža, Popovača, Potok, Potok (Berek), Potok (Jajce, BiH), Potok (Livno, BiH), Potok (Nazarje, Slovenija), Potok (Popovača), Potok (Rijeka), Potok (Straža, Slovenija), Potok Bosiljevski, Potok Kalnički, Potok Musulinski, Potok Tounjski, Rijeka, Sisačko-moslavačka županija, Slovačka, Slovenija, Tounj.
Berek
Berek je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Berek · Vidi više »
Bjelovarsko-bilogorska županija
Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Bjelovarsko-bilogorska županija · Vidi više »
Bosiljevo
Bosiljevo je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Bosiljevo · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Hrvatska · Vidi više »
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Jajce · Vidi više »
Kalnik (općina)
Kalnik je općina u Hrvatskoj, u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Kalnik (općina) · Vidi više »
Karlovačka županija
Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Karlovačka županija · Vidi više »
Koprivničko-križevačka županija
Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Koprivničko-križevačka županija · Vidi više »
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Livno · Vidi više »
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Ogulin · Vidi više »
Okrug Ružomberok
Okrug Ružomberok (slovački: Okres Ružomberok) okrug je u središnjoj Slovačkoj u Žilinskome kraju.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Okrug Ružomberok · Vidi više »
Općina Nazarje
Općina Nazarje (slo.:Občina Nazarje) je općina u srednjoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Savinjskoj.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Općina Nazarje · Vidi više »
Općina Straža
Općina Straža (slo.: Občina Straža) je općina u jugoistočnoj Sloveniji u pokrajini Dolenjskoj i statističkoj regiji Jugoistočna Slovenija.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Općina Straža · Vidi više »
Popovača
Popovača je grad u Sisačko-moslavačkoj županiji, Hrvatska.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Popovača · Vidi više »
Potok
SAD-u označavaju kao „potoci”. Victoria, Australija). Bolu na Braču. Potok je kraći, uži i plići vodotok od rijeke, obično širine korita od nekoliko desetaka centimetara do nekoliko metara, a dubine do dva metra te duljine toka do nekoliko kilometara.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Potok · Vidi više »
Potok (Berek)
Potok je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Berek, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Potok (Berek) · Vidi više »
Potok (Jajce, BiH)
Potok je bivše samostalno naselje s područja današnje općine Jajce, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Potok (Jajce, BiH) · Vidi više »
Potok (Livno, BiH)
Potok je naseljeno mjesto u gradu Livnu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Potok (Livno, BiH) · Vidi više »
Potok (Nazarje, Slovenija)
Potok je naselje u slovenskoj Općini Nazarju.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Potok (Nazarje, Slovenija) · Vidi više »
Potok (Popovača)
Potok je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Popovača, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Potok (Popovača) · Vidi više »
Potok (Rijeka)
Potok je novi naziv mjesnog odbora Grada Rijeke za MZ Nikola Tesla.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Potok (Rijeka) · Vidi više »
Potok (Straža, Slovenija)
Potok je naselje u slovenskoj Općini Straži.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Potok (Straža, Slovenija) · Vidi više »
Potok Bosiljevski
Potok Bosiljevski je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Bosiljevo, Karlovačka županija.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Potok Bosiljevski · Vidi više »
Potok Kalnički
Potok Kalnički je naselje u sastavu Općine Kalnik, u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Potok Kalnički · Vidi više »
Potok Musulinski
Potok Musulinski je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Potok Musulinski · Vidi više »
Potok Tounjski
Potok Tounjski je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Tounj, Karlovačka županija.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Potok Tounjski · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Rijeka · Vidi više »
Sisačko-moslavačka županija
Sisačko-moslavačka županija je županija u središnjoj Hrvatskoj sa sjedištem u Sisku.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Sisačko-moslavačka županija · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Slovačka · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Slovenija · Vidi više »
Tounj
Tounj je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Potok (razdvojba) i Tounj · Vidi više »
