Brže od pregledniku!
113 odnosi: Anna Eleanor Roosevelt, Austrija, Austro-Ugarska, Šleska, Čehoslovačka, Baden-Württemberg, Baltičke države, Baltik, Banat, Bavarska, Berlin, Bitka kod Kurska, Bitka za Staljingrad, Brandenburg, Bremen (pokrajina), Crvena armija, Danska, Democid, Deportacija, Donja Saska, Drugi svjetski rat, Etničko čišćenje, Europa, Günter Grass, Gdanjsk, Genocid, Glad, Gulag, Hamburg, Harvardovo sveučilište, Hessen, Hrvatski institut za povijest, Istarski egzodus, Josif Staljin, Josip Broz Tito, Jugoslavija (razdvojba), Kalinjingrad, Kalinjingradska oblast, Kavkaz, Kazahstan, Kirgistan, Koncentracijski logor, Logor Knićanin (Rudolfsgnad), Logor Krndija, Logor smrti, Mađarska, Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Nacionalsocijalizam, Natalitet, Nürnberški proces, ..., Nijemci, Nijemci u Hrvatskoj, Nijemci u Vojvodini, Nizozemska, Njemačka, Njemačka Demokratska Republika, Njemački jezik, NKVD, Odra, Okupacija, Operacija Barbarossa, Partizani, Pljačka, Pogrom, Poljska, Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama, Porajnje-Falačka, Posljedice Drugog svjetskog rata, Potsdam, Potsdamska konferencija, Prisilni rad, Pruska, Radni logor Valpovo, Ratni zločin, Rudolph J. Rummel, Rumunji, Rumunjska, Sabirni logor Josipovac, Sabirni logor Velika Pisanica, Sankt-Peterburg, Saska (pokrajina), Saska-Anhalt, Saveznički ratni zločini, Schleswig-Holstein, Sibir, Silovanje, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Slovenija, Sovjetski Savez, The New York Times, Tiringija, Treći Reich, Ukrajina, Václav Havel, Volga, Volksdeutsche, Wehrmacht, Zločin protiv čovječnosti, 1931., 1940-ih, 1941., 1944., 1945., 1948., 1950., 1958., 1980-ih, 1990., 1992., 1998., 23. siječnja, 5. svibnja. Proširite indeks (63 više) »
Anna Eleanor Roosevelt
Anna Eleanor Roosevelt (New York, 11. listopada 1884. – New York, 7. studenog 1962.), američka socijalna aktivistica, pisac, predavač i predstavnik Sjedinjenih Država u Ujedinjenim Narodima.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Anna Eleanor Roosevelt · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Austrija · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Austro-Ugarska · Vidi više »
Šleska
Šlezija Šleska ili Šlezija (poljski: Śląsk, njemački Schlesien, češki: Slezsko, šleski: Ślůnsk) povijesna je regija u Srednjoj Europi koja se danas većim dijelom nalazi u Poljskoj, a manjim dijelom u Češkoj Republici i Njemačkoj.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Šleska · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Čehoslovačka · Vidi više »
Baden-Württemberg
Baden-Württemberg (alemanski: Baade-Wiirdebäärg) je savezna pokrajina u jugozapadnom dijelu Njemačke.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Baden-Württemberg · Vidi više »
Baltičke države
Baltičke države (est. Balti riigid ili Baltimaad; lat. Baltijas valstis; lit. Baltijos valstybės), također poznate kao Baltičke zemlje ili Baltičke republike, Pribaltik ili samo Baltik, geopolitički je i povijesni pojam kojim se označavaju tri države u sjeveroistočnoj Europi na istočnoj obali Baltičkog mora: Estonija, Latvija i Litva.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Baltičke države · Vidi više »
Baltik
Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Baltik · Vidi više »
Banat
Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Banat · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Bavarska · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Berlin · Vidi više »
Bitka kod Kurska
Kurska bitka (5. srpnja - 23. kolovoza 1943.) vođena je između sovjetskih i njemačkih snaga tijekom ljeta 1943.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Bitka kod Kurska · Vidi više »
Bitka za Staljingrad
Bitka za Staljingrad (23. kolovoza 1942. – 2. veljače 1943.) bila je jedna od najvećih bitaka u Drugom svjetskom ratu i jedna od najkrvavijih u ljudskoj povijesti.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Bitka za Staljingrad · Vidi više »
Brandenburg
Brandenburg (donjolužičkosrpski: Kraj Bramborska, donjonjemački: Bramborg/Brannenborg) savezna je država Njemačke, čiji je glavni grad Potsdam.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Brandenburg · Vidi više »
Bremen (pokrajina)
Slobodni hanzeatski grad Bremen je s 404 km² savezna zemlja u sjeverom dijelu Njemačke, na donjem toku i na utoku Wesera i obuhvaća dva grada koji su međusobno udaljeni 60 km, Bremen i Bremerhaven.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Bremen (pokrajina) · Vidi više »
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Crvena armija · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Danska · Vidi više »
Democid
Democid (iz starogrčkog δήμος, démos – narod ili stanovništvo i latinskog caedere – ubijati) je izraz kojeg je skovao politolog Rudolph J. Rummel s namjerom označavanja šireg područja masovnih ubojstava pod zapovjedništvom vlasti nego što označava pojam genocid.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Democid · Vidi više »
Deportacija
