Brže od pregledniku!
91 odnosi: Afrodita, Živa, Živa (mitologija), Černobog, Baltik, Banik, Bizant, Bjelobog, Bog, Crno more, Dabog, Danica (mitologija), Demon, Domovoj, Dunav, Dzidzilelya, Egipatska mitologija, Grčka mitologija, Hefest, Hera, Herodot, Hors, Indoeuropljani, Istočni Slaveni, Jarilo, Jarovit, Južni Slaveni, Kijev, Kikimora, Kovine, Kupalo, Lada (mitologija), Lešij, Mitologija, Mjesec, Mlađe kameno doba, Mokoš, Monoteizam, Morana, Morana (mitologija), Neopoganstvo, Nestor Ljetopisac, Neuri, Nia-Nya, Nika, Nimfa, Olimp, Panteon (razdvojba), Personifikacija, Perun, ..., Pjesma o Igorovom pohodu, Pokola, Posejdon, Povijest prošlih vremena, Prokopije, Rügen, Rod (mitologija), Rodnovjerje, Rudarstvo, Rusalka, Saxo Grammaticus, Slaveni, Slavenski jezici, Sotona, Srednje kameno doba, Starovjerje, Stribog, Sunce, Svarožić, Svarog, Svetovit, Toponim, Triglav (mitologija), Vampir, Veles (mitologija), Velesova knjiga, Vendi, Vesna (mitologija), Vida, Vile, Vodanoj, Vodenjak (mitologija), Voloska, Vukodlak, Zagreb, Zapadni Slaveni, Zeus, Zora, Zora (mitologija), 19. stoljeće, 1969.. Proširite indeks (41 više) »
Afrodita
Afrodita (Aphrodítê) u grčkoj mitologiji boginja je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti.
Novi!!: Slavenska mitologija i Afrodita · Vidi više »
Živa
Živa je poznata od davnih vremena (~ 1500. godine prije Krista).
Novi!!: Slavenska mitologija i Živa · Vidi više »
Živa (mitologija)
Andrija Šiškin, ''Živa'', 2015. Živa je, u Slavenskoj mitologiji, božica života.
Novi!!: Slavenska mitologija i Živa (mitologija) · Vidi više »
Černobog
U slavenskoj mitologiji Černobog (Zernebogh, Zlebog, Crnobog, Crni bog) božanstvo koje je donosilo nesreću, zli bog, bog tame.
Novi!!: Slavenska mitologija i Černobog · Vidi više »
Baltik
Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.
Novi!!: Slavenska mitologija i Baltik · Vidi više »
Banik
Banik je u slavenskoj mitologiji duh koji boravi u prostorijama namijenjenim za kupanje.
Novi!!: Slavenska mitologija i Banik · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Slavenska mitologija i Bizant · Vidi više »
Bjelobog
Bjelobog ili Bjelun u slavenskoj mitologiji rekonstruirani je bijeli bog, Crnobogova suprotnost.
Novi!!: Slavenska mitologija i Bjelobog · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: Slavenska mitologija i Bog · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Slavenska mitologija i Crno more · Vidi više »
Dabog
Dabog ili Daždbog u slavenskoj mitologiji je Svarogov sin.
Novi!!: Slavenska mitologija i Dabog · Vidi više »
Danica (mitologija)
Danica je istaknuti lik narodnog pjesništva i slavenske pretkršćanske mitologije, opažajno vezan za osvit (također i kao Jutrenjica).
Novi!!: Slavenska mitologija i Danica (mitologija) · Vidi više »
Demon
Demon Belial Demon (grč. δαίμων, daimon) je bestjelesno mitološko biće za koje se u staroj Grčkoj držalo da donosi inspiraciju i znanje kao posrednik između bogova i čovjeka.
Novi!!: Slavenska mitologija i Demon · Vidi više »
Domovoj
Domovoj Domovoj je bio kućni duh u mitologiji Istočnih Slavena.
Novi!!: Slavenska mitologija i Domovoj · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Slavenska mitologija i Dunav · Vidi više »
Dzidzilelya
U slavenskoj mitologiji, Dzidzilelya je boginja poljskog panteona, ona koja mazi djecu - božanstvo koje bdije nad djetinjstvom.
Novi!!: Slavenska mitologija i Dzidzilelya · Vidi više »
Egipatska mitologija
Ljudi dolaze Ozirisu, Knjiga mrtvih Egipatska mitologija se zasniva na totemizmu - vjerovanju u svete životinje.
Novi!!: Slavenska mitologija i Egipatska mitologija · Vidi više »
Grčka mitologija
Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.
