Brže od pregledniku!
29 odnosi: Austrija, Češka, Bale, Barban, Barbariga, Bjelovar, Cirk, Deportacija, Gottfried Leibniz, Grand Hotel Riviera u Puli, Istarska riječ, Istra, Istra (razdvojba), Ivan Cukon, Josip Šilović, Josip Badalić, Joso Defrančeski, Kanfanar, Križevci, Mađarska, Mate Balota, Mate Demarin, Moravska, Moslavina, Pula, Rovinj, Trifun Pederzolli, Vodnjan, Zvonimir Pužar.
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Austrija · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Češka · Vidi više »
Bale
Bale (tal. Valle) općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Bale · Vidi više »
Barban
Barban (čakavski Barbon, ili Brban) je općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Barban · Vidi više »
Barbariga
* rt Barbariga.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Barbariga · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Bjelovar · Vidi više »
Cirk
Cirk je erozijski oblik glacijalnog procesa i podrazumijeva izvorišno područje ledenjaka.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Cirk · Vidi više »
Deportacija
Deportacija židova, 1940. Deportacija Nijemaca iz Šleske Deportacija (iz lat. deportare "ukloniti") označava primjerice prisilnu deložaciju, premještanje, preseljenje ili nasilni prijevozu jedne ili više osoba.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Deportacija · Vidi više »
Gottfried Leibniz
'''Gottfried Wilhelm Leibniz'''. Gottfried Wilhelm Leibniz (Leipzig, 1. srpnja 1646. – Hannover, 14. studenog 1716.), njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Gottfried Leibniz · Vidi više »
Grand Hotel Riviera u Puli
Grand Hotel Riviera ili Palasthotel Riviera započeo se graditi 1908. godine, a otvoren je 1909. godine u Puli.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Grand Hotel Riviera u Puli · Vidi više »
Istarska riječ
Istarska riječ, hrvatski tjednik za pouku, gospodarstvo i politiku istarskog naroda, koji je izlazio u Trstu od 11.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Istarska riječ · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Istra · Vidi više »
Istra (razdvojba)
* Istra, poluotok na Jadranu.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Istra (razdvojba) · Vidi više »
Ivan Cukon
Dr Ivan Zuccon (Cukon) (Medulin, Hrvatska, 23. listopada 1868. – Zagreb, 7. listopada 1928.) je bio hrvatski odvjetnik, političar Narodne stranke, novinar, borac za prava istarskih Hrvata.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Ivan Cukon · Vidi više »
Josip Šilović
Josip Šilović Josip Šilović (Praputnjak kraj Bakra, 8. rujna 1858. - Zagreb, 9. svibnja 1939.), hrvatski pedagog, sveučililišni profesor, rektor Sveučilišta u Zagrebu, saborski zastupnik, ban Savske banovine i senator.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Josip Šilović · Vidi više »
Josip Badalić
Josip Badalić (Deanovec, 7. lipnja 1888. – Križ, 11. kolovoza 1985.), hrvatski književni povjesničar, slavist Filozofski fakultet polazio je u Zagrebu, a studij je nastavio u Berlinu.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Josip Badalić · Vidi više »
Joso Defrančeski
Joso Defrančeski (Ližnjan, 9. siječnja 1906. – Buenos Aires, sr. 1970-ih), hrvatski novinar, publicist i književnik najpoznatiji je kao autor knjige C. i kr.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Joso Defrančeski · Vidi više »
Kanfanar
Kanfanar (tal. Canfanaro) je općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Kanfanar · Vidi više »
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Križevci · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Mađarska · Vidi više »
Mate Balota
Mijo Mirković (Rakalj, 28. rujna 1898. – Zagreb, 17. veljače 1963., Na današnji dan, 16. veljače, priredio Lazar Merković, preuzeto 16. veljače 2013.), poznat pod pseudonimom Mate Balota, bio je hrvatski akademik, književnik, ekonomist, sveučilišni profesor i novinar.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Mate Balota · Vidi više »
Mate Demarin
Mate Demarin (Medulin, 15. listopada 1899. – Zagreb, 25. kolovoza 1992.), hrvatski pedagog.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Mate Demarin · Vidi više »
Moravska
Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Moravska · Vidi više »
Moslavina
Hrvatske prikazana crvenom bojom Vrtlinske. Moslavina (mađarski: Monoszló) je mikroregija središnje Hrvatske.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Moslavina · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Pula · Vidi više »
Rovinj
Rovinj (tal. Rovigno, službeno Rovinj-Rovigno) je grad na zapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Rovinj · Vidi više »
Trifun Pederzolli
Trifun Pederzolli (Trifone) (Kotor, 28. siječnja 1864. – Poreč, 21. travnja 1941.), katolički biskup M. Bartolić: Pederzolli, Trifone (Trifun)(pristupljeno 22. srpnja 2016.).
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Trifun Pederzolli · Vidi više »
Vodnjan
Vodnjan - Dignano (tal., istriot. Diegnan, čak. VodnanZvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109.) je grad u južnoj Istri, desetak kilometara sjeverno od Pule (Istarska županija, zapadna Hrvatska).
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Vodnjan · Vidi više »
Zvonimir Pužar
Zvonimir Pužar (Zajezda, 30. siječnja 1875. – Zagreb, 13. travnja 1926.), hrvatski pučki pisac i socijalni radnik.
Novi!!: Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.) i Zvonimir Pužar · Vidi više »