Deportacija židova, 1940. Deportacija Nijemaca iz Šleske Deportacija (iz lat. deportare "ukloniti") označava primjerice prisilnu deložaciju, premještanje, preseljenje ili nasilni prijevozu jedne ili više osoba.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Deportacija · Vidi više »
Donja Saska
Donja Saska je pokrajina u sjeverom dijelu Njemačke, u donjenjemačkom jezičnom prostoru.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Donja Saska · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Etničko čišćenje
Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Etničko čišćenje · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Europa · Vidi više »
Günter Grass
Günter Wilhelm Grass (Gdanjsk, Poljska, 16. listopada 1927. – Lübeck, 13. travnja 2015.), kašupsko-njemački književnik, kipar, slikar, grafički dizajner.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Günter Grass · Vidi više »
Gdanjsk
Gdanjsk (kašupski: Gduńsk, poljski: Gdańsk, njemački: Danzig) je mjesto u sjevernoj Poljskoj, nalazi se na Baltičkom moru.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Gdanjsk · Vidi više »
Genocid
Pojam genocid definiran je u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda prihvatila 9. prosinca 1948. godine.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Genocid · Vidi više »
Glad
* Glad (osjet), osjet izazvan nedostatkom hrane.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Glad · Vidi više »
Gulag
Gulag (rus. Гла́вное управле́ние лагере́й ili Главное управление исправительно-трудовыхлагерей и колоний, Glavnoje upravlenije ispraviteljno-trudovyh lagerej i kolonij; hrv. Glavna uprava za popravno-radne logore i kolonije) sinonim je za sveobuhvatan represivni sustav u SSSR-u. Uključivao je koncentracijske logore za prisilni rad i zatvore.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Gulag · Vidi više »
Hamburg
Hamburg, službeno Slobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Hamburg · Vidi više »
Harvardovo sveučilište
Harvardovo sveučilište (engl. Harvard University), najstarije sveučilište u SAD-u. Jedno je od najcjenjenijih uz Yaleovo sveučilište i član je "Lige bršljana".
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Harvardovo sveučilište · Vidi više »
Hessen
Hessen je savezna država (''Bundesland'') u središnjemu dijelu Njemačke.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Hessen · Vidi više »
Hrvatski institut za povijest
Hrvatski institut za povijest Platon, rad Rudolfa Valdeca Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na željeznoj dvorišnoj ogradi, iskovanoj u zagrebačkoj Obrtnoj školi Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesničarska ustanova.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Hrvatski institut za povijest · Vidi više »
Istarski egzodus
alt.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Istarski egzodus · Vidi više »
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Josif Staljin · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Josip Broz Tito · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Kalinjingrad
Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litavski: Karaliaučius, latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Kalinjingrad · Vidi više »
Kalinjingradska oblast
Kalinjingradska oblast (rus.: Калинингра́дская о́бласть, Калининградская область ili neslužbeno Янта́рный край, što pak znači jantarski kraj, te njem.: Gebiet Kaliningrad) je oblast u Rusiji na obali Baltičkoga mora.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Kalinjingradska oblast · Vidi više »
Kavkaz
Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Kavkaz · Vidi više »
Kazahstan
Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Kazahstan · Vidi više »
Kirgistan
Kirgistan (ili Kirgizija), službeno Kirgiska Republika je kontinentalna država u središnjoj Aziji.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Kirgistan · Vidi više »
Koncentracijski logor
alt.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Koncentracijski logor · Vidi više »
Logor Knićanin (Rudolfsgnad)
Spomenik na rubu njemačkog groblja Koncentracijski logor Knićanin (Rudolfsgnad) ili Sabirni logor Knićanin bio je jugokomunistički koncentracijski logor nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Logor Knićanin (Rudolfsgnad) · Vidi više »
Logor Krndija
Logor Krndija je bio logor kojega je u pustome njemačkome naselju Krndiji kod Đakova osnovao komunistički režim u Jugoslaviji za Nijemce i Austrijanace u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Logor Krndija · Vidi više »
Logor smrti
Logor smrti, vrsta sabirnog logora namijena masovnom smaknuću zatočenika.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Logor smrti · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Mađarska · Vidi više »
Mecklenburg-Zapadno Pomorje
Mecklenburg-Zapadno Pomorje (književni njemački: Mecklenburg-Vorpommern, donjonjemački: Mekelnborg-Vörpommern ili Mäkelborg-Vörpommern) je savezna pokrajina (zemlja) u sjeveroistočnom dijelu Njemačke.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Mecklenburg-Zapadno Pomorje · Vidi više »
