Brže od pregledniku!
51 odnosi: Austrija, Četvorni metar, Bar (jedinica), Bazen, Biomasa, Celzij, Cijev, Cipar, Danska, Dewarova posuda, Električna energija, Godišnja doba, Grčka, Grijanje, Gustoća, Hotel, Hrvatska, Insolacija, Investicija, Izmjenjivač topline, Jug, Kotao, Krov, Litra, Njemačka, Obnovljivi izvori energije, Obujam, Površina, Prijenos topline, Primorska Hrvatska, Prirodni plin, Proračun, Sisaljka, Slovenija, Spirala, Staklo, Stupanj iskorištenja, Sunčev spremnik topline, Sunčev toplovodni kolektor, Sunčeva energija, Sunčeva svjetlost, Temperatura, Termosifon, Toplinska izolacija, Toplovodno grijanje, Vakuum, Vatsat, Ventil, Voda, Vodena para, ..., Zrak. Proširite indeks (1 više) »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Austrija · Vidi više »
Četvorni metar
Četvorni metar ili kvadratni metar, znak m2, mjerna je jedinica za ploštinu (površinu) u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Četvorni metar · Vidi više »
Bar (jedinica)
Bar je mjerna jedinica za tlak izvan Međunarodnog sustava jedinica (SI) kojoj je upotreba zakonom iznimno dopuštena bez ograničenja.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Bar (jedinica) · Vidi više »
Bazen
Australiji Bazen je objekt s umjetno zatvorenom vodenom masom, koji se koristi za plivanje iz sporta, razonode ili relaksacije.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Bazen · Vidi više »
Biomasa
Automobil Saab 99 s pogonom na drvni plin (drvna biomasa), snimljen u Finskoj. Pirolitički kotao se nalazi u prikolici. drvne sječke. Biomasa (eng. biomass, njem. Biomasse) odnosi se na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog ili životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Biomasa · Vidi više »
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Celzij · Vidi više »
Cijev
Čelične cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje nisu izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje su izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi. Valjanje šupljeg tijela Mannesmannovim postupkom: 1. dvostrano konusni valjci, 2. ingot, 3. trn, 4. čahura. Ugradnja cijevi (Belo Horizonte, Brazil). Plastične PVC cijevi. Cijevi i prirubnice od nehrđajućeg čelika. Cijev je izduženo šuplje i na obje strane otvoreno cilindrično tijelo čija je duljina većinom puno veća od njegovog promjera.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Cijev · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Cipar · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Danska · Vidi više »
Dewarova posuda
Dewarova posuda ili vakuumska boca. Poprečni presjek kroz Dewarovu posudu. Crveno područje je vakuum. Dewarova posuda je posuda dvostrukih stijenki između kojih je vakuum (danas termos-boca). Dewarova posuda ili vakuumska boca služi za pohranjivanje tekućina toplijih ili hladnijih od temperature okoliša.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Dewarova posuda · Vidi više »
Električna energija
Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Električna energija · Vidi više »
Godišnja doba
Sunca za 4 godišnja doba Godišnja doba su razdoblja u kojima vlada različita klima.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Godišnja doba · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Grčka · Vidi više »
Grijanje
Ateni. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. toplinu polagano odaje i zagrijava prostoriju. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Prenosivi kalorifer. kućanske aparate. Parno grijanje se uglavnom koristi za daljinsko grijanje. centralnog grijanja. Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. Peć za centralno grijanje na ogrjevno drvo. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Grijanje je postupak održavanja određene temperature u stambenim i radnim prostorijama iskorištavanjem topline izgaranja čvrstoga, tekućeg ili plinovitoga goriva, pretvaranjem električne energije u toplinu ili iskorištavanjem prirodnih izvora topline.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Grijanje · Vidi više »