Novi!!: Slavenska mitologija i Grčka mitologija · Vidi više »
Hefest
Peter Paul Rubens: Vulkan (Hefest) kuje Jupiterove (Zeusove) strijele, 17. stoljeće Hefest (grč., Hêphaistos) u grčkoj mitologiji bog je kovač, zaštitnik obrtnika, kipara, metalurga i vatre.
Novi!!: Slavenska mitologija i Hefest · Vidi više »
Hera
Hera (grč., Hêra;, Hêrê) u grčkoj mitologiji vrhovna je starogrčka boginja, Zeusova žena i sestra; boginja braka.
Novi!!: Slavenska mitologija i Hera · Vidi više »
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Novi!!: Slavenska mitologija i Herodot · Vidi više »
Hors
Hors je istočnoslavensko božanstvo za koje se pretpostavlja da je forimirano pod utjecajima s juga.
Novi!!: Slavenska mitologija i Hors · Vidi više »
Indoeuropljani
Indoeuropljani - Ime narodima koji se služe jezicima indoeuropske jezične porodice, i čije se porijeklo traži u hipotetičkim Proto-Indoeuropljanima koji su se služili proto-indoeuropskim jezikom.
Novi!!: Slavenska mitologija i Indoeuropljani · Vidi više »
Istočni Slaveni
Istočni Slaveni su zbirni naziv za Ruse, Bjeloruse i Ukrajince.
Novi!!: Slavenska mitologija i Istočni Slaveni · Vidi više »
Jarilo
Jarilo (drugi hrvatski nazivi: Juraj, Zeleni Jura; poljski: Jaryło; ruski: Ярило) je u slavenskoj mitologiji i vjeri bog vegetacije i bog koji hoda kroz godinu.
Novi!!: Slavenska mitologija i Jarilo · Vidi više »
Jarovit
Jarovit je božanstvo zapadnoslavenskog panteona.
Novi!!: Slavenska mitologija i Jarovit · Vidi više »
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Novi!!: Slavenska mitologija i Južni Slaveni · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Slavenska mitologija i Kijev · Vidi više »
Kikimora
KikimoraKikimora je legendarni istočnoslavenski zao kućni duh koji se pojavljuje u liku malene žene.
Novi!!: Slavenska mitologija i Kikimora · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Slavenska mitologija i Kovine · Vidi više »
Kupalo
''Kupalo'', Wojciech Gerson, 1897. U slavenskoj mitologiji, Kupalo je povezana sa slavljenjem ljetnih solsticija u noći između 23. i 24. lipnja.
Novi!!: Slavenska mitologija i Kupalo · Vidi više »
Lada (mitologija)
Lado ili Lada naziv je za navodnog slavenskog boga, odnosno božicu.
Novi!!: Slavenska mitologija i Lada (mitologija) · Vidi više »
Lešij
Lešij u slavenskoj mitologiji Prikaz Lešija u ''Dictionnaire Infernal'' iz 1863. godine Lešij ili Lesovik, Lesovoj, Lešak, Lesnik, Leši (rus. леший) je slavenski šumski duh, gospodar šuma i zvijeri.
Novi!!: Slavenska mitologija i Lešij · Vidi više »
Mitologija
Mitologija je ukupnost mitova nekog naroda, kulture, civilizacije, religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.
Novi!!: Slavenska mitologija i Mitologija · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Slavenska mitologija i Mjesec · Vidi više »
Mlađe kameno doba
Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.
Novi!!: Slavenska mitologija i Mlađe kameno doba · Vidi više »
Mokoš
Vez s ruskog sjevera. XIX stoljeća. Mokoš je žensko božanstvo u slavenskoj mitologiji, boginja plodnosti, zaštitnica žena.
Novi!!: Slavenska mitologija i Mokoš · Vidi više »
Monoteizam
Bog u ljudskom obličju na stropu Sikstinske kapele. Monoteizam ili jednoboštvo je vjerovanje u samo jedno, univerzalno i sveobuhvatno božanstvo, tj.
Novi!!: Slavenska mitologija i Monoteizam · Vidi više »
Morana
Morana može značiti.
Novi!!: Slavenska mitologija i Morana · Vidi više »
Morana (mitologija)
Boginjafact Morana Morana (Morana, Morena, Marana, Marena, Mora, Mara, Maržana) U slavenskoj mitologiji, ime Morane je u vezi praindijske riječi "mara" što znači silom umrijeti.
Novi!!: Slavenska mitologija i Morana (mitologija) · Vidi više »
Neopoganstvo
Novosagrađeni hram u Thessalonikiju Neopoganstvo predstavlja razne rekonstrukcije pretkršćanskih religija i duhovnih pravaca.
