Brže od pregledniku!
36 odnosi: Antun Fabris, Crvena Hrvatska (časopis), Dubrovački srbokatolički pokret, Dubrovnik, Hrvati, Ivan August Kaznačić, Latinica, Luko Zore, Matija Ban, Medo Pucić, Petar Kolendić, Prava Crvena Hrvatska, Srđ, Srbi, Srbija, Vid Vuletić Vukasović, 1. svibnja, 14. listopada, 15. siječnja, 15. svibnja, 1849., 1851., 1863., 1878., 1884., 1892., 1901., 1902., 1904., 1905., 1906., 1908., 1914., 21. prosinca, 29. prosinca, 30. lipnja.
Antun Fabris
Antun Fabris (Dubrovnik, 5. travnja 1864. – Dubrovnik, 14. listopada 1904.), dubrovački filolog, slavist i novinar, podrijetlom Korčulanin, član srbokatoličkog pokreta.
Novi!!: Srđ (časopis) i Antun Fabris · Vidi više »
Crvena Hrvatska (časopis)
Crvena Hrvatska je bio tjednik iz Dubrovnika.
Novi!!: Srđ (časopis) i Crvena Hrvatska (časopis) · Vidi više »
Dubrovački srbokatolički pokret
Spomenik srbokatoliku Baltazaru Bogišiću u Cavtatu Pokret Srba katolika javlja se u Dubrovniku krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Novi!!: Srđ (časopis) i Dubrovački srbokatolički pokret · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Srđ (časopis) i Dubrovnik · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Srđ (časopis) i Hrvati · Vidi više »
Ivan August Kaznačić
Ivan August Kaznačić (Giovanni Agosto Casnacich) (Dubrovnik, 26. travnja 1817.Dominique Kirchneer Reill:, Stanford University Press, 2012.,, Google Knjige, str. 129. Dubrovnik, 13. veljače 1883.)Ivo Marinović:, Acta med-hist Adriat 2008;6(1), str.
Novi!!: Srđ (časopis) i Ivan August Kaznačić · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: Srđ (časopis) i Latinica · Vidi više »
Luko Zore
Luko Zore (Cavtat, 15. siječnja 1846. – Cetinje, 9. prosinca 1906.), poznati dubrovački filolog, književnik i političar, jedan od najuglednijih i najutjecajnijih članova srbokatoličkog pokreta.
Novi!!: Srđ (časopis) i Luko Zore · Vidi više »
Matija Ban
Matija Ban Matija Ban, književnik, diplomat i političar iz Dubrovnika.
Novi!!: Srđ (časopis) i Matija Ban · Vidi više »
Medo Pucić
Medo Pucić Medo Pucić (Dubrovnik, 12. ožujka 1821. – Dubrovnik, 30. lipnja 1882.), poznat kao i Orsat Pucić (tal.: Orsato Pozza), književnik i političar iz Dubrovnika iz doba Habsburške Monarhije.
Novi!!: Srđ (časopis) i Medo Pucić · Vidi više »
Petar Kolendić
Petar Kolendić (Dubrovnik, 17. rujna 1882. – Beograd, 14. travnja 1969.), povjesničar književnosti iz Dubrovnika, član srbokatoličkog pokreta.
Novi!!: Srđ (časopis) i Petar Kolendić · Vidi više »
Prava Crvena Hrvatska
Prava Crvena Hrvatska je bio tjednik iz Dubrovnika.
Novi!!: Srđ (časopis) i Prava Crvena Hrvatska · Vidi više »
Srđ
Srđ je brdo iznad grada Dubrovnika.
Novi!!: Srđ (časopis) i Srđ · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Srđ (časopis) i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Srđ (časopis) i Srbija · Vidi više »
Vid Vuletić Vukasović
Vid Vuletić Vukasović (Brsečine, 16. prosinca 1853. – Dubrovnik, 10. srpnja 1933.), dubrovački književnik, povjesničar i etnograf, suradnik brojnih listova i časopisa.
Novi!!: Srđ (časopis) i Vid Vuletić Vukasović · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Srđ (časopis) i 1. svibnja · Vidi više »
14. listopada
14.
Novi!!: Srđ (časopis) i 14. listopada · Vidi više »
15. siječnja
15.
Novi!!: Srđ (časopis) i 15. siječnja · Vidi više »
15. svibnja
15.
Novi!!: Srđ (časopis) i 15. svibnja · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Srđ (časopis) i 1849. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Srđ (časopis) i 1851. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: Srđ (časopis) i 1863. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Srđ (časopis) i 1878. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Srđ (časopis) i 1884. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Srđ (časopis) i 1892. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Srđ (časopis) i 1901. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Srđ (časopis) i 1902. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Srđ (časopis) i 1904. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Srđ (časopis) i 1905. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Srđ (časopis) i 1906. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Srđ (časopis) i 1908. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Srđ (časopis) i 1914. · Vidi više »
21. prosinca
21.
Novi!!: Srđ (časopis) i 21. prosinca · Vidi više »
29. prosinca
29.
Novi!!: Srđ (časopis) i 29. prosinca · Vidi više »
30. lipnja
30.
Novi!!: Srđ (časopis) i 30. lipnja · Vidi više »
