Brže od pregledniku!
81 odnosi: Adam Pribićević, Atentat u Marseilleu, Atentat u Narodnoj skupštini 1928., Austro-Ugarska, Đuro Basariček, Šestosiječanjska diktatura, Ženevska deklaracija (1918.), Češka, Božidar Petrač, Bogdan Krizman, Bosiljka Janjatović, Brus, Centralizacija, Dražen Budiša, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Drugi svjetski rat, Fizika, Francuski jezik, Frankovci, Frano Supilo, Fusnota, Historijski zbornik, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska Kostajnica, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji, Hrvatsko-srpska koalicija, Hrvoje Matković, Ivan Granđa, Ivan Pernar, Josip Predavec, Jovan Banjanin, Jugoslavenska demokratska stranka, Karlovac, Kopaonik, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Legija časti, Ljubo Boban, Ljubomir Davidović, Matematika, Narodna radikalna stranka, Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, Nikola Pašić, Pakrac, Pariz, Pavle Radić, Petrinja, Političar, ..., Prag, Publicistika, Puniša Račić, Raspad Austro-Ugarske, Samostalna demokratska stranka, Seljačko-demokratska koalicija, Srbi, Srbi u Hrvatskoj, Srpska samostalna stranka, Stjepan Radić, Unitarizam, Vidovdanski ustav, Zagreb, 15. rujna, 1875., 1902., 1919., 1924., 1925., 1928., 1929., 1931., 1933., 1934., 1936., 1968., 20. lipnja, 21. listopada, 26. listopada, 27. svibnja, 9. listopada. Proširite indeks (31 više) »
Adam Pribićević
Batajnici Adam Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 25. prosinca 1880. – Windsor, 7. veljače 1957.), bio je hrvatski političar i publicist srpske narodnosti.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Adam Pribićević · Vidi više »
Atentat u Marseilleu
Aleksandra I. Karađorđevića u Marseilleu, 9. listopada 1934. godine u 16 sati i 20 minuta Atentat u Marseilleu na jugoslavenskoga kralja Aleksandra I. Karađorđevića dogodio se u utorak, 9. listopada 1934. godine, prilikom njegovog službenog posjeta Francuskoj, u Marseilleu, na trgu Berzamski, u 16 sati i 20 minuta.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Atentat u Marseilleu · Vidi više »
Atentat u Narodnoj skupštini 1928.
Atentat u Narodnoj skupštini 1928., dogodio se 20. lipnja 1928. godine kada je u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije u Beogradu izvršen atentat na zastupnike Hrvatske seljačke stranke, Ivana Pernara, Đuru Basaričeka, Ivana Granđu, Stjepana Radića i Pavla Radića.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Atentat u Narodnoj skupštini 1928. · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Austro-Ugarska · Vidi više »
Đuro Basariček
Đuro Basariček (Zagreb, 13. ožujka 1884. – Beograd, 20. lipnja 1928.), bio je hrvatski političar, pravnik, publicist i društveni aktivist.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Đuro Basariček · Vidi više »
Šestosiječanjska diktatura
''Borbe'' o proglašenju diktature,9. siječnja 1929. Pojam Šestosiječanjska diktatura (također: Šestojanuarska diktatura – prvi je naziv češći u literaturi nakon 1990.) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Šestosiječanjska diktatura · Vidi više »
Ženevska deklaracija (1918.)