Novi!!: Slavenska mitologija i Neopoganstvo · Vidi više »
Nestor Ljetopisac
Nestor Ljetopisac, Ruski muzej, 1890. Nestor Ljetopisac, 1661. Nestor Ljetopisac (1056. – 1114.) je bio srednjovjekovni kijevski monah koji je napisao neke od najstarijih staroruskih spisa.
Novi!!: Slavenska mitologija i Nestor Ljetopisac · Vidi više »
Neuri
Neuri (Νέυροι) su antički narod neutvrđenog porijekla, koji (po Herodotu) su naseljavalji područje zapadno od Budina između gornjeg toka Dnjestra i Južnog Buga (područje moderne Bjelorusije i istočne Poljske).
Novi!!: Slavenska mitologija i Neuri · Vidi više »
Nia-Nya
U slavenskoj mitologiji, boginja poljskog panteona koji je rekonstruiran na temelju podataka iz djela Jana Dlugosza "Povijest Poljske" gdje je spomenuta kao boginja smrti o čemu se može zaključiti na osnovi korijena riječi- u ruskom "navy" znači smrt.
Novi!!: Slavenska mitologija i Nia-Nya · Vidi više »
Nika
atička amfora, 5. stoljeće pr. Kr., Louvre Nika (grč., Níkē) u grčkoj mitologiji božica je trijumfa i pobjede.
Novi!!: Slavenska mitologija i Nika · Vidi više »
Nimfa
William-Adolphe Bouguereau: Nimfe, 1878. Nimfe (grč., númphê: djevojka) u grčkoj mitologiji snage su prirode utjelovljene u polubožanske mlade žene.
Novi!!: Slavenska mitologija i Nimfa · Vidi više »
Olimp
Olimp – vrh Mitikas Olimp (grč., Olympos) planina je u Grčkoj na kojoj su, prema grčkoj mitologiji, živjeli bogovi.
Novi!!: Slavenska mitologija i Olimp · Vidi više »
Panteon (razdvojba)
Bez opisa.
Novi!!: Slavenska mitologija i Panteon (razdvojba) · Vidi više »
Personifikacija
Personifikacija ili poosobljenje je figura u kojoj se neživim predmetima pridaju osobine živih bića.
Novi!!: Slavenska mitologija i Personifikacija · Vidi više »
Perun
Žrnovnica, 8. stoljeće Perun je u slavenskoj mitologiji bog groma i munje (gromovnik), vrhovno božanstvo u panteonu slavenskih bogova.
Novi!!: Slavenska mitologija i Perun · Vidi više »
Pjesma o Igorovom pohodu
Sovjetska poštanska marka povodom 800-te godišnjice bitke, 1985. Epsko srednjovjekovno djelo Pjesma o Igorovom pohodu (staroslavenski: Слово о плъку Игоревѣ - Slovo o plŭku Igorevě, ukrajinski: Слово о полку Ігоревім - Slovo o polku Ihorevim, ruski: Слово о полку Игореве - Slovo o polku Igoreve) je nastalo najkasnije 1187. kao odraz poraza novgorodskog kneza Igora u borbi s Polovcima (nomadskim narodom tursko-mongolskoga porijekla, kod nas poznatoga pod imenom Kumani).
Novi!!: Slavenska mitologija i Pjesma o Igorovom pohodu · Vidi više »
Pokola
Pokola (Peklenc, Pekelnyboh, Pekelnypan, Pekelnik, Lokton) zloduh je podzemlja u slavenskoj mitologiji.
Novi!!: Slavenska mitologija i Pokola · Vidi više »
Posejdon
Posejdon (grč., Poseidỗn) u grčkoj mitologiji bog je mora i zemljotresa; Kronov i Rejin sin, Zeusov brat.
Novi!!: Slavenska mitologija i Posejdon · Vidi više »
Povijest prošlih vremena
List iz spisa. Povijest prošlih vremena (starosl. Повѣсть времeньныхъ лѣтъ; rus. По́весть временны́хлет, Povest' vremennykh let; ukr. По́вість вре́м'янихліт, Povist' vrem'anykh lit; bjelorus. Апо́весць міну́лыхчасо́ў, Apoviesć minułych časoŭ) je spis povjesničara Nestora koji opisuje povijest Kijevske Rusi od 850.
Novi!!: Slavenska mitologija i Povijest prošlih vremena · Vidi više »
Prokopije
Prokopije iz Cezareje (grčki: Προϰόπιος ὁ Καισαρεύς, Prokópios ho Kaisareús, latinizirano: Procopius Caesariensis) (Cezareja, Palestina Prima, oko 490. – ?, oko 565.) bio je bizantski povjesničar.
