Brže od pregledniku!
30 odnosi: Arhiv, Čika, Benediktinci, Drugi svjetski rat, Hrvatska, Hrvatski vladari, Koloman, Oxford, Palma Mlađi, Petar Krešimir IV., Renesansa, Rimski forum, Romanika, Savezničko bombardiranje Zadra, Vekenega, Vittore Carpaccio, Zadar, Zlato i srebro grada Zadra, 1066., 1072., 1091., 11. stoljeće, 1102., 1105., 1111., 12. stoljeće, 1507., 1744., 1967., 27. rujna.
Arhiv
Arhiv (lat. arcivum, arcivium, archivum, archivium: magistrat), kao etimon javlja se i (grč. ἀρχή: početak, vrhovna vlast).
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i Arhiv · Vidi više »
Čika
Čika (Zadar, prva polovica 11. stoljeća - Zadar, poslije 1095.) (Chicca), utemeljiteljica samostana sv. Marije u Zadru.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i Čika · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i Benediktinci · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i Hrvatski vladari · Vidi više »
Koloman
Bez opisa.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i Koloman · Vidi više »
Oxford
Oxford je grad i sjedište lokalne uprave grofovije Oxfordshire, Engleska, s 134.248 stanovnika prema popisu iz 2001. godine.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i Oxford · Vidi više »
Palma Mlađi
Palma Mlađi (Palma Giovane, Iacopo Nigreti, Jacopo Palma il Giovane; Mleci, oko 1548. – Mleci, 14. listopada 1628.), bio je plodni i vješti mletački maniristički slikar.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i Palma Mlađi · Vidi više »
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i Petar Krešimir IV. · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i Renesansa · Vidi više »
Rimski forum
panoramu rimskog svijeta, a i šire. Rimski forum (lat. Forum Romanum) bio je središte političkog, pravnog, gospodarskog, kulturnog i religioznog života drevnog Rima.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i Rimski forum · Vidi više »
Romanika
tornjem u pozadini. Romanička crkva Sv. Marije Magdalene. Romanika (prema latinskom Romanus: „rimski”) je prvi stil u europskoj umjetnosti koji se razvija u razdoblju od 1000.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i Romanika · Vidi više »
Savezničko bombardiranje Zadra
Pogled na Zadar u plamenu 1944. Zračno bombardiranje Zadra su provodile savezničke snage od studenog 1943. do listopada 1944. godine.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i Savezničko bombardiranje Zadra · Vidi više »
Vekenega
Vekenega (Zadar, pol. 11. stoljeća – Zadar, 27. rujna 1111.), iz zadarske patricijske obitelji Madijevaca, Čikina kći i opatica samostana benediktinki sv. Marije u Zadru.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i Vekenega · Vidi više »
Vittore Carpaccio
Vittore Carpaccio (Venecija ili Kopar oko 1460. – 1525./1526.) bio je talijanski renesansni slikar venecijanske škole, koji se školovao kod Gentile Bellinija.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i Vittore Carpaccio · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i Zadar · Vidi više »
Zlato i srebro grada Zadra
U građevnom sklopu crkve Sv.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i Zlato i srebro grada Zadra · Vidi više »
1066.
Bez opisa.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i 1066. · Vidi više »
1072.
Bez opisa.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i 1072. · Vidi više »
1091.
Bez opisa.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i 1091. · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i 11. stoljeće · Vidi više »
1102.
Bez opisa.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i 1102. · Vidi više »
1105.
Bez opisa.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i 1105. · Vidi više »
1111.
Bez opisa.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i 1111. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i 12. stoljeće · Vidi više »
1507.
1507. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i 1507. · Vidi više »
1744.
Bez opisa.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i 1744. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i 1967. · Vidi više »
27. rujna
27.
Novi!!: Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru i 27. rujna · Vidi više »
