67 odnosi: Akuzativ, Aleksandar Veliki, Aproksimant, Aristotel, Arkadociparsko narječje, Atena, Atičko narječje, Atika, Član, Biblija, Bizant, Brojevi (vrsta riječi), Brončano doba, Dativ, Dorsko narječje, Dvoglas, Dvojina, Engleski jezik, Eolsko narječje, Feničani, Genitiv, Gramatički rod, Grčke riječi za ljubav, Grčki alfabet, Grčki prefiksi, Grecizam, Helenizam, Herodot, Homer, Imenice, Imperativ, Indoeuropski jezici, Izumrli jezici, Jednina, Jonsko narječje, Južna Italija, Koine, Kreta, Linear B, Međunarodna fonetska abeceda, Mikenski grčki jezik, Milet, Množina, Mračno doba (stara Grčka), Naglasak, Narječje, Nominativ, Novi zavjet, Novogrčki jezik, Optativ, ..., Padež, Peloponez, Platon, Pridjevi, Rimsko Carstvo, Samoglasnik, Sicilija, Sklonidba, Srednji vijek, Sredozemlje, Stara Grčka, Suglasnik, Tjesnačnik, Vibrant, Vokativ, Zamjenice, Zapornik. Proširite indeks (17 više) »
Akuzativ
Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.
Novi!!: Starogrčki jezik i Akuzativ · Vidi više »
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Novi!!: Starogrčki jezik i Aleksandar Veliki · Vidi više »
Aproksimant
Aproksimanti su suglasnici koji su bliski samoglasnicima.
Novi!!: Starogrčki jezik i Aproksimant · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Starogrčki jezik i Aristotel · Vidi više »
Arkadociparsko narječje
Arkadociparsko grčko ili južno ahejsko narječje jest skupina dijalekata starogrčkoga jezika kojima se govorilo od 12.
Novi!!: Starogrčki jezik i Arkadociparsko narječje · Vidi više »
Atena
* Atena (grad), glavni grad Grčke.
Novi!!: Starogrčki jezik i Atena · Vidi više »
Atičko narječje
Atičko grčko narječje bilo je prestižno narječje starogrčkoga jezika kojime se govorilo u Atici, uključujući i Atenu, u doba klasične grčke u 5. i 4. stoljeća pr. Kr. Od tadašnjih grčkih narječja najsličnije je kasnijim oblicima grčkoga jezika.
Novi!!: Starogrčki jezik i Atičko narječje · Vidi više »
Atika
* Atika (pokrajina), poluotok i pokrajina u Grčkoj.
Novi!!: Starogrčki jezik i Atika · Vidi više »
Član
bez članova Član je vrsta riječi ili morfološki element koji u nekim jezicima označuje određenost imenice.
Novi!!: Starogrčki jezik i Član · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Starogrčki jezik i Biblija · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Starogrčki jezik i Bizant · Vidi više »
Brojevi (vrsta riječi)
Brojevi su promjenjiva vrsta riječi.
Novi!!: Starogrčki jezik i Brojevi (vrsta riječi) · Vidi više »
Brončano doba
Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.
Novi!!: Starogrčki jezik i Brončano doba · Vidi više »
Dativ
Dativ (lat. dare, datum.
Novi!!: Starogrčki jezik i Dativ · Vidi više »
Dorsko narječje
Dorsko grčko narječje jest skupina dijalekata starogrčkoga jezika kojima se govorilo od 8.
Novi!!: Starogrčki jezik i Dorsko narječje · Vidi više »
Dvoglas
Dvoglas (također i diftong ili dvoglasnik; od grčkog δίφθογγος) jest, u fonetici, naziv za složeni samoglasnik pri čijem se izgovoru unutar istoga sloga klizi iz položaja jednog samoglasnika u položaj drugoga, primjerice ai ili au.
Novi!!: Starogrčki jezik i Dvoglas · Vidi više »
Dvojina
Dvojina (dual) gramatički je oblik koji označava dva predmeta, pojma, bića, pojave, osobe.
Novi!!: Starogrčki jezik i Dvojina · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Starogrčki jezik i Engleski jezik · Vidi više »
Eolsko narječje
Eolsko grčko narječje jest skupina dijalekata starogrčkoga jezika kojima se govorilo od 8.
Novi!!: Starogrčki jezik i Eolsko narječje · Vidi više »
Feničani
Prostor na kojem su obitavali i trgovali Feničani Feničani su dobili ime po ljubičastoj boji koju su proizvodili.
