Brže od pregledniku!
38 odnosi: Atlantski ocean, Životinje, Baltičko more, Bjelančevine, Carl Linné, Crno more, Hrvatska, Jadransko more, Jug, Kralježnjaci, Krvožilni sustav, Ljeto, Lokarda, Maroko, Masne kiseline, Meso, More, Obala, Palamida, Plankton, Proljeće, Ribarstvo, Rijeka (vodotok), Salinitet, Sjever, Sjeverno more, Skuša, Sleđevke, Srdela, Srdeljke, Sredozemno more, Studeni, Svitkovci, Travanj, Tunj, Zima, Zrakoperke, 1758..
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Papalina i Atlantski ocean · Vidi više »
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Papalina i Životinje · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Papalina i Baltičko more · Vidi više »
Bjelančevine
Bjelančevine ili proteini su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu.
Novi!!: Papalina i Bjelančevine · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Papalina i Carl Linné · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Papalina i Crno more · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Papalina i Hrvatska · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Papalina i Jadransko more · Vidi više »
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Novi!!: Papalina i Jug · Vidi više »
Kralježnjaci
Kralježnjaci (lat. Vertebrata), često nazvani i lubanjci (Craniota ili Craniata) su poddivizija odnosno potkoljeno svitkovaca (Chordata) i obuhvaća razrede kružnoustih, riba hrskavičnjača i koštunjača, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca, ukupno oko 54.000 vrsta.
Novi!!: Papalina i Kralježnjaci · Vidi više »
Krvožilni sustav
Krvožilni sustav čovjeka (sisavaca) Krvožilni sustav (ili kardiovaskularni sustav) je sustav organa koji prenosi tvari iz i u stanice; također pomaže pri uravnotežnji tjelesne temperature i pH vrijednosti (dio homeostaze).
Novi!!: Papalina i Krvožilni sustav · Vidi više »
Ljeto
Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.
Novi!!: Papalina i Ljeto · Vidi više »
Lokarda
Lokarda (lat. Scomber japonicus) je morska riba iz porodice skušovki.
Novi!!: Papalina i Lokarda · Vidi više »
Maroko
Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.
Novi!!: Papalina i Maroko · Vidi više »
Masne kiseline
U kemiji, posebice biokemiji, masne kiseline su karboksilne kiseline, često s dugim nerazgranatim tijelom (lancem), a mogu biti zasićene ili nezasićene.
Novi!!: Papalina i Masne kiseline · Vidi više »
Meso
Pečeni karei Meso koje služi za prehranu čovjeka čini sirovo ili prerađeno mišićno tkivo stoke, peradi, divljači, ribe, mekušaca, školjki, rakova, puževa i žaba.
Novi!!: Papalina i Meso · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Papalina i More · Vidi više »
Obala
Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.
Novi!!: Papalina i Obala · Vidi više »
Palamida
Palamida (Polanda; Sarda sarda) je morska riba iz porodice skušovki (scombridae).
Novi!!: Papalina i Palamida · Vidi više »
Plankton
''Hyperia macrocephala'' - plankton Copepoda (Calanoida) - plankton Plankton je naziv grčkog porijekla i označava zajednicu živih organizama koji plutaju i ne raspolažu vidljivim sposobnostima za kretanje.
Novi!!: Papalina i Plankton · Vidi više »
Proljeće
Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.
Novi!!: Papalina i Proljeće · Vidi više »
Ribarstvo
Ribari iz Brela Ribarstvo je grana privrede koja se bavi ribolovom, uzgojem i preradom ribe, kako one morske tako i one slatkovodne.
Novi!!: Papalina i Ribarstvo · Vidi više »
Rijeka (vodotok)
Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.
Novi!!: Papalina i Rijeka (vodotok) · Vidi više »
Salinitet
svjetskih voda. Salinitet, slanost ili slanoća je udjel otopljenih soli u vodenoj otopini.
Novi!!: Papalina i Salinitet · Vidi više »
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Novi!!: Papalina i Sjever · Vidi više »
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Novi!!: Papalina i Sjeverno more · Vidi više »
Skuša
Skuša (škombar, golac, vrnut; Scomber scombrus) je morska riba iz porodice skušovki (scombridae).
Novi!!: Papalina i Skuša · Vidi više »
Sleđevke
Clupeiformes (sleđevke, sardinke), red manjih riba iz razreda zrakoperki (Actinopterygii).
Novi!!: Papalina i Sleđevke · Vidi više »
Srdela
Srdela (lat. Sardina pilchardus) je morska riba iz porodice haringi (Clupeidae).
Novi!!: Papalina i Srdela · Vidi više »
Srdeljke
Clupeidae, porodica riba iz reda Clupeiformes.
Novi!!: Papalina i Srdeljke · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Papalina i Sredozemno more · Vidi više »
Studeni
Studeni Studeni (lat. November) jedanaesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Papalina i Studeni · Vidi više »
Svitkovci
Svitkovci (Chordata) jesu koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur, horda ili svitak po čemu su dobili ime.
Novi!!: Papalina i Svitkovci · Vidi više »
Travanj
Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Papalina i Travanj · Vidi više »
Tunj
Tunj (lat. Thunnus thynnus, atlantska plavoperajna tuna) je morska riba iz porodice skušovki (Scombridae).
Novi!!: Papalina i Tunj · Vidi više »
Zima
Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Novi!!: Papalina i Zima · Vidi više »
Zrakoperke
Zrakoperke (Actinopterygii) gigarazred riba, donedanno smatran razredom koštunjača.
Novi!!: Papalina i Zrakoperke · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: Papalina i 1758. · Vidi više »