Ženevska deklaracija je sporazum sklopljen zadnjeg dana Ženevske konferencije, koja je trajala od 6.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Ženevska deklaracija (1918.) · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Češka · Vidi više »
Božidar Petrač
Božidar Petrač Božidar Petrač (Zagreb, 21. srpnja 1952.) je hrvatski književnik.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Božidar Petrač · Vidi više »
Bogdan Krizman
Bogdan Krizman (Varaždin 28. srpnja 1913. – Zagreb, 5. srpnja 1994.), bio je hrvatski povjesničar.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Bogdan Krizman · Vidi više »
Bosiljka Janjatović
Bosiljka Janjatović (Rijeka (Sušak), 31. siječnja 1936. - Orebić, 26. kolovoza 2006.), bila je hrvatska povjesničarka.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Bosiljka Janjatović · Vidi više »
Brus
Brus (srpski: Брус) je grad i središte istoimene općine u Rasinskom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Brus · Vidi više »
Centralizacija
Centralizacija je pojam koji znači vladavinu nekog prostora iz jednoga sjedišta, tj.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Centralizacija · Vidi više »
Dražen Budiša
Dražen Budiša (Drniš, 25. srpnja 1948.), hrvatski je političar.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Dražen Budiša · Vidi više »
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Fizika · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Francuski jezik · Vidi više »
Frankovci
Josip Frank (1844. – 1911.) Izraz frankovci u hrvatskoj političkoj povijesti od kraja 19. stoljeća označava pravaše (hrvatske nacionaliste), okupljene oko Čiste stranke prava kojima je vođa bio Josip Frank.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Frankovci · Vidi više »
Frano Supilo
Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Frano Supilo · Vidi više »
Fusnota
Fusnota ili podrubna bilješka je riječ njemačkog podrijetla (njem. Fuss -podnožje, Note - bilješka) koja označava bilješku, napomenu stavljenu na dno stranice teksta.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Fusnota · Vidi više »
Historijski zbornik
Historijski zbornik časopis je Društva za hrvatsku povjesnicu, nekada Povijesnoga društva Hrvatske, odnosno Saveza povijesnih društava Hrvatske.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Historijski zbornik · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska Kostajnica
Hrvatska Kostajnica je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Hrvatska Kostajnica · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji
Hrvatski sabor je 29. listopada 1918. donio odluku o prekidu svih državno-pravnih odnosa između kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne strane te kraljevine Ugarske i carevine Austrije s druge strane, te u konačnici proglasio Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju s Rijekom posve nezavisnom državom prema Ugarskoj i Austriji, koja istodobno pristupa novoproglašenoj Državi Slovenaca, Hrvata i Srba.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Hrvatsko-srpska koalicija · Vidi više »
Hrvoje Matković
Hrvoje Matković (Šibenik, 12. listopada 1923. – Zagreb, 26. kolovoza 2010.), bio je hrvatski povjesničar.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Hrvoje Matković · Vidi više »
Ivan Granđa
Ivan Granđa (Šašinovec, 25. ožujka 1879. – Zagreb, 31. ožujka 1953.),, Suzana Leček (2002.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 12.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Ivan Granđa · Vidi više »
Ivan Pernar
Ivan Pernar (Hrastina kraj Zaprešića (Marija Gorica), 3. studenoga 1889. – New York, 2. travnja 1967.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Ivan Pernar · Vidi više »
Josip Predavec
Josip Predavec (Rugvica, 2. srpnja 1884. – Dugo Selo, 14. srpnja 1933.), bio je hrvatski povjesničar, agronom, prosvjetljitelj hrvatskog seljaštva, političar.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Josip Predavec · Vidi više »
Jovan Banjanin
Jugoslavenski odbor, Pariz, 1916. gornji red slijeva: Niko Županić, Ćiro Kamenarović, dr. Milan Srškić, dr. Nikola Stojanović, dr. Franko Potočnjak, Jovo Banjanin, Fran Supilo, Dušan Vasiljević; donji red slijeva: dr. Julije Gazzari, prof. Pavle Popović, dr. Ivo de Giulli, dr. Bogumil Vošnjak, dr. Ante Trumbić, dr. Hinko Hinković, Ivan Meštrović, dr. Josip JedlovskiOpća i nacionalna enciklopedija http://proleksis.lzmk.hr/29378/ Jugoslavenski odbor, preuzeto 4. kolovoza 2015.http://ia600308.us.archive.org/1/items/dokumentiopostan00iifeuoft/dokumentiopostan00iifeuoft.pdf Archive.org ''Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914-1919. Sabrao ih Ferdo Šišić.'', str. 84.-85. (pdf, 20 MB!), preuzeto 4. kolovoza 2015. Jovan Banjanin (Jošani/Gospić, 1874. London, 1960.), hrvatski političar i publicist srpske nacionalnosti, saborski zastupnik i diplomatHrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996.,, str.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Jovan Banjanin · Vidi više »
Jugoslavenska demokratska stranka
Demokratska stranka, odnosno Jugoslavenska demokratska stranka (službeni naziv) je politička stranka koja je djelovala u Prvoj Jugoslaviji, u emigraciji za vrijeme Drugog svjetskog rata te kraće vrijeme nakon uspostave komunističkog režima Druge Jugoslavije.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Jugoslavenska demokratska stranka · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Karlovac · Vidi više »
Kopaonik
Kopaonik Kopaonik (alb. Kopaoniku) je najveći planinski masiv u Srbiji dok se jedan manji dio nalazi na Kosovu.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Kopaonik · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Kraljevina Srbija · Vidi više »
Legija časti