Novi!!: Slavenska mitologija i Prokopije · Vidi više »
Rügen
Zemljovid Rügena Rügen je njemački otok u Baltičkom moru ispred obale Zapadnoga Pomorja.
Novi!!: Slavenska mitologija i Rügen · Vidi više »
Rod (mitologija)
Rod (analogija mu je Brahmi u hinduizmu) – u slavenskoj mitologiji prvobitno ispoljavanje Svevišnjeg Apsoluta, tvorca čitavog svijeta.
Novi!!: Slavenska mitologija i Rod (mitologija) · Vidi više »
Rodnovjerje
Svarica (ili Kolovrat), jedan od simbola rodnovjerja Perunica, simbol hrvatskih rodnovjeraca Slavensko rodnovjerje ili rodna vjera definira oblik življenja stare slavenske vjere, s punom sviješću za ovdje i sada, za moderno doba (za razliku od starovjerja); odnosno, to je stalno razvijajući, evoluirajući oblik vjerovanja i duhovno-magijskih praksi koji se mogu mijenjati i prilagođavati potrebama modernog čovjeka, a koji se "nakon dugog vremena prisilne otuđenosti od prirode i indoktriniranog straha pred njom, vraća na svoje izvore", sa svjesnim odabirom i osobnim razlozima za takvu praksu, kao duhovno-magijskom konceptu koji crpi svoje izvore iz pretkršćanskih oblika vjerovanja slavenskoga duhovnog svijeta, no nije tek folklorni pokušaj rekonstrukcije ondašnjih vjerovanja i praksi, već oblik življenja koji slijedi prilagođene temelje stare slavenske vjere, s punom sviješću za moderno doba.
Novi!!: Slavenska mitologija i Rodnovjerje · Vidi više »
Rudarstvo
Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.
Novi!!: Slavenska mitologija i Rudarstvo · Vidi više »
Rusalka
Ivan Kramskoj, ''"Rusalke"'' (1871.) Rusalka je u slavenskoj mitologiji vodena vila koja živi u rijeci ili jezeru.
Novi!!: Slavenska mitologija i Rusalka · Vidi više »
Saxo Grammaticus
Saxo Grammaticus Saxo Grammaticus (oko 1150. – 1220.) danski srednjovjekovni povjesničar, o čijem životu nema drugih izvora osim činjenice da mu se pripisuje autorstvo danske povijesne kronike Gesta Danorum.
Novi!!: Slavenska mitologija i Saxo Grammaticus · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Slavenska mitologija i Slaveni · Vidi više »
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: Slavenska mitologija i Slavenski jezici · Vidi više »
Sotona
Izgubljenog raja" Sotona (heb. שָׂטָן satan; aram. שִׂטְנָא lat. Sátanas) znači protivnik, optužitelj, dok se u religiji smatra palim anđelom, to jest demonom, vragom.
Novi!!: Slavenska mitologija i Sotona · Vidi više »
Srednje kameno doba
Rekonstrukcija mezolitičke naseobine u Archeonu (oko 8000. pr. Kr.). Mezolitik ili srednje kameno doba (o. 10 000 god. pr. Kr. - o. 6500 god. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između paleolitika u neolitik.
Novi!!: Slavenska mitologija i Srednje kameno doba · Vidi više »
Starovjerje
Prikaz božanskog boja, Žrnovica, Hrvatska Slavensko starovjerje (najčešće poznato pod pojmom slavensko poganstvo) je najstariji oblik duhovnosti u slavenskih naroda, zasnovan na kultovima štovanja prirodnih sila, ponekad antropomorfiziranih u likovima patronskih božanstava, kao i na kultovima predaka.
Novi!!: Slavenska mitologija i Starovjerje · Vidi više »
Stribog
Obožavanje boga Striboga Stribog (Stribor) je slavenski bog vjetra i šume.
Novi!!: Slavenska mitologija i Stribog · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Slavenska mitologija i Sunce · Vidi više »
Svarožić
Svarožić je u slavenskoj mitologiji mladi bog Sunca, ognja i zadružnoga ognjišta.
Novi!!: Slavenska mitologija i Svarožić · Vidi više »
Svarog
Svarog (poljski: Swaróg, ćirilicom: Сварог, lužičkosrpski jezik: Schwayxtix) je, u slavenskoj mitologiji, bog vatre i neba, stvoritelj svega na nebu i zemlji, prvo božanstvo Sunca kod Slavena.
Novi!!: Slavenska mitologija i Svarog · Vidi više »
Svetovit
Statua četveroglavoga Svetovita na njemačkom otoku Rügenu (slav. Rujani), suvremena reprodukcija SvetovitStjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5.