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Gustoća · Vidi više »
Hotel
Amstel Hotel, Amsterdam, Nizozemska Hotelska soba u hotelu Renaissance Taksi pokraj hotela Radisson Blu u Szczecinu, Poljska Hotel Llao Llao u Barilocheu, (Argentina) Hotel je ustanova namijenjena pružanju usluga najčešće kratkotrajnog smještaja i prehrane svojim gostima, korisnicima usluge.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Hotel · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Hrvatska · Vidi više »
Insolacija
Hrvatske. Europe. Zemlji. pasivne kuće (desno) i ''obične'' kuće (lijevo). Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Insolacija (lat. insolatio: osunčanje, osunčavanje), u meteorologiji, je trajanje obasjavanja Suncem (Sunčevo zračenje), osunčanje ili osunčavanje, to jest vrijeme u kojem je neko mjesto na Zemlji izravno ozračeno Sunčevim zrakama.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Insolacija · Vidi više »
Investicija
Ulaganje ili latinizam Investicija je pojam s nekoliko povezanih značenja u ekonomiji i financijama.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Investicija · Vidi više »
Izmjenjivač topline
Cijevni izmjenjivač topline. Izmjenjivač topline je naprava namijenjena prelazu topline s jednog medija na drugi, a može biti izveden da se mediji dodiruju, ili da su odvojeni pregradom koja sprječava njihov izravni kontakt.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Izmjenjivač topline · Vidi više »
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Jug · Vidi više »
Kotao
Izgled postrojenja s kotlovima. generatora pare ili parnog kotla koji koristi ugljen kao gorivo. parnim domom na vrhu. vodocijevnog kotla s prirodnom cirkulacijom. ogrjevno drvo. Kotao je velika posuda koja služi za zagrijavanje vode, proizvodnju vodene pare, destilaciju i slično.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Kotao · Vidi više »
Krov
Krov s crijepom iz Dubrovnika. Kini. Krov je gornji, završni dio građevine, koji je štiti od atmosferskih utjecaja; arhitekturi je jedan od elemenata konstrukcije koji spada u terete.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Krov · Vidi više »
Litra
Jedna litra stane u kocku čije su stranice 10 centimetara Litra (oznaka l (ili L)) je mjerna jedinica za volumen, a koristi se samo kod fluida.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Litra · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Njemačka · Vidi više »
Obnovljivi izvori energije
Nacionalnog parka Krka). Hidroelektrane Peruća. Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. fotonaponskog sustava. geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). drvne sječke. Uzorak biodizela. Plimna hidroelektrana La Rance (Francuska). gorivog članka. gorive članke (Brno, Češka). Obnovljivi izvori energije, obnovljivi izvori dobara ili obnovljivi resursi su izvori materijala ili energije koji se stalno ili određenim postupcima obnavljaju pa se tako mogu iskorištavati bez iscrpljivanja.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Obnovljivi izvori energije · Vidi više »
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Obujam · Vidi više »
Površina
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Površina · Vidi više »
Prijenos topline
provođenja ili kondukcije topline. Cvijet iznad plamenika je zaštićen s aerogelom. Zemljinoj atmosferi. toplinskim zrakama. Prijenos topline ili prijelaz topline je proces prelaska topline s toplog na hladno tijelo.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Prijenos topline · Vidi više »
Primorska Hrvatska
Hrvatskim primorjem nazivamo obalni prostor Hrvatskog Jadrana (između Dragonje i Prevlake), zagorski dio Dalmacije i sve hrvatske otoke.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Primorska Hrvatska · Vidi više »
Prirodni plin
Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Prirodni plin · Vidi više »
Proračun
Državni proračun, u smislu Zakonu o proračunu, je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdatci države za jednu godinu.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Proračun · Vidi više »