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Nacionalsocijalizam · Vidi više »
Natalitet
Natalitet po državama (2008. godina). Natalitet (franc. natalité − broj rođenih, hrv. rodnost) je stručni izraz kojim se koristi demografija a označava ukupno rađanje na određenom području u određenom vremenu.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Natalitet · Vidi više »
Nürnberški proces
Sudbeno vijeće Nürnberški proces protiv najvećih ratnih zločinaca, naziv je za prvo od sveukupno 13 suđenja njemačkim nacionasocijalistima koje su organizirali Saveznici po završetku Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Nürnberški proces · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Nijemci · Vidi više »
Nijemci u Hrvatskoj
Nijemci u Hrvatskoj ili Podunavske Švabe (njemački: Donauschwaben) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Nijemci u Hrvatskoj · Vidi više »
Nijemci u Vojvodini
Nijemci su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Nijemci u Vojvodini · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Njemačka · Vidi više »
Njemačka Demokratska Republika
Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Njemački jezik · Vidi više »
NKVD
Simbol NKVD-a NKVD (rus.Народный комиссариат внутреннихдел) u SSSR-u bila skraćenica za Narodni komesarijat unutarnjih poslova, bila je i javna i tajna policijska organizacija koja je izravno vršila odluke vladajućih tijela, uključujući i ubojstva političkih neistomišljenika u vrijeme Staljina.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i NKVD · Vidi više »
Odra
Odra (češ./polj. Odra, njem. Oder) je rijeka duga 854 km koja izvire u Češkoj Republici, protječe kroz zapadnu Poljsku i čini granicu između Njemačke i Poljske u dužini između 187 km.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Odra · Vidi više »
Okupacija
Okupacija je vojno djelovanje, u kojoj oružane snage jedne države vojnim sredstvima zauzimaju teritorij druge države.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Okupacija · Vidi više »
Operacija Barbarossa
Operacija Barbarossa naziv je za njemačku invaziju Sovjetskog Saveza 22. lipnja 1941. godine.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Operacija Barbarossa · Vidi više »
Partizani
Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Partizani · Vidi više »
Pljačka
Upozorenje u poslijeratnoj Njemačkoj Pljačka je nekontrolirano otuđivanje dobara i imovine ili uništavanje tijekom katastrofalnih događaja, građanskih nemira, ili ratove u stanju anarhije, gdje državne institucije nisu u stanju ili ne žele intervenirati, ili imaju nalog da se ne miješaju.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Pljačka · Vidi više »
Pogrom
Prikaz iz 1493. Pogrom (iz rus. погром "razaranje, pustošenje") odnosi se na nasilne, ponekad organizirane skupne prepade prema pripadnicima vjerskih, nacionalnih, etničkih ili manjinskih skupina.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Pogrom · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Poljska · Vidi više »
Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama
Tridesetogodišnjeg rata Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama pokriva najznačajnije sukobe u kojima je poginuo najveći broj žrtava zabilježenih u ljudskoj povijesti.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama · Vidi više »
Porajnje-Falačka
Porajnje-Falačka (njem. Rheinland-Pfalz) savezna je pokrajina u zapadnom dijelu Njemačke.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Porajnje-Falačka · Vidi više »
Posljedice Drugog svjetskog rata
Posljedice Drugog svjetskog rata čine događaji u razdoblju od otprilike 1945. do 1950.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Posljedice Drugog svjetskog rata · Vidi više »
Potsdam
Potsdam (lužičkosrpski: Podstupim) glavni je grad njemačke savezne pokrajine Brandenburga.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Potsdam · Vidi više »
Potsdamska konferencija
Na konferenciji koja je održana u Potsdamu (20 km jugoistočno od Berlina) 17.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Potsdamska konferencija · Vidi više »
Prisilni rad
Prisilni rad se zove rad na kojeg čovjek pod prijetnjom kazne, ili bilo kojeg drugog osjetljivog zla prisiljen protiv svoje volje.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Prisilni rad · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Pruska · Vidi više »
Radni logor Valpovo
Radni logor Valpovo (njemački: Arbeitslager Walpau) je bio logor osnovan od strane komunističkog režima u Jugoslaviji za Nijemce i Austrijanace u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Radni logor Valpovo · Vidi više »
Ratni zločin
Pokolj u Vukovaru. Ubijeni zarobljenik Barutana Bjelovar Ratni zločin predstavlja kršenje međunarodnog prava koji su tijekom ratovanja počinile sukobljene strane.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Ratni zločin · Vidi više »
Rudolph J. Rummel
