Brže od pregledniku!
17 odnosi: Drago Ibler, Drugi svjetski rat, Hrvatska, Nagrada Viktor Kovačić, Rudolf Lubynski, Tea Altaras, Ulica Mirka Bogovića (Zagreb), Vikendica, Zagreb, 1900., 1920., 1927., 1966., 1970., 1980., 26. prosinca, 27. prosinca.
Drago Ibler
Drago Ibler (Zagreb, 14. kolovoza 1894. – Novo Mesto, 12. rujna 1964.), hrvatski arhitekt, sveučilišni nastavnik i teoretičar arhitekture.
Novi!!: Stjepan Planić i Drago Ibler · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Stjepan Planić i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Stjepan Planić i Hrvatska · Vidi više »
Nagrada Viktor Kovačić
Nagradu Viktor Kovačić godišnja je nagrada za arhitekturu koju godišnje dodjeljuje Udruženje hrvatskih arhitekata.
Novi!!: Stjepan Planić i Nagrada Viktor Kovačić · Vidi više »
Rudolf Lubynski
Rudolf Lubynski (Zagreb, 31. listopada 1873. – Zagreb, 27. ožujka 1935.), bio je jedan od najvećih hrvatskih arhitekata secesije.
Novi!!: Stjepan Planić i Rudolf Lubynski · Vidi više »
Tea Altaras
Tea Altaras (Zagreb, 11. ožujka 1924. – Gießen, 28. rujna 2004.) hrvatsko - njemačka arhitektica poznata po istraživanju i objavljenim publikacijama o židovskim spomenicima i iskopinama u Hessenu.
Novi!!: Stjepan Planić i Tea Altaras · Vidi više »
Ulica Mirka Bogovića (Zagreb)
Kožarićevo ''Prizemljeno sunce'' u Bogovićevoj ulici. Švicarska ambasada i Kožarićevo ''Prizemljeno sunce''. Ulica Mirka Bogovića (kolokvijalno Bogovićeva) je ravna pješačka ulica u centru grada Zagreba, južno od Ilice i s njom paralelna.
Novi!!: Stjepan Planić i Ulica Mirka Bogovića (Zagreb) · Vidi više »
Vikendica
Vikendice u blizini Sankt-Peterburga Vikendica je manja kuća za odmor, objekt namijenjen stanovanju izvan mjesta stalnog boravka.
Novi!!: Stjepan Planić i Vikendica · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Stjepan Planić i Zagreb · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Stjepan Planić i 1900. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Planić i 1920. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Stjepan Planić i 1927. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Planić i 1966. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Planić i 1970. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Planić i 1980. · Vidi više »
26. prosinca
26.
Novi!!: Stjepan Planić i 26. prosinca · Vidi više »
27. prosinca
27.
Novi!!: Stjepan Planić i 27. prosinca · Vidi više »