Sisaljka
Ručna stapna sisaljka. električni pogon. ''Warman'' centrifugalna sisaljka. Prikaz tipičnog modernog injektora. Aksijalna turbosisaljka za industrijsku upotrebu. Lamelna sisaljka. Zupčasta sisaljka. Vijčana sisaljka. Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje rabe za isušivanje. Sisaljka, crpka ili pumpa (njem. Pumpe pumpa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Sisaljka · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Slovenija · Vidi više »
Spirala
Spirala Spirala je, u matematici, krivulja koja se kružno udaljava (može se reći i: približava) od svog centra.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Spirala · Vidi više »
Staklo
StakloStaklo je uglavnom amorfni silicijev dioksid.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Staklo · Vidi više »
Stupanj iskorištenja
toplinska energija. Stupanj iskorištenja ili stupanj djelovanja (oznaka η) je fizikalna veličina koja opisuje djelotvornost stroja ili postrojenja, omjer izlazne snage Piz i ulazne snage Pul, to jest: Već prema području primjene, stupanj djelovanja može se nazvati efektivni stupanj djelovanja (kada opisuje mogućnosti motora da primljenu energiju goriva pretvori u mehanički rad), mehanički stupanj djelovanja (kada opisuje mehaničke gubitke u motoru), hidraulički stupanj djelovanja turbine (kada opisuje gubitke koji nastaju zbog trenja i promjene brzine vode) i drugo.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Stupanj iskorištenja · Vidi više »
Sunčev spremnik topline
Sunčev spremnik topline kao dio sunčevog toplovodnog sustava, koji privremeno pohranjuje toplinsku energiju, koja je prikupljena sunčevim toplovodnim kolektorima (A). Sunčeva tekućina preuzima apsorbirano sunčevo zračenje u kolektoru i pogonjena cirkulacijskom pompom (B), predaje toplinu izmjenjivaču topline, koji je unutar sunčevog spremnika topline. Drugi izmjenjivač topline (C) može biti zagrijan električnom strujom, ogrijevnim drvom, prirodnim plinom i slično, u slučaju da nema dovoljno sunčeve energije. Topla potrošna voda izlazi na priključak D, dok hladna voda ulazi u priključak E. 2 paralelno spojena sunčeva spremnika topline (crveni). pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Sunčev spremnik topline je dio sunčevog toplovodnog sustava koji služi za privremenu pohranu (akumulaciju) toplinske energije koja je prikupljena sunčevim toplovodnim kolektorima.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Sunčev spremnik topline · Vidi više »
Sunčev toplovodni kolektor
Pločasti sunčev kolektor postavljen na ravnom krovu. Pločasti sunčev kolektor postavljen na kosom krovu. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja Vakuumski sunčev kolektor. Vakuumska cijev je slična termos boci (Dewarova posuda). Način rada sunčevog zida. Sunčev toplovodni kolektor ili solarni kolektor je dio sunčevog toplovodnog sustava, koji direktno pretvara sunčevu energiju u toplinsku energiju vode ili neke druge radne tvari.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Sunčev toplovodni kolektor · Vidi više »
Sunčeva energija
Sunčeva energija je zračenje svjetlosti i topline sa Sunca koju ljudi koriste od drevne povijesti upotrebom raznih neprestano napredujućih tehnologija.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Sunčeva energija · Vidi više »
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Sunčeva svjetlost · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Temperatura · Vidi više »
Termosifon
Sustav s prirodnim kruženjem ili termosifon na kosom krovu kuće. Termosifon ili sustav s prirodnom kruženjem je najjednostavnija vrsta sunčevog toplovodnog sustava za zagrijavanje tople sanitarne vode.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Termosifon · Vidi više »
Toplinska izolacija
pasivnim kućama se obilato koristi toplinska izolacija. Cvijet iznad plamenika je zaštićen s aerogelom. Toplinska izolacija ili termoizolacija je osobina opiranja prolasku topline kroz tvari ili prostor.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Toplinska izolacija · Vidi više »
