55 odnosi: Akumulator, Atomski broj, Švedska, Bakar, Cerera (patuljasti planet), Cerij, Disprozij, Erbij, Europa, Europij, Fosfor, Gadolinij, Gadolinit, Grčki jezik, Holmij, Iterbij, Itrij, Johan Gadolin, Kemijski element, Kemijski spojevi, Kemijsko svojstvo, Kina, Lantan, Lantanoidi, Laser, Latin, Leća, Lutecij, Magnet, Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju, Mikrovalovi, Minerali, Naprava, Neodimij, Neodimijski magnet, Pariz, Periodni sustav elemenata, Praseodimij, Prometej, Prometij, Radioaktivnost, Rijetki zemni magneti, Ruda, Samarij, Silicij, Skandij, Skandinavija, Stockholm, Terbij, Tulij, ..., Unutarnja Mongolija, Vodik, Ytterby, Zemljina kora, 18. stoljeće. Proširite indeks (5 više) »
Akumulator
Akumulator, električni (lat. accumulare: nakupljati, nagomilati) je sekundarni električni članak, naprava (tzv. „spremnik energije“) u kojoj se električna energija pretvara u kemijsku (punjenje akumulatora), ostaje u njoj pohranjena i zatim se, prema potrebi, može nanovo pretvoriti u električnu (pražnjenje).
Novi!!: Rijetki zemni metali i Akumulator · Vidi više »
Atomski broj
''Z'' - atomski broj. Periodni sustav elemenata. Atomski broj, protonski broj, redni broj elementa (oznaka Z) je broj protona u atomskoj jezgri.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Atomski broj · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Švedska · Vidi više »
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Bakar · Vidi više »
Cerera (patuljasti planet)
Cerera (lat. Cerēs), službene oznake 1 Ceres i simbol, je patuljasti planet, najveći asteroid asteroidnog pojasa, te ujedno prvi otkriveni asteroid.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Cerera (patuljasti planet) · Vidi više »
Cerij
Cerij ili cerDraško Koričančić, ur., Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Cerij · Vidi više »
Disprozij
Disprozij je 1886. godine otkrio Paul Emile Lecoq de Boisbaudran (Francuska).
Novi!!: Rijetki zemni metali i Disprozij · Vidi više »
Erbij
Erbij je 1843. godine otkrio Carl Gustaf Mosander (Švedska).
Novi!!: Rijetki zemni metali i Erbij · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Europa · Vidi više »
Europij
Ime je dobio po kontinentu Europi, a simbol mu je isti kao kratica Europske unije.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Europij · Vidi više »
Fosfor
Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Fosfor · Vidi više »
Gadolinij
Gadolinij je 1880. godine otkrio Jean de Marignac (Francuska).
Novi!!: Rijetki zemni metali i Gadolinij · Vidi više »
Gadolinit
Gadolinit, također znan kao iterbit, je gotovo crni silikatni mineral koji se uglavnom sastoji od silikata cerija, lantana, neodimija, itrija, berilija i željeza ((Ce,La,Nd,Y)2FeBe2Si2O10).
Novi!!: Rijetki zemni metali i Gadolinit · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Grčki jezik · Vidi više »
Holmij
Holmij je 1879. godine otkrio Per Teodore Cleve (Švedska).
Novi!!: Rijetki zemni metali i Holmij · Vidi više »
Iterbij
Iterbij je 1878. godine otkrio Jean de Marignac (Francuska).
Novi!!: Rijetki zemni metali i Iterbij · Vidi više »
Itrij
Itrij (Y, latinski ytrium) je metal IIIB i atomskog broja 39.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Itrij · Vidi više »
Johan Gadolin
Johan Gadolin (5. lipnja 1760. – 15. kolovoza 1852.), je bio finski kemičar, fizičar i mineralog.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Johan Gadolin · Vidi više »
Kemijski element
Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Kemijski element · Vidi više »
Kemijski spojevi
Kemijski spojevi su spojevi više vrsta atoma povezanih kemijskom vezom.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Kemijski spojevi · Vidi više »
Kemijsko svojstvo
Kemijsko svojstvo je bilo koje svojstvo materijala koje se javlja za vrijeme kemijske reakcije, a to je neka odlika materijala koja se može ostvariti isključivo promjenom istoga.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Kemijsko svojstvo · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Kina · Vidi više »
Lantan
Lantan je 1839. godine otkrio Šveđanin Carl Gustaf Mosander.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Lantan · Vidi više »
Lantanoidi
Lantanoidi (ili lantanidi) su skupina od 15 elemenata od lantana do lutecija s atomskim brojevima od 57 do 71 u periodnom sustavu.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Lantanoidi · Vidi više »
Laser
Pokus s laserskom zrakom. Laser (akronim od engl. Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation: pojačanje svjetlosti s pomoću stimulirane emisije zračenja) je uređaj za stvaranje i pojačavanje koherentnog elektromagnetskog, najčešće monokromatskog, usko usmjerenog zračenja.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Laser · Vidi više »
Latin
Latin je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Plaški, Karlovačka županija.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Latin · Vidi više »
Leća
* leća je predmet ili fizikalno polje kroz koje prolaze valovi ili snopovi čestica te, prolazeći, mijenjaju smjer širenja (prelamaju se).