Novi!!: Starogrčki jezik i Feničani · Vidi više »
Genitiv
Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.
Novi!!: Starogrčki jezik i Genitiv · Vidi više »
Gramatički rod
Broj rodova ili imenskih klasa u nekim jezicima Rod se u jezikoslovlju odnosi na podjelu nekih riječi po biološkom ili sociološkom rodu.
Novi!!: Starogrčki jezik i Gramatički rod · Vidi više »
Grčke riječi za ljubav
Grčki jezik u filozofiji je razlikovao više riječi za ljubav od hrvatskog, glavnima se smatraju: agápē, érōs, philía, philautía, storgē i xenía.
Novi!!: Starogrčki jezik i Grčke riječi za ljubav · Vidi više »
Grčki alfabet
Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava.
Novi!!: Starogrčki jezik i Grčki alfabet · Vidi više »
Grčki prefiksi
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčki jezik i Grčki prefiksi · Vidi više »
Grecizam
Grecizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz grčkog jezika dolaze uglavnom preko utjecaja latinskog, a kasnije kroz posuđenice iz znanosti.
Novi!!: Starogrčki jezik i Grecizam · Vidi više »
Helenizam
Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.
Novi!!: Starogrčki jezik i Helenizam · Vidi više »
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Novi!!: Starogrčki jezik i Herodot · Vidi više »
Homer
Ὅμηρος (Homer) Homer (grč. / Hómēros) bio je legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.
Novi!!: Starogrčki jezik i Homer · Vidi više »
Imenice
Imenice su riječi kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces.
Novi!!: Starogrčki jezik i Imenice · Vidi više »
Imperativ
Imperativ (lat. impero.
Novi!!: Starogrčki jezik i Imperativ · Vidi više »
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Novi!!: Starogrčki jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »
Izumrli jezici
Izumrli jezici, jezik koji više nema izvornih govornika.
Novi!!: Starogrčki jezik i Izumrli jezici · Vidi više »
Jednina
Jedna mačka Jednina ili singular (lat. singularis) je gramatički oblik koji označava jedan predmet, pojam, bitak/biće, pojavu, osobu, itd.
Novi!!: Starogrčki jezik i Jednina · Vidi više »
Jonsko narječje
Jonsko grčko narječje jest skupina dijalekata starogrčkoga jezika kojima se govorilo od 11.
Novi!!: Starogrčki jezik i Jonsko narječje · Vidi više »
Južna Italija
Južna Italija (Italia Meridionale ili Mezzogiorno) je zajednički izraz za regije Basilicata, Kampanija, Kalabrija, Apulija i Sicilija, koje se nalaze na jugu Italije, kao i Molise i Abruzzo, koje su zemljopisno bliže centru.
Novi!!: Starogrčki jezik i Južna Italija · Vidi više »
Koine
rasprostranjenost grčkoga jezika u helenizmu; tamnoplava označuje područja grčke većine, svjetloplava pokazuje značajno helenizirana područja Koine, poznatija kao aleksandrijski dijalekt, bila je kasnoantički dijalekt starogrčkoga jezika.
Novi!!: Starogrčki jezik i Koine · Vidi više »
Kreta
Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.
Novi!!: Starogrčki jezik i Kreta · Vidi više »
Linear B
Linear B je grafijski sustav koji se u drugoj polovici drugog tisućljeća pr. Kr. koristio za zapisivanje mikenskog grčkog jezika.
Novi!!: Starogrčki jezik i Linear B · Vidi više »
Međunarodna fonetska abeceda
Međunarodna fonetska abeceda (kratica: MFA ili IPA od engl. International Phonetic Alphabet) sustav je znakova za fonetsku i fonološku transkripciju.
Novi!!: Starogrčki jezik i Međunarodna fonetska abeceda · Vidi više »
Mikenski grčki jezik
Mikenski grčki jezik (ISO 639: gmy), jezik mikenskih Grka (Mikenjana) koji se govorio na području današnje južne Grčke i Krete (Mikena, Tirint, Teba) u razdoblju od 13. stoljeća pr. Kr. i možda ranije, što je vrijeme od kada potječu tekstovi na silabičkom (slogovnom) linearnom B pismu.