Toplovodno grijanje
kućanske aparate. kotlovima. Grijanje toplom vodom gravitacijom - dvocijevna izvedba - gornja razdioba: 1 kotao, 2 radijator, 3. dovodni vod tople vode, 4. povratni vod, 5. termometar, 6. hidrometar, 7, ekspanziona posuda, 8. ekspanziona vod, 9. odzračni vod, 10. preljev. Grijanje toplom vodom gravitacijom - dvocijevna izvedba - donja razdioba: 1. kotao. 2. radijator. 3. dovodni vod tople vode, 4. povratni vod, 5. termometar, 6. hidrometar, 7. ekspanziona posuda, 8. ekspanziona vod, 9. odzračni vod, 10. preljev, 11. odzračni vodovi uzlaznih ogranaka. Grijanje toplom vodom gravitacijom - jednocijevna izvedba: 1. kotao, 2. radijator, 3. dovodni vod tople vode, 4. povratni vod, 5. termometar, 6. hidrometar, 7. ekspanziona posuda, 8. ekspanziona vod, 9. odzračni vod, 10. preljev. Etažno toplovodno grijanje gravitacijom: 1. kotao, 2. dovodni vod, 3. radijator, 4. povratni vod, 5. regulacijski ventil, 6. ventil za punjenje i pražnjenje, 7. ekspanziona posuda, 8. vodokazno staklo, 9. ekspanzioni vod, 10. odzračni vod, 11. preljev, 12. termometar, 13. ventil za pražnjenje radijatora. Etažno toplovodno grijanje s gornjim povratnim vodom: 1. kotao, 2. dovodni vod, 3. radijator, 4. povratni vod, 5. regulacijski ventil, 6. ventil za punjenje i pražnjenje, 7. ekspanziona posuda, 8. vodokazno staklo, 9. ekspanzioni vod, 10. odzračni vod, 11. preljev, 12. termometar, 13. ventil za pražnjenje radijatora. Toplovodno grijanje s prisilnom cirkulacijom – dvocijevna izvedba s gornjom razdiobom i crpkom u dovodnom vodu: 1. kotlovi, 2. cirkulacijska crpka, 3. povratna zaklopka, 4. dovodni vod, 5. povratni vod, 6. radijator, 7. ekspanziona posuda, 8. sigurnosni ekspanzijski vodovi, 9. sigurnosni povratni vod, 10. odzračni vodovi, 11. odzračne posude, 12. preljev, N – neutralna zona (nul točka rasporeda tlaka). Toplovodno grijanje s prisilnom cirkulacijom – dvocijevna izvedba s donjom razdiobom i crpkom u povratnom vodu: 1. kotlovi, 2. cirkulacijska crpka, 3. povratna zaklopka, 4. dovodni vod, 5. povratni vod, 6. radijator, 7. ekspanziona posuda, 8. sigurnosni ekspanzijski vodovi, 9. sigurnosni povratni vod, 10. odzračni vodovi, 11. odzračne posude, 12. preljev, N – neutralna zona. Jednocijevno toplovodno grijanje s prisilnom cirkulacijom i trovodnim regulacijskim ventilima: 1. kotao, 2. crpka, 3. radijator, 4. trovodni regulacijski ventil, 5. ekspanziona posuda, 6. ekspanzioni vod, 7. sigurnosni povratni vod, 8. odzračivanje, 9. preljev. Jednocijevno toplovodno grijanje s prisilnom cirkulacijom s porednim spajanjem radijatora i sa zonskim ventilima: 1. kotao, 2. crpka, 3. radijator, 4. usisni fazonski komad za priključak povratne vode radijatora, 5. ekspanziona posuda, 6. ekspanzioni vod, 7. sigurnosni povratni vod, 8. odzračivanje, 9. preljev, 10. odzračni ventil, 11. zonski regulacijski ventil, 12. termostat. Toplovodno grijanje ili grijanje toplom vodom je način grijanja s pomoću vruće vode koja kruži (cirkulira) toplovodnim sustavom.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Toplovodno grijanje · Vidi više »
Vakuum
U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Vakuum · Vidi više »
Vatsat
Vatsat (znak: Wh) mjerna je jedinica izvan SI čija je primjena dopuštena i uobičajena za iskazivanje vrijednosti električne energije u elektroenergetskom sustavu.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Vatsat · Vidi više »
Ventil
nehrđajućeg čelika. slavinu. Jednostupanjski ventil za ograničavanje tlaka (tlačni ventil). kotla. oprugom u otvorenom položaju. hidrauličkog razvodnika. Ventil (njem. Ventil od srednjovj. lat. ventile: ustava; vjetrenjača, prema lat. ventus: vjetar) je zaporni (protočni) uređaj koji otvara i zatvara protok kapljevine, plina ili pare cjevovodima.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Ventil · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Voda · Vidi više »
Vodena para
Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Vodena para · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Sunčev toplovodni sustav i Zrak · Vidi više »
