Brže od pregledniku!
40 odnosi: Austrija, Austro-Ugarska, Ban, Bijeli ovratnik, Društvena stratifikacija, Drugi svjetski rat, Grad, Gradonačelnik, Karađorđevići, Komunizam, Matko Laginja, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Oktobarska revolucija, Petrinja, Porođaj, Prvi svjetski rat, Savez komunista Jugoslavije, Slavonski Brod, Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije, Stenjevec, Stjepan Srkulj, Sveučilište u Beču, Tuzla, Vjekoslav Heinzel, Vrapče, Wehrmacht, Zagreb, Zagrebačka županija, 15. travnja, 16. travnja, 1875., 1885., 19. travnja, 1910., 1919., 1920., 1945., 1967., 25. listopada, 31. kolovoza.
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Svetozar Delić i Austrija · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Svetozar Delić i Austro-Ugarska · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Svetozar Delić i Ban · Vidi više »
Bijeli ovratnik
Djelatnik bijelog ovratnika ili, skraćeno, bijeli ovratnik (engleski: white-collar) je izraz kojim se od sredine 20. stoljeća opisuje svaki pojedinac odnosno društvena skupina koja se bavi poslom koji zahtijeva više obrazovanje i stručne kvalifikacije, odnosno malo ili nimalo fizičkog rada.
Novi!!: Svetozar Delić i Bijeli ovratnik · Vidi više »
Društvena stratifikacija
Društvena (socijalna) stratifikacija se definira kao struktuirana, stabilna i trajna nejednakost skupina u društvu, koje su hijerarhijski poredane u slojeve.
Novi!!: Svetozar Delić i Društvena stratifikacija · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Svetozar Delić i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Svetozar Delić i Grad · Vidi više »
Gradonačelnik
Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu mjesne zajednice ili samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.
Novi!!: Svetozar Delić i Gradonačelnik · Vidi više »
Karađorđevići
Karađorđevići (srp. Карађорђевићи) su srpska vladarska dinastija koja je vladala Kneževinom, kasnije Kraljevinom Srbijom 1842.
Novi!!: Svetozar Delić i Karađorđevići · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Svetozar Delić i Komunizam · Vidi više »
Matko Laginja
Matko Laginja (Klana, 10. kolovoza 1852. – Zagreb, 18. ožujka 1930.), hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Svetozar Delić i Matko Laginja · Vidi više »
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Svetozar Delić i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »
Oktobarska revolucija
Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.
Novi!!: Svetozar Delić i Oktobarska revolucija · Vidi više »
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Novi!!: Svetozar Delić i Petrinja · Vidi više »
Porođaj
Majka i novorođenče Presijecanje pupčane vrpce ili porod je završetak trudnoće tj.
Novi!!: Svetozar Delić i Porođaj · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Svetozar Delić i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Svetozar Delić i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Svetozar Delić i Slavonski Brod · Vidi više »
Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije
Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije bila je socijaldemokratska politička stranka koja je osnovana u Hrvatskoj 1894. godine. S obzirom na relativnu nerazvijenost i nedostatak industrije, a s njome i malobrojnost radničke klase, imala je prilično ograničen broj članova, iako su 1897. godine pod njenom organizacijom izbili štrajkovi u Slavoniji. Relativno velik broj članova u to doba su činili strani radnici, odnosno pripadnici njemačke narodnosti. Zbog toga, kao i zbog službenog austromarksističkog stava, bila je relativno marginalizirana. Međutim početkom 20. stoljeća počela se je postupno rasti i širiti u druge dijelove Hrvatske, pogotovo Sisak, gdje je 1910. njezinim članom postao i Josip Broz Tito. U razdoblju od 1902. do početka prvog svjetskog rata je imala i svoje glasilo, dnevni list Slobodnu riječ. Stranka je bila zabranjenom odmah po izbijanju Prvoga svjetskoga rata. Prije kraja Prvoga svjetskog rata austromarksizam je napušten, ali se stranka nakon raspada Austro-Ugarske i stvaranja Kraljevine SHS ubrzo raspala, pri čemu je dio članova 1919. prešao u Socijalističku radničku partiju Jugoslavije (komunista). Poziv na ujedinjenje nisu prihvatili ni vodstva Jugoslavenske socijaldemokratske stranke, niti Srpsko-bunjevački agitacioni odbor iz Vojvodine, a ni socijalisti iz Slovenije.
Novi!!: Svetozar Delić i Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije · Vidi više »
Stenjevec
Stenjevec je gradska četvrt u samoupravnom ustrojstvu Grada Zagreba.
Novi!!: Svetozar Delić i Stenjevec · Vidi više »
Stjepan Srkulj
Stjepan Srkulj (Varaždin, 3. prosinca 1869. Zagreb, 8. rujna 1951.) bio je poznati hrvatski srednjoškolski profesor i pisac povijesnih udžbenika te lokalni političar.
Novi!!: Svetozar Delić i Stjepan Srkulj · Vidi više »
Sveučilište u Beču
Sveučilište u Beču osnovao je 12. ožujka 1365. Herzog Rudolf IV.
Novi!!: Svetozar Delić i Sveučilište u Beču · Vidi više »
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: Svetozar Delić i Tuzla · Vidi više »
Vjekoslav Heinzel
Vjekoslav Heinzel (Alois), (Zagreb, 27. kolovoza 1871. – Zagreb, 1. ožujka 1934.), bio je hrvatski arhitekt i zagrebački gradonačelnik.
Novi!!: Svetozar Delić i Vjekoslav Heinzel · Vidi više »
Vrapče
Bolnica Vrapče Vrapče je zagrebačko gradsko naselje na zapadnom dijelu grada.
Novi!!: Svetozar Delić i Vrapče · Vidi više »
Wehrmacht
Vojnici Wehrmachta na polaganju prisege Wehrmacht (njem. Obrambene snage) naziv za njemačke oružane snage u doba nacizma, od 1935.
Novi!!: Svetozar Delić i Wehrmacht · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Svetozar Delić i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka županija
Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Svetozar Delić i Zagrebačka županija · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: Svetozar Delić i 15. travnja · Vidi više »
16. travnja
16.
Novi!!: Svetozar Delić i 16. travnja · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Svetozar Delić i 1875. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Svetozar Delić i 1885. · Vidi više »
19. travnja
19.
Novi!!: Svetozar Delić i 19. travnja · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Svetozar Delić i 1910. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Svetozar Delić i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Svetozar Delić i 1920. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Svetozar Delić i 1945. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Svetozar Delić i 1967. · Vidi više »
25. listopada
25.
Novi!!: Svetozar Delić i 25. listopada · Vidi više »
31. kolovoza
31.
Novi!!: Svetozar Delić i 31. kolovoza · Vidi više »
