Brže od pregledniku!
14 odnosi: Divljina, Estonija, Estonski jezik, Latinski jezik, Okrug Jõgeva, Okrug Tartu, Okrug Viljandi, Orao klokotaš, Pedja (rijeka), Poplava, Prirodni rezervat, Ramsarska konvencija, Tresetište, Võrtsjärv.
Divljina
Bijele stijene Žumberak Izvorni odnosno netaknuti oblik prirode, uglavnom veće prirodno područje u kojem je čovjek tek povremeni i nestalni prolaznik.
Novi!!: Prirodni rezervat Alam-Pedja i Divljina · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Prirodni rezervat Alam-Pedja i Estonija · Vidi više »
Estonski jezik
Estonski jezik (est. eesti keel) službeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj državi te u susjednoj Finskoj (s oko 6000 govornika prema podacima iz u 1993.). Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika.
Novi!!: Prirodni rezervat Alam-Pedja i Estonski jezik · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Prirodni rezervat Alam-Pedja i Latinski jezik · Vidi više »
Okrug Jõgeva
Okrug Jõgeva ili kraće Jõgeva jedan je od 15 estonskih okruga.
Novi!!: Prirodni rezervat Alam-Pedja i Okrug Jõgeva · Vidi više »
Okrug Tartu
Okrug Tartu ili Tartumaa (est. Tartu maakond, njem. Kreis Dorpat) ili kraće Tartu jedan je od 15 estonskih okruga.
Novi!!: Prirodni rezervat Alam-Pedja i Okrug Tartu · Vidi više »
Okrug Viljandi
Viljandimaa (est. Viljandimaa maakond, njem. Kreis Fellin) ili kraće Viljandi jedan je od 15 estonskih okruga.
Novi!!: Prirodni rezervat Alam-Pedja i Okrug Viljandi · Vidi više »
Orao klokotaš
Orao klokotaš (Aquila clanga) je srednje veliki orao iz roda pravih orlova i porodice jastrebova (Accipitridae).
Novi!!: Prirodni rezervat Alam-Pedja i Orao klokotaš · Vidi više »
Pedja (rijeka)
Pedja je četvrta najduža rijeka u Estoniji.
Novi!!: Prirodni rezervat Alam-Pedja i Pedja (rijeka) · Vidi više »
Poplava
Slavonskog Broda 2010. godine Poplava (povodanj) je pojava neuobičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila (velika količina oborina) ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl.
Novi!!: Prirodni rezervat Alam-Pedja i Poplava · Vidi više »
Prirodni rezervat
Hutovo blato - ptičji rezervat Prirodni rezervat (ili rezervat prirode) je područje koje je zaštićeno zbog svog značaja za floru i faunu, te geološkog ili nekog drugog posebnog interesa.
Novi!!: Prirodni rezervat Alam-Pedja i Prirodni rezervat · Vidi više »
Ramsarska konvencija
Logotip Ramsarske konvencije Ramsarska konvencija je konvencija o močvarama koja je nastala kao plod borbe za zaštitu močvara 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, a dan usvajanja konvencije proglašen je Međunarodnim danom zaštite močvara.
Novi!!: Prirodni rezervat Alam-Pedja i Ramsarska konvencija · Vidi više »
Tresetište
Njemačkoj Tresetišta su mokri životni okoliši.
Novi!!: Prirodni rezervat Alam-Pedja i Tresetište · Vidi više »
Võrtsjärv
Võrtsjärv (njem. Wirzsee) je drugo najveće jezero u Estoniji s površinom od 270 km².
Novi!!: Prirodni rezervat Alam-Pedja i Võrtsjärv · Vidi više »