Novi!!: Rijetki zemni metali i Leća · Vidi više »
Lutecij
Srebrnosive je boje i na zraku je relativno stabilan.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Lutecij · Vidi više »
Magnet
sjevernog i južnog magnetskog pola. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Prelomimo li magnetiziranu iglu na polovinu, vidjet ćemo da će svaka polovina biti potpuni magnet. Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. paramagnetska svojstva. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Magnet (lat. magnes, genitiv magnetis magnet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Magnet · Vidi više »
Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju
Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju (eng.: International Union for Pure and Applied Chemistry - IUPAC) je međunarodna nevladina organizacija koja se bavi napretkom kemije.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju · Vidi više »
Mikrovalovi
Mikrovalna pećnica. elektromagnetskog zračenja. Mikrovalovi su elektromagnetski valovi valne duljine od 1 do 300 mm.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Mikrovalovi · Vidi više »
Minerali
Minerali Mineral je produkt prirodnih procesa koji se odlikuje određenim, no ne nužno i fiksnim kemijskim sastavom, stabilnošću u određenim fizikalnim uvjetima te pravilnom unutrašnjom strukturom.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Minerali · Vidi više »
Naprava
Naprava za bušenje provrta. glodanje. glodanje. Određivanje položaja obratka. Izbor ploha za oslanjanje na obratku. Ravna ploča, ploča s kanalima i podložne letve. Oslonci ili čepovi. Granične letve. Granični zatici i pomična prizma. Čvrsti i pomični svornjak. Prizma za prihvat valjaka. Prihvatni limovi. Prihvatni zatik. Prihvatni prsten. Dijelovi za posluživanje. Pomična stezna poluga s kuglastom drškom. Standardizirani dijelovi za posluživanje. Naprava je pomagalo koje obično služi za prihvat, stezanje, određivanje međusobnog položaja te vođenje alata i obratka za vrijeme strojne obrade.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Naprava · Vidi više »
Neodimij
Neodimij je 1885. godine otkrio Carl F. Auer von Welsbach (Austrija).
Novi!!: Rijetki zemni metali i Neodimij · Vidi više »
Neodimijski magnet
Neodimijski magnet (poznat i kao NdFeB, NIB, ili Neo magnet), trajni magnet načinjen od legure neodimija, željeza i bora koja čini Nd2Fe14B tetragonsku kristalnu strukturu.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Neodimijski magnet · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Pariz · Vidi više »
Periodni sustav elemenata
1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Periodni sustav elemenata · Vidi više »
Praseodimij
Praseodimij je 1885. godine otkrio Carl F. Auer von Welsbach (Austrija).
Novi!!: Rijetki zemni metali i Praseodimij · Vidi više »
Prometej
Prometej može značiti.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Prometej · Vidi više »
Prometij
Ime Prometij izvedeno je iz imena Prometej (grčki heroj).
Novi!!: Rijetki zemni metali i Prometij · Vidi više »
Radioaktivnost
Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Radioaktivnost · Vidi više »
Rijetki zemni magneti
Rijetki zemni magneti jaki su trajni magneti načinjeni od legura rijetkih zemnih metala.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Rijetki zemni magneti · Vidi više »
Ruda
* Mineralne sirovine, sirovina koja se dobiva iz rudnika.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Ruda · Vidi više »
Samarij
Samarij je 1879. godine otkrio Paul Emile Lecoq de Boisbaudran (Francuska).
Novi!!: Rijetki zemni metali i Samarij · Vidi više »
Silicij
Silicij (lat. silex.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Silicij · Vidi više »
Skandij
Skandij je srebrnobijeli sjajan, mekan tranzicijski element.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Skandij · Vidi više »
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Skandinavija · Vidi više »
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Stockholm · Vidi više »
Terbij
Terbij je 1843. godine otkrio Carl Gustaf Mosander (Švedska).
Novi!!: Rijetki zemni metali i Terbij · Vidi više »
Tulij
Tulij je 1879. godine otkrio Per Teodore Cleve (Švedska).
Novi!!: Rijetki zemni metali i Tulij · Vidi više »
Unutarnja Mongolija
Unutarnja Mongolija, službenog naziva Autonomna regija Unutarnja Mongolija (mongolski: 140px Öbür Mongghul-un Öbertegen Jasaqu Orun; kineski: 内蒙古自治区 Nèi Měnggǔ Zìzhìqū) je jedna od pet autonomnih regija u sastavu NR Kine.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Unutarnja Mongolija · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Vodik · Vidi više »
Ytterby
Ytterby je selo na švedskom otoku Resaröu u Vaxholmskom municipiju, na Stockholmskom otočju.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Ytterby · Vidi više »
Zemljina kora
Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Zemljina kora površinski je dio Zemlje koja zajedno s gornjim dijelom plašta sačinjava stjenovitu cjelinu: litosferu.
Novi!!: Rijetki zemni metali i Zemljina kora · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Rijetki zemni metali i 18. stoljeće · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Kovina rijetkih zemlji, Kovine rijetkih zemalja, Kovine rijetkih zemlji, Metali rijetkih zemalja, Rijetke zemlje.