Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Rune

Indeks Rune

Runske abecede, također zvane futhark ili fuþark, niz su povezanih abeceda koje koriste slova (eng. stave) poznata kao rune, koja su prije koristili primarno germanski jezici, najviše u Skandinaviji i na Britanskim otocima.

39 odnosi: Abeceda, Čitanje runa, Älvdalski jezik, Bergen, Breza, Britanski otoci, Dalarna, Danska, Div, Etruščansko pismo, Feničko pismo, Filologija, Frizija, Germani, Germanski jezici, Gotland, Hälsingland, Jezična rekonstrukcija, Latinica, Los, Södermanland, Schleswig-Holstein, Skandinavija, Staronordijski jezik, Thor, Tisa (biljni rod), Tur, Tyr, 11. stoljeće, 12. stoljeće, 16. stoljeće, 2. stoljeće, 20. stoljeće, 3. stoljeće, 400., 5. stoljeće, 6. stoljeće, 8. stoljeće, 9. stoljeće.

Abeceda

Abeceda ili alfabet je skup standardiziranih slova - osnovnih simbola za pisanje - koji približno predstavljaju glas ili fonem u nekom od živih ili mrtvih jezika.

Novi!!: Rune i Abeceda · Vidi više »

Čitanje runa

Proricanje iz runa Čitanje runa je okultna znanost koja zahtijeva znanje i iskustvo.

Novi!!: Rune i Čitanje runa · Vidi više »

Älvdalski jezik

Položaj općine Älvdalen u pokrajini Dalarna. Älvdalski ili övdalski (ili) sjevernogermanski je jezik kojim govori oko 3000 ljudi koji žive ili su odrasli u mjestu Älvdalen koje se nalazi u jugoistočnom dijelu općine Älvdalen u sjevernoj Dalarni u Švedskoj.

Novi!!: Rune i Älvdalski jezik · Vidi više »

Bergen

Bergen je s 260.200 stanovnika (2010.) te 384.100 stanovnika šireg gradskog područja (Veliki Bergen), drugi po veličini grad u Norveškoj.

Novi!!: Rune i Bergen · Vidi više »

Breza

Breza (lat. Betula), biljni rod listopadnog drveća i grmlja iz porodice brezovki.

Novi!!: Rune i Breza · Vidi više »

Britanski otoci

Britanski se otoci sastoje od Velike Britanije, Irske i brojnih manjih okolnih otoka. Britanski otoci (engl. British Isles, irski Oileáin na Breataine), skupina otoka uz sjeverozapadnu obalu Europe koji obuhvaćaju Veliku Britaniju (Engleska, Škotska i Wales), Irsku (Sjeverna Irska i Republika Irska), otok Man i nekoliko tisuća manjih susjednih otoka.

Novi!!: Rune i Britanski otoci · Vidi više »

Dalarna

Grb Dalarna Dalarna ("Doline" na švedskom) je pokrajina u srednjoj Švedskoj i ima 275.823 stanovnika.

Novi!!: Rune i Dalarna · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Rune i Danska · Vidi više »

Div

Kralj Arthur u borbi protiv diva Div je mitološko stvorenje koje odlikuje velika snaga i veličina.

Novi!!: Rune i Div · Vidi više »

Etruščansko pismo

Piacenze", vidi haruspex. Etruščansko pismo je izvedeno iz eubejske ("crvene") varijante grčkog pisma.

Novi!!: Rune i Etruščansko pismo · Vidi više »

Feničko pismo

Feničko pismo potječe iz trećeg tisućljeća pr.

Novi!!: Rune i Feničko pismo · Vidi više »

Filologija

Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.

Novi!!: Rune i Filologija · Vidi više »

Frizija

Pokrajina u Nizozemskoj i Njemačkoj.

Novi!!: Rune i Frizija · Vidi više »

Germani

Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).

Novi!!: Rune i Germani · Vidi više »

Germanski jezici

Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.

Novi!!: Rune i Germanski jezici · Vidi više »

Gotland

Grb Gotlanda Gotland Gotland je pokrajina, županija i općina u Švedskoj, ujedno i najveći otok Baltičkog mora.

Novi!!: Rune i Gotland · Vidi više »

Hälsingland

Grb Hälsinglanda Zemljovid Hälsinglanda u Švedskoj Hälsingland je pokrajina u Švedskoj koja ima 133 540 stanovnika.

Novi!!: Rune i Hälsingland · Vidi više »

Jezična rekonstrukcija

Jezična rekonstrukcija je proces kojim se ustanovljuju obilježja neposvjedočenog jezika na temelju njegovih jezika potomaka.

Novi!!: Rune i Jezična rekonstrukcija · Vidi više »

Latinica

Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.

Novi!!: Rune i Latinica · Vidi više »

Los

Los (lat. Alces) su najveće živuće vrsta jelena, visoki do 2 m u visini ramena i teški do 800 kg.

Novi!!: Rune i Los · Vidi više »

Södermanland

Södermanland je švedska pokrajina u Svealandu.

Novi!!: Rune i Södermanland · Vidi više »

Schleswig-Holstein

Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.

Novi!!: Rune i Schleswig-Holstein · Vidi više »

Skandinavija

sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.

Novi!!: Rune i Skandinavija · Vidi više »

Staronordijski jezik

Staronordijski jezik je sjevernogermanski jezik kojim su govorili stanovnici Skandinavskog poluotoka i njihovih prekomorskih posjeda u Vikinškom dobu, sve do oko 1300.

Novi!!: Rune i Staronordijski jezik · Vidi više »

Thor

18. stoljeća Thor u borbi protiv divova, Mårten Eskil Winge, 1872. Thorova skulptura u Stockholmu Nordijski bog Thor (staronordijski Þórr) najstariji je Odinov sin.

Novi!!: Rune i Thor · Vidi više »

Tisa (biljni rod)

Tisa (lat. Taxus), rod od desetak vrsta vazdazelenog grmlja i drveća iz porodice tisovki (Taxaceae), od kojih u Hrvatskoj raste obična, Europska tisa ili šumska tisa (T. baccata).

Novi!!: Rune i Tisa (biljni rod) · Vidi više »

Tur

Tur (taksonomski i latinski: Bos primigenius) izumrla je vrsta iz roda divljeg goveda, koje je živjelo u Europi, Aziji i Sjevernoj Africi, predak današnjeg domaćeg goveda.

Novi!!: Rune i Tur · Vidi više »

Tyr

Tyr (staronordijski Týr) je staronordijski bog rata.

Novi!!: Rune i Tyr · Vidi više »

11. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Rune i 11. stoljeće · Vidi više »

12. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Rune i 12. stoljeće · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Rune i 16. stoljeće · Vidi više »

2. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Rune i 2. stoljeće · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Rune i 20. stoljeće · Vidi više »

3. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Rune i 3. stoljeće · Vidi više »

400.

Bez opisa.

Novi!!: Rune i 400. · Vidi više »

5. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Rune i 5. stoljeće · Vidi više »

6. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Rune i 6. stoljeće · Vidi više »

8. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Rune i 8. stoljeće · Vidi više »

9. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Rune i 9. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Runsko pismo.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »