Brže od pregledniku!
43 odnosi: Alija Alijagić, Beograd, Bijeljina, Bosna i Hercegovina, Centralni komitet, Delnice, Donja Trnova, Drugi svjetski rat, Europa, Josip Broz Tito, Kraljevina Jugoslavija, Lepoglava, Maribor, Marksizam, Milorad Drašković, Moša Pijade, Orden bratstva i jedinstva, Orden jugoslavenske zastave, Orden junaka socijalističkog rada, Orden narodnog oslobođenja, Orden za hrabrost, Orden zasluga za narod, Oslobođenje, Partizanska spomenica 1941., Poljska, Sarajevo, Savez komunista Bosne i Hercegovine, Savez komunista Jugoslavije, Semberija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Sovjetski Savez, Srbi Bosne i Hercegovine, Srbija, Srijemska Mitrovica, Treći Reich, Užička republika, Ugljevik, Zagreb, 1900., 1983., 30. ožujka, 7. lipnja.
Alija Alijagić
Alija Alijagić (Bijeljina, 1896. – Zagreb, 8. ožujka 1922.), bosanskohercegovački je komunist bošnjačkog podrijetla, pripadnik organizacije Crvena pravda, a u povijesti je upamćen kao atentator na jugoslavenskog ministra unutarnjih poslova Milorada Draškovića.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Alija Alijagić · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Beograd · Vidi više »
Bijeljina
Bijeljina je grad i središte istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Republike Srpske, BiH.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Bijeljina · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Centralni komitet
Centralni komitet ili CK je bio tijelo ("organ") unutar strukture vlasti komunističkih partija koje je donosilo odluke.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Centralni komitet · Vidi više »
Delnice
Delnice su grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Delnice · Vidi više »
Donja Trnova
Donja Trnova je naseljeno mjesto u sastavu općine Ugljevik, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Donja Trnova · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Europa · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Josip Broz Tito · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Lepoglava
Lepoglava je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Lepoglava · Vidi više »
Maribor
Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Maribor · Vidi više »
Marksizam
Marksizam je teorija i politička djelatnost tj.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Marksizam · Vidi više »
Milorad Drašković
Milorad Drašković (Polom, 10. travnja 1873. – Delnice, 21. srpnja 1921.), bio je srbijanski odvjetnik, političar te ministar u Kraljevini Srbiji i Kraljevini SHS.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Milorad Drašković · Vidi više »
Moša Pijade
Antuna Augustinčića Moša Pijade (Beograd, 4. siječnja 1890. – Pariz, 15. siječnja 1957.) bio je srbijanski i jugoslavenski političar, prevoditelj, slikar, likovni kritičar i novinar židovskog podrijetla.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Moša Pijade · Vidi više »
Orden bratstva i jedinstva
bezokvira Orden bratstva i jedinstva bilo je odlikovanje SFRJ u dva stupnja.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Orden bratstva i jedinstva · Vidi više »
Orden jugoslavenske zastave
Orden jugoslavenske zastave bilo je odlikovanje SFRJ s pet stupnjeva.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Orden jugoslavenske zastave · Vidi više »
Orden junaka socijalističkog rada
Orden junaka socijalističkog rada bilo je četvrto odlikovanje SFRJ po važnosnom slijedu.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Orden junaka socijalističkog rada · Vidi više »
Orden narodnog oslobođenja
bezokvira Orden narodnog oslobođenja bilo je odlikovanje SFRJ, peto u važnosnom slijedu jugoslavenskih odlikovanja.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Orden narodnog oslobođenja · Vidi više »
Orden za hrabrost
bezokvira Orden za hrabrost bilo je odlikovanje SFRJ koje je osnovao Josip Broz Tito 15. kolovoza 1943. godine, zajedno s Medaljom za hrabrost.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Orden za hrabrost · Vidi više »
Orden zasluga za narod
Orden zasluga za narod bilo je odlikovanje SFRJ u tri stupnja, kojeg je osnovalo AVNOJ 9. lipnja 1945. godine, zajedno s Medaljom zasluga za narod.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Orden zasluga za narod · Vidi više »
Oslobođenje
Oslobođenje, najstarije su bosanskohercegovačke dnevne novine.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Oslobođenje · Vidi više »
Partizanska spomenica 1941.
Partizanska spomenica 1941. Partizansku spomenicu 1941. ustanovilo je Predsjedništvo narodne obrane Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije 14. rujna 1944. godine.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Partizanska spomenica 1941. · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Poljska · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Sarajevo · Vidi više »
Savez komunista Bosne i Hercegovine
Savez komunista Bosne i Hercegovine (srpski: Савез комуниста Босне и Херцеговине) bila je republička organizacija Saveza komunista Jugoslavije na području Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Savez komunista Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Semberija
Bijeljina Semberija je regija u Bosni i Hercegovini koja se nalazi na sjeveroistoku države tj.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Semberija · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Sovjetski Savez · Vidi više »
Srbi Bosne i Hercegovine
Etnička karta po naseljenim mjestima 2013. godine: većinski srpska naselja označena su plavom bojom Srbi su jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Srbi Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Srbija · Vidi više »
Srijemska Mitrovica
Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Srijemska Mitrovica · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Treći Reich · Vidi više »
Užička republika
Užička republika je naziv za veliki slobodni teritorij, nastao za vrijeme Drugog svjetskog rata 1941.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Užička republika · Vidi više »
Ugljevik
Ugljevik je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Ugljevik · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i Zagreb · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i 1900. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i 1983. · Vidi više »
30. ožujka
30.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i 30. ožujka · Vidi više »
7. lipnja
7.
Novi!!: Rodoljub Čolaković i 7. lipnja · Vidi više »