Novi!!: Starogrčki jezik i Mikenski grčki jezik · Vidi više »
Milet
Karta drevnog Mileta i okolice Plan Hipodamusovog Mileta, 479. pr. Kr., jonskog grada Mileta Milet (grč. Μίλητος; „Milētos“, lat. Miletus) je bio antički grad na zapadnoj obali Anatolije (današnja Turska), odnosno na istočnoj obali Egejskog mora pokraj ušća rijeke Maeander koja je razdvajala drevne pokrajine Joniju i Kariju.
Novi!!: Starogrčki jezik i Milet · Vidi više »
Množina
Množina je gramatički oblik koji označava količinu predmeta, pojmova, bića ili pojava veću od jedan, dok se u slovenskom jeziku upotrebljava za riječi veće od dva.
Novi!!: Starogrčki jezik i Množina · Vidi više »
Mračno doba (stara Grčka)
Mračno razdoblje, mračno razdoblje, Homerovo doba ili geometrijsko doba je starovjekovno podrazdoblje periodizacije ljudske povijesti.
Novi!!: Starogrčki jezik i Mračno doba (stara Grčka) · Vidi više »
Naglasak
Naglasak ili akcent je isticanje sloga u riječi jačinom i visinom glasa.
Novi!!: Starogrčki jezik i Naglasak · Vidi više »
Narječje
Narječje u jezikoslovlju označava grupu dijalekata sa zajedničkim obilježjima.
Novi!!: Starogrčki jezik i Narječje · Vidi više »
Nominativ
Nominativ (lat. nominare.
Novi!!: Starogrčki jezik i Nominativ · Vidi više »
Novi zavjet
Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.
Novi!!: Starogrčki jezik i Novi zavjet · Vidi više »
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Novi!!: Starogrčki jezik i Novogrčki jezik · Vidi više »
Optativ
Optativ je jedan od glagolskih načina kojim se izriče kakva želja.
Novi!!: Starogrčki jezik i Optativ · Vidi više »
Padež
Padež je morfološka kategorija kojom se u mnogim jezicima izriču odnosi i svojstva imenskih riječi u rečenici: izvršitelj radnje ili nositelj zbivanja, pripadnost, objekt radnje, namjena, mjesto, sredstvo i sl.
Novi!!: Starogrčki jezik i Padež · Vidi više »
Peloponez
Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.
Novi!!: Starogrčki jezik i Peloponez · Vidi više »
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Novi!!: Starogrčki jezik i Platon · Vidi više »
Pridjevi
Pridjevi su vrsta riječi koja se pridjeva imenicama, odnosno opisuje imenice.
Novi!!: Starogrčki jezik i Pridjevi · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Starogrčki jezik i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Samoglasnik
Samoglasnik (također i otvornik ili vokal) u fonetici jest naziv za glas koji se stvara bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.
Novi!!: Starogrčki jezik i Samoglasnik · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Starogrčki jezik i Sicilija · Vidi više »
Sklonidba
Sklonidba ili deklinacija jest mijenjanje riječi po padežima, čime im se daje sintaktička uloga u rečenici.
Novi!!: Starogrčki jezik i Sklonidba · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Starogrčki jezik i Srednji vijek · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Starogrčki jezik i Sredozemlje · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Starogrčki jezik i Stara Grčka · Vidi više »
Suglasnik
Suglasnik (također i zatvornik ili konsonant) u fonetici je naziv za glas koji nastaje zatvaranjem jednog dijela govornog trakta tako da zračna struja ne prolazi slobodno od pluća do usana.
Novi!!: Starogrčki jezik i Suglasnik · Vidi više »
Tjesnačnik
Tjesnačnik (frikativ) vrsta je suglasnika koji se tvore tjeranjem zraka kroz uski kanal koji se, primjerice, tvori između jezika i zuba ili nepca.
Novi!!: Starogrčki jezik i Tjesnačnik · Vidi više »
Vibrant
U fonetici je vibrant suglasnik koji se prozvodi vibracijama između artikulatora i mjesta tvorbe.
Novi!!: Starogrčki jezik i Vibrant · Vidi više »
Vokativ
Vokativ (lat. vocare.
Novi!!: Starogrčki jezik i Vokativ · Vidi više »
Zamjenice
Zamjenice su u gramatikama mnogih jezika vrsta riječi koje zamjenjuju druge riječi (osobito imenice), i riječi izvedene iz njih.
Novi!!: Starogrčki jezik i Zamjenice · Vidi više »
Zapornik
Ploziv ili okluziv je vrsta suglasnika koja se proizvodi zaustavljanjem struje zraka.
Novi!!: Starogrčki jezik i Zapornik · Vidi više »