Brže od pregledniku!
26 odnosi: Balint Vujkov, Hrvatsko proljeće, Ivan Pančić, Ivanka Rackov, Izlazak sunca, Josip Klarski, Književnost, Ladislav Kovačić, Lazar Merković, Marija Šimoković, Marko Horvacki, Matica hrvatska, Matija Molcer, Milivoj Prćić, Milovan Miković, Mirko Huska, Naco Zelić, Petar Vukov, Rukovet, Srbija, Subotička prevoditeljska škola, Subotički književni krug, Subotica, Umjetnost, Zenit, 1955..
Balint Vujkov
Balint Vujkov (Subotica, 26. svibnja 1912. – Subotica, 23. travnja 1987.), bio je hrvatski književnik, sakupljač i obrađivač hrvatskih narodnih djela iz Vojvodine i susjednih država, pripovjedač i romanopisac.
Novi!!: Rukovet i Balint Vujkov · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Rukovet i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
Ivan Pančić
Ivan Pančić (Subotica, 11. prosinca 1933. – 16. lipnja 1992.) je bački hrvatski književnik iz Vojvodine.
Novi!!: Rukovet i Ivan Pančić · Vidi više »
Ivanka Rackov
Prof.
Novi!!: Rukovet i Ivanka Rackov · Vidi više »
Izlazak sunca
Izlazak sunca na Korčuli. Izlazak sunca u Orebiću. Izlazak sunca, svitanje ili osvit označava izlazak Sunca nad obzorom.
Novi!!: Rukovet i Izlazak sunca · Vidi više »
Josip Klarski
Josip Klarski (16. listopada 1927. – 5. listopada 1997.) je bio hrvatski književnik i pripovjedač, dramatik, romanopisac iz Vojvodine, iz Bačke.
Novi!!: Rukovet i Josip Klarski · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Rukovet i Književnost · Vidi više »
Ladislav Kovačić
Ladislav Kovačić (22. srpnja 1942. – 12. listopada 2003.) je bio bački Hrvat, hrvatski pjesnik i pripovjedač.
Novi!!: Rukovet i Ladislav Kovačić · Vidi više »
Lazar Merković
Lazar Merković (Subotica, 14. lipnja 1926. – 30. listopada 2016.)(srp.) Magločistač: IN MEMORIAM: LAZAR MERKOVIĆ (1926. – 2016.), 30.
Novi!!: Rukovet i Lazar Merković · Vidi više »
Marija Šimoković
Marija Šimoković (Subotica, 21. travnja 1947.) je hrvatska pjesnikinja, novinarka, radijska izvjestiteljica, kritičarka, autorica recenzija, publicistica i prevoditeljica iz Subotice.
Novi!!: Rukovet i Marija Šimoković · Vidi više »
Marko Horvacki
*Marko Horvacki (slikar).
Novi!!: Rukovet i Marko Horvacki · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Rukovet i Matica hrvatska · Vidi više »
Matija Molcer
Matija Molcer mađ. Molcer Mátyás, njem.
Novi!!: Rukovet i Matija Molcer · Vidi više »
Milivoj Prćić
Milivoj Prćić (Subotica, 1. listopada 1942. – Subotica, 31. prosinca 2015./1. siječnja 2016.) bio je hrvatski književnik iz Vojvodine, po obrazovanju pravnik.
Novi!!: Rukovet i Milivoj Prćić · Vidi više »
Milovan Miković
Milovan Miković (Subotica, 17. srpnja 1947. - 2021.), bio je hrvatski književnik iz Vojvodine.
Novi!!: Rukovet i Milovan Miković · Vidi više »
Mirko Huska
Mirko Huska (Subotica, 7. srpnja 1921. – Subotica, 1. svibnja 1986.), bio je kazališni glumac i redateljRadio Subotica: Na današnji dan (priredio: Lazar Merković), 9.
Novi!!: Rukovet i Mirko Huska · Vidi više »
Naco Zelić
Naco Zelić (Subotica, 5. listopada 1930.). je hrvatski književnik, pravnik, diplomat i publicist iz Vojvodine i skupljač hrvatske usmene narodne baštine iz Bačke.
Novi!!: Rukovet i Naco Zelić · Vidi više »
Petar Vukov
Petar Vukov (4. prosinca 1941. – 30. listopada 2003.) je bački hrvatski književnik.
Novi!!: Rukovet i Petar Vukov · Vidi više »
Rukovet
Rukovet časopis za književnost, umjetnost i društvena pitanja, čiji je pokretač i prvi urednik Lazar Merković, izlazi od svibnja 1955., kao glasilo Subotičkog književnog kruga.
Novi!!: Rukovet i Rukovet · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Rukovet i Srbija · Vidi više »
Subotička prevoditeljska škola
Subotička prevoditeljska škola nastala je uz prevoditeljske aktivnosti vezane uz časopis Rukovet.
Novi!!: Rukovet i Subotička prevoditeljska škola · Vidi više »
Subotički književni krug
Subotički književni krug Prvo književno društvo u Subotici utemeljili su, 18. rujna 1840. godine mladi subotički intelektualci, spisatelji, novinari i ljubitelji knjige: Josip Antunović, Ferenc Hoffmann, Zsigmond Kárvázy, Josip Meznerić, Božidar Prokopčanji, Đeno Sarić, Ambrozije Šarčević, Mihály Simonyi, Jánós Varga, Mátyas Vinkler i Đorđe Zarić.
Novi!!: Rukovet i Subotički književni krug · Vidi više »
Subotica
Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Rukovet i Subotica · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Rukovet i Umjetnost · Vidi više »
Zenit
Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. Primijeti se da je zenit nasuprot nadiru. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. zenitnom daljinom.
Novi!!: Rukovet i Zenit · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Rukovet i 1955. · Vidi više »