Novi!!: Slavenska mitologija i Svetovit · Vidi više »
Toponim
Toponimi (grč.
Novi!!: Slavenska mitologija i Toponim · Vidi više »
Triglav (mitologija)
Prikaz Triglava na idolu iz Zbruča U slavenskoj mitologiji Triglav je troglavi bog.
Novi!!: Slavenska mitologija i Triglav (mitologija) · Vidi više »
Vampir
vampirica Vampir (prasl. ǫpyrь), u pučkom vjerovanju, mrtvac koji ustaje noću iz groba i siše ljudima krv, a također posjeduje čarobne i nadnaravne moći.
Novi!!: Slavenska mitologija i Vampir · Vidi više »
Veles (mitologija)
Veles, Volos ili Voloh u slavenskoj mitologiji bog je zemlje, voda i podzemlja; povezivan je sa zmajevima, stokom, magijom, glazbenicima, bogatstvom i prijevarom.
Novi!!: Slavenska mitologija i Veles (mitologija) · Vidi više »
Velesova knjiga
Izgled prve pločice ''Velesove knjige'' Velesova knjiga je krivotvorina, koja je navodno najstariji slavenski tekst koji prikazuje drevnu slavensku religiju i povijest.
Novi!!: Slavenska mitologija i Velesova knjiga · Vidi više »
Vendi
Vendi na staroj njemačkoj karti. Vendi (njem. Wenden; dan. Vendere; šved. Vender; polj. Wendowie), često i Vindi (njem. Winden), Venedi (lat. Venedi), povijesni je naziv za Zapadne Slavene, koji su živjeli u blizini germanskih naselja.
Novi!!: Slavenska mitologija i Vendi · Vidi više »
Vesna (mitologija)
Vesna je božica mladosti i proljeća, proljetne radosti i budnosti.
Novi!!: Slavenska mitologija i Vesna (mitologija) · Vidi više »
Vida
* Vida (Gradačac, BiH), naseljeno mjesto u općini Gradačac.
Novi!!: Slavenska mitologija i Vida · Vidi više »
Vile
Vile Vile za sijeno Vile su višenamjenski poljoprivredni alat.
Novi!!: Slavenska mitologija i Vile · Vidi više »
Vodanoj
Vodanoj je u slavenskoj mitologiji bio vodeni demon koji je živio u potocima, jezerima i rijekama.
Novi!!: Slavenska mitologija i Vodanoj · Vidi više »
Vodenjak (mitologija)
Vodenjak je u slavenskoj mitologiji muški vodeni duh ili demon koji boravi u dubokim vodama, virovima rijeka, na ušćima rijeka, pored vodenica, u jezerima, močvarama itd.
Novi!!: Slavenska mitologija i Vodenjak (mitologija) · Vidi više »
Voloska
Voloska je staroslavenska božicom kućnog ognjišta i doma.
Novi!!: Slavenska mitologija i Voloska · Vidi više »
Vukodlak
Vukodlak, drvena rezbarija 1722. Vukodlak (slav. vlъkodlakъ), poznat i kao likantrop (grč. λυκάνθρωπος), u mitologiji je osoba koja mijenja oblik u vuka pomoću čarolije ili kletve.
Novi!!: Slavenska mitologija i Vukodlak · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Slavenska mitologija i Zagreb · Vidi više »
Zapadni Slaveni
Zapadni Slaveni.- Jedna od triju grana slavenskih naroda indoeuropske jezične obitelji nastanjeni u središnjoj Europi na područjima današnjih država: Poljske, Češke, Slovačke i Njemačke.
Novi!!: Slavenska mitologija i Zapadni Slaveni · Vidi više »
Zeus
Zeus (grč. N., Zéus; G, Diós) u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine.
Novi!!: Slavenska mitologija i Zeus · Vidi više »
Zora
Zora Zora na Marsu. Nebo tijekom zore na Crvenom planetu je ružičaste boje. Bijela točka u kvadratiću je Zemlja. Zora je pojam, koji označava dio dana kojega karakterizira sumrak prije izlaska sunca, odnosno vrijeme kada se na horizontu pojavljuje slabašna svjetlost.
Novi!!: Slavenska mitologija i Zora · Vidi više »
Zora (mitologija)
''Zora'' Zora (Zora-djevojka, starosl. Zorja) je u slavenskoj mitološkoj književnosti boginja praskozorja i povečerja.
Novi!!: Slavenska mitologija i Zora (mitologija) · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Slavenska mitologija i 19. stoljeće · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Slavenska mitologija i 1969. · Vidi više »