Rudolph Joseph Rummel Rudolph Joseph Rummel (Cleveland, 21. listopada 1932. - Kaneohe, Hawaii, 2. ožujka 2014.) bio je američki politolog.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Rudolph J. Rummel · Vidi više »
Rumunji
Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Rumunji · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Rumunjska · Vidi više »
Sabirni logor Josipovac
Sabirni logor Josipovac (njemački: Arbeitslager Sankt Josef), bio je logor koji je osnovao komunistički režim u Jugoslaviji za Nijemce i Austrijanace u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Sabirni logor Josipovac · Vidi više »
Sabirni logor Velika Pisanica
Sabirni logor Velika Pisanica (njemački: Arbeitslager Groß-Pisanitz) je bio logor osnovan od strane komunističkog režima u Jugoslaviji za Nijemce i Austrijanace u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Sabirni logor Velika Pisanica · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Saska (pokrajina)
Saska, službeno Slobodna Država Saska (njemački: Freistaat Sachsen, gornjolužičkosrpski: Swobodny stat Sakska) je savezna pokrajina na istoku Njemačke.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Saska (pokrajina) · Vidi više »
Saska-Anhalt
Saska-Anhalt (donjonjemački: Sassen-Anholt) je savezna pokrajina (zemlja) u istočnom dijelu Njemačke.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Saska-Anhalt · Vidi više »
Saveznički ratni zločini
Ovo je jedna od značajnijih tabu-tema historiografije.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Saveznički ratni zločini · Vidi više »
Schleswig-Holstein
Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Schleswig-Holstein · Vidi više »
Sibir
Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Sibir · Vidi više »
Silovanje
Silovanje je spolni odnos s drugom osobom ili s njim izjednačena spolna radnja, uporabom sile ili prijetnje da će se izravno napasti njezin život ili tijelo, ili život ili tijelo njoj bliske osobe.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Silovanje · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Rajna-Vestfalija
Sjeverna Rajna-Vestfalija (njemački: Nordrhein-Westfalen, često skraćeno samo: NRW) je pokrajina u zapadnom dijelu Njemačke.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Sjeverna Rajna-Vestfalija · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Slovenija · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Sovjetski Savez · Vidi više »
The New York Times
The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i The New York Times · Vidi više »
Tiringija
Tiringija (Tirinška, njem. Thüringen), službeno: Slobodna Država Tiringija (njem. Freistaat Thüringen) savezna je pokrajina je u središnjoj Njemačkoj.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Tiringija · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Treći Reich · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Ukrajina · Vidi više »
Václav Havel
Václav Havel (Prag, 5. listopada 1936. – Hrádeček, Vlčice, 18. prosinca 2011.), češki političar i pisac, jedan od ključnih ljudi tijekom pokreta zvanog Baršunasta revolucija.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Václav Havel · Vidi više »
Volga
Volga (ruski: Во́лга) je sa svojih 3534 km najduža rijeka u Europi.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Volga · Vidi više »
Volksdeutsche
Volksdeutsche ili Folksdojčer bio je termin kojega se počelo koristiti 1930.-ih godina za stanovništvo kojem je njemački bio materinski jezik, a koje je živjelo u srednjoj i istočnoj Europi izvan država s njemačkim većinskim stanovništvom.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Volksdeutsche · Vidi više »
Wehrmacht
Vojnici Wehrmachta na polaganju prisege Wehrmacht (njem. Obrambene snage) naziv za njemačke oružane snage u doba nacizma, od 1935.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Wehrmacht · Vidi više »
Zločin protiv čovječnosti
Zločin protiv čovječnosti je kazneno djelo predviđeno međunarodnim i unutrašnjim pravom, a koje se prvi put pojavilo na Nürnberškom procesu.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i Zločin protiv čovječnosti · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i 1931. · Vidi više »
1940-ih
Bez opisa.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i 1940-ih · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i 1941. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i 1945. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i 1948. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i 1950. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i 1958. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i 1980-ih · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i 1992. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i 1998. · Vidi više »
23. siječnja
23.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i 23. siječnja · Vidi više »
5. svibnja
5.
Novi!!: Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata i 5. svibnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Progon Nijemaca nakon 1945., Protjerivanje Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata.
