Brže od pregledniku!
18 odnosi: Ahmet Hamdi Akseki, Ankara, Švedska, Ömer Nasuhi Bilmen, Belgija, Eyüp Sabri Hayırlıoğlu, Hafiz Kurana, Hasan Hüsnü Erdem, Mehmet Şerafettin Yaltkaya, Mehmet Rifat Börekçi, Mehmet Tevfik Gerçeker, Nizozemska, Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Turci, Turska, Turski jezik, Veliki muftija.
Ahmet Hamdi Akseki
Ahmet Hamdi ef.
Novi!!: Predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske i Ahmet Hamdi Akseki · Vidi više »
Ankara
Ankara (do 1930. Angora), glavni grad republike Turske.
Novi!!: Predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske i Ankara · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske i Švedska · Vidi više »
Ömer Nasuhi Bilmen
Ömer Nasuhi ef.
Novi!!: Predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske i Ömer Nasuhi Bilmen · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske i Belgija · Vidi više »
Eyüp Sabri Hayırlıoğlu
Eyüp Sabri ef.
Novi!!: Predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske i Eyüp Sabri Hayırlıoğlu · Vidi više »
Hafiz Kurana
Hafiz (ar. حافظ od حفظ sačuvati) je pojma koji muslimani koriste za mušku osobu koja napamet zna čitav Kuran.
Novi!!: Predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske i Hafiz Kurana · Vidi više »
Hasan Hüsnü Erdem
Hasan Hüsnü ef.
Novi!!: Predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske i Hasan Hüsnü Erdem · Vidi više »
Mehmet Şerafettin Yaltkaya
Hfz. Mehmet Şerafettin ef.
Novi!!: Predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske i Mehmet Şerafettin Yaltkaya · Vidi više »
Mehmet Rifat Börekçi
Mehmet Rifat ef.
Novi!!: Predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske i Mehmet Rifat Börekçi · Vidi više »
Mehmet Tevfik Gerçeker
Mehmet Tevfik ef.
Novi!!: Predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske i Mehmet Tevfik Gerçeker · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske i Njemačka · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske i Turci · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske i Turska · Vidi više »
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Novi!!: Predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske i Turski jezik · Vidi više »
Veliki muftija
Bošnjaka Veliki muftija (arap.: مفتي عام, muftī ʿām ili arap.: كبير المفتين, kabīr al-muftīn) je najviši predstavnik vjerskog prava u sunitskim ili ibadijskim muslimanskim zemljama.
Novi!!: Predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske i Veliki muftija · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Predsjednici Uprave za vjerske poslove Turske, Predsjednik Uprave za vjerske poslove (Turska).
