Brže od pregledniku!
35 odnosi: Alani, Alarik I., Arkadije, Dunav, Edirne, Epir, Federati, Germani, Honorije, Huni, Ilirik, Istočni Goti, Italija, Kina, Limes (utvrđena rimska granica), Magister militum, Mezija, Panonija, Peloponez, Pljačka, Rajna, Rim, Seoba Germana, Stilihon, Svevi, Teodozije, Teodozije I. Veliki, Valens, Vandali, Zapadni Goti, Zapadno Rimsko Carstvo, 359., 395., 406., 408..
Alani
Alani su bili skupina nomadskih skitsko-sarmatskih plemena, a govorili su jezikom koji je spadao u skupinu istočnoiranskih jezika.
Novi!!: Stilihon i Alani · Vidi više »
Alarik I.
Ludwiga Thierscha Alarik I. (got. Alareiks) je bio vizigotski kralj između 395. i 410. godine.
Novi!!: Stilihon i Alarik I. · Vidi više »
Arkadije
Solid s likom cara Arkadija Flavije Arkadije (lat. Flavius Arcadius Augustus, grč. Ἀρκάδιος) (Španjolska, oko 377. - Konstantinopol, 1. svibnja 408.), istočnorimski car od 395. do 408. godine iz Teodozijeve dinastije.
Novi!!: Stilihon i Arkadije · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Stilihon i Dunav · Vidi više »
Edirne
Edirne, u hrvatskom jeziku znan i kao Drinopolje, (grčki: Αδριανουπολις, bugarski: Одрин (Odrin), latinski: Hadrianopolis, srpski: Jedrene) je najzapadniji turski grad u turskoj Trakiji, blizu granice s Grčkom (7 km) i Bugarskom (20 km).
Novi!!: Stilihon i Edirne · Vidi više »
Epir
Epir je povijesna i zemljopisna regija, danas podijeljena između Albanije i Grčke.
Novi!!: Stilihon i Epir · Vidi više »
Federati
Federati (lat. foederatus) su bili narodi kojima je Rimsko Carstvo dopustilo naseliti se u zemljama pod vlašću Rimskog Carstva.
Novi!!: Stilihon i Federati · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Stilihon i Germani · Vidi više »
Honorije
Brončana kovanica Honorija Flavije Honorije (lat. Flavius Honorius), (Carigrad, 9. prosinca 384. – Ravenna, 15. kolovoza 423.), zapadnorimski car od 395. do 423. godine.
Novi!!: Stilihon i Honorije · Vidi više »
Huni
Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.
Novi!!: Stilihon i Huni · Vidi više »
Ilirik
Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.
Novi!!: Stilihon i Ilirik · Vidi više »
Istočni Goti
Ostrogotsko kraljevstvo Istočni Goti zvani i Ostrogoti su bili barbarsko germansko pleme koje je s istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva (Bizanta) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Stilihon i Istočni Goti · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Stilihon i Italija · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Stilihon i Kina · Vidi više »
Limes (utvrđena rimska granica)
Hadrijanovog zida u Britaniji Limes (latinski za „granica”) je granica i utvrđeni obrambeni sustav koji se prostirao graničnim područjima radi obrane Rimskog Carstva.
Novi!!: Stilihon i Limes (utvrđena rimska granica) · Vidi više »
Magister militum
Magister militum (u slobodnom prijevodu na hrvatski vojskovođa) je bila oznaka za vrhovnog vojnog zapovjednika rimske vojske u kasnoj antici od vremena Konstantina I. Velikog, a najčešće se odnosi na visokog vojnog dužnosnika.
Novi!!: Stilihon i Magister militum · Vidi više »
Mezija
Provincije Moesia Inferior (desno) i Moesia Superior (lijevo) (obojene crveno) Mezija (srpski: Мезија, grčki: Μοισία, bugarski: Мизия, rumunjski: Moesia, makedonski: Мезија) povijesna je pokrajina i rimska provincija koja se nalazila na teritoriju današnje Srbije, Bugarske i Rumunjske duž južne obale rijeke Dunava.
Novi!!: Stilihon i Mezija · Vidi više »
Panonija
Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.
Novi!!: Stilihon i Panonija · Vidi više »
Peloponez
Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.
Novi!!: Stilihon i Peloponez · Vidi više »
Pljačka
Upozorenje u poslijeratnoj Njemačkoj Pljačka je nekontrolirano otuđivanje dobara i imovine ili uništavanje tijekom katastrofalnih događaja, građanskih nemira, ili ratove u stanju anarhije, gdje državne institucije nisu u stanju ili ne žele intervenirati, ili imaju nalog da se ne miješaju.
Novi!!: Stilihon i Pljačka · Vidi više »
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Novi!!: Stilihon i Rajna · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Stilihon i Rim · Vidi više »
Seoba Germana
Germani spadaju u indoeuropsku skupinu naroda, a Europu su naselili ekspanzijom sa Skandinavskog poluotoka.
Novi!!: Stilihon i Seoba Germana · Vidi više »
Stilihon
Flavije Stilihon (Flavius Stilicho, Stilico) (oko 359. – 408.) bio je visokopozicionirani general (magister militum) koji je neko vrijeme bio najmoćnijim čovjekom u Zapadnom Rimskom Carstvu.
Novi!!: Stilihon i Stilihon · Vidi više »
Svevi
Svevi (Suebi, Suevi, Suavi, Svebi) su bili germanski narod porijeklom iz blizine Baltičkog mora, a njihovi današnji potomci su njemački Švabe.
Novi!!: Stilihon i Svevi · Vidi više »
Teodozije
Teodozije (9. stoljeće), hrvatski svećenik, ninski biskup (lat. episcopus Croatorum) (879. – 886.) i splitski nadbiskup (886. – 890.). Kratkotrajno je ujedinio ninsku biskupiju i splitsku nadbiskupiju.
Novi!!: Stilihon i Teodozije · Vidi više »
Teodozije I. Veliki
Teodozije I. Veliki (lat. Flavius Theodosius, Flavije Teodozije), (Cauca, Španjolska, 11. siječnja 347. – Milano, 17. siječnja 395.), rimski car od 379. do 395. godine.
Novi!!: Stilihon i Teodozije I. Veliki · Vidi više »
Valens
Ae Valens Flavius Valens (328. Cibalae (Vinkovci) Panonija; - 9. kolovoza 378. u bitci kod Hadrijanopola) bio je rimski car na Istoku od 364. do 378. godine.
Novi!!: Stilihon i Valens · Vidi više »
Vandali
''Vandalska pljačka Rima'' - Heinrich Leutemann Vandali su Germani, koji pripadaju istočnoj grupi germanskih naroda.
Novi!!: Stilihon i Vandali · Vidi više »
Zapadni Goti
Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).
Novi!!: Stilihon i Zapadni Goti · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: Stilihon i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
359.
Bez opisa.
Novi!!: Stilihon i 359. · Vidi više »
395.
Bez opisa.
Novi!!: Stilihon i 395. · Vidi više »
406.
Bez opisa.
Novi!!: Stilihon i 406. · Vidi više »
408.
Bez opisa.
Novi!!: Stilihon i 408. · Vidi više »