Legija časti, službeno Nacionalni red Legije časti (francuski: Ordre National de la Légion d’honneur), najviše je francusko odlikovanje koje je ustanovio Napoleon Bonaparte - 19. svibnja 1802., tada samo Prvi konzul Prve republike, kao priznanje za vojne ili civilne zasluge bez obzira na podrijetlo, vjersku pripadnost ili mjesto rođenja (domovinu) primatelja (u to doba to je bila revolucionarna zamisao, potpuno u skladu s idejama Francuske revolucije) pod uvjetom da je kandidat za odlikovanje privržen temeljnim idejama Francuske revolucije: slobodi, jednakosti i bratstvu.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Legija časti · Vidi više »
Ljubo Boban
Ljubo Boban (Solin, 10. svibnja 1933. – Zagreb, 9. listopada 1994.), bio je hrvatski povjesničar i akademik.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Ljubo Boban · Vidi više »
Ljubomir Davidović
Ljubomir Davidović Ljubomir Davidović (Beograd, 24. prosinca 1863. – Beograd, 19. veljače 1940.), srpski političar, osnivač Demokratske stranke u Srbiji.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Ljubomir Davidović · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Matematika · Vidi više »
Narodna radikalna stranka
Narodna radikalna stranka je politička stranka koja je djelovala od 1881. do 1929. godine u Srbiji i Jugoslaviji.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Narodna radikalna stranka · Vidi više »
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, (najčešće samo Narodno vijeće SHS) bilo je političko tijelo Slovenaca, Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Nikola Pašić
Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Nikola Pašić · Vidi više »
Pakrac
Pakrac i Pakra Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu Pakrac je grad u Hrvatskoj, u zapadnoj Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Pakrac · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Pariz · Vidi više »
Pavle Radić
Pavle (Pavao) Radić (Trebarjevo Desno, 10. siječnja 1880. – Beograd, 20. lipnja 1928.), bio je hrvatski političar.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Pavle Radić · Vidi više »
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Petrinja · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Političar · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Prag · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Publicistika · Vidi više »
Puniša Račić
Puniša Račić. Puniša Račić (Slatina kod Andrijevice, Crna Gora, 17. srpnja 1886. – Beograd, 16. listopada 1944.), bio je agent srbijanske vlade, četnik i političar.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Puniša Račić · Vidi više »
Raspad Austro-Ugarske
Austro-Ugarska je naziv Habsburške Monarhije od Austro-ugarske nagodbe 1867.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Raspad Austro-Ugarske · Vidi više »
Samostalna demokratska stranka
Samostalna demokratska stranka (SDS) osnovana je 1924. godine kad je Svetozar Pribićević, politički vođa Srba prečana, istupio iz Demokratske stranke.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Samostalna demokratska stranka · Vidi više »
Seljačko-demokratska koalicija
Stjepan Radić govori na skupštinskom zborovanju u Dubrovniku 27. svibnja 1928. godine (desno od Radića je Josip Predavec a lijevo Svetozar Pribićević). Seljačko-demokratska koalicija naziv je za koaliciju Hrvatske seljačke stranke i Samostalne demokratske stranke (SDS), koja je okupljala ponajviše Srbe prečane.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Seljačko-demokratska koalicija · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Srbi · Vidi više »
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Srbi u Hrvatskoj · Vidi više »
Srpska samostalna stranka
Srpska (narodna) samostalna stranka je srpska nacionalistička politička stranka, koja je osnovana 1881. na području Hrvatske.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Srpska samostalna stranka · Vidi više »
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Stjepan Radić · Vidi više »
Unitarizam
Unitarizam (iz latinskog) je politička ideologija, odnosno orijentacija, koja zastupa jedinstvo neke države na temelju sjedinjenja različitih dijelova ili posebnih cjelina u novu ili "višu" cjelinu, bez obzira na razlike i specifičnosti tih cjelina, koje mogu biti političke, regionalne, kulturne i etničke.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Unitarizam · Vidi više »
Vidovdanski ustav
Vidovdanski ustav Vidovdanski ustav izglasan je 28. lipnja 1921. godine (po pravoslavnom kalendaru blagdan sv. Vida – Vidovdanski ustav) kao prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Vidovdanski ustav · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Svetozar Pribićević i Zagreb · Vidi više »
15. rujna
15.
Novi!!: Svetozar Pribićević i 15. rujna · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Svetozar Pribićević i 1875. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Svetozar Pribićević i 1902. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Svetozar Pribićević i 1919. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Svetozar Pribićević i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Svetozar Pribićević i 1925. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Svetozar Pribićević i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Svetozar Pribićević i 1929. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Svetozar Pribićević i 1931. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Svetozar Pribićević i 1933. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Svetozar Pribićević i 1934. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Svetozar Pribićević i 1936. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Svetozar Pribićević i 1968. · Vidi više »
20. lipnja
20.
Novi!!: Svetozar Pribićević i 20. lipnja · Vidi više »
21. listopada
21.
Novi!!: Svetozar Pribićević i 21. listopada · Vidi više »
26. listopada
26.
Novi!!: Svetozar Pribićević i 26. listopada · Vidi više »
27. svibnja
27.
Novi!!: Svetozar Pribićević i 27. svibnja · Vidi više »
9. listopada
9.
Novi!!: Svetozar Pribićević i 9. listopada · Vidi više »
