Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Tajči

Indeks Tajči

Tatjana Matejaš Cameron, poznata kao Tajči (Zagreb, 1. srpnja 1970.) hrvatska je pjevačica i jedna od većih pop zvijezda ranih 1990-ih godina.

31 odnosi: Alka Vuica, Amerika, Boris Novković, Chicago, Cincinnati, Ohio, Glazba, Hrvatska, Jugoton, Karmelićani, Los Angeles, Miroslav Drljača Rus, Mjuzikl, Nashville, Tennessee, Ohio, Pjesma Eurovizije, Pop rock, Sjedinjene Američke Države, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Televizija, Vjerska glazba, Zadar, Zagreb, Zrinko Tutić, 1. srpnja, 1970., 1989., 1990-ih, 1990., 1992., 2000., 2011..

Alka Vuica

Alka Vuica (Pula, 8. lipnja 1961.) hrvatska pjevačica, tekstopisac i TV voditeljica.

Novi!!: Tajči i Alka Vuica · Vidi više »

Amerika

Zemljovid Amerika je grupno ime za kontinente Sjeverna Amerika, Središnja Amerika i Južna Amerika.

Novi!!: Tajči i Amerika · Vidi više »

Boris Novković

Boris Novković (Sarajevo, 25. prosinca 1967.) je hrvatski pjevač, skladatelj i kantautor.

Novi!!: Tajči i Boris Novković · Vidi više »

Chicago

Chicago je nakon New Yorka i Los Angelesa treći grad po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama.

Novi!!: Tajči i Chicago · Vidi više »

Cincinnati, Ohio

Cincinnati je grad u američkoj saveznoj državi Ohio.

Novi!!: Tajči i Cincinnati, Ohio · Vidi više »

Glazba

Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.

Novi!!: Tajči i Glazba · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Tajči i Hrvatska · Vidi više »

Jugoton

Jugoton je bila prva i najveća diskografska kuća na prostorima bivše Jugoslavije, a bila je smještena u Zagrebu.

Novi!!: Tajči i Jugoton · Vidi više »

Karmelićani

Red braće Blažene Djevice Marije od gore Karmela (karmelićani) (lat. Ordo Fratrum Beatae Mariae Virginis de Monte Carmelo (OCarm) rimokatolički je crkveni red osnovan u 12. stoljeću. U 15. stoljeću utemeljena je ženska grana, a nakon obnove Terezije Avilske i Ivana od Križa u 16. stoljeću odvojila se grana bosonogih karmelićana i klauzurnih '''bosonogih karmelićanki''' (Ordo Fratrum Carmelitarum Discalceatorum Beatae Mariae Virginis de Monte Carmelo (OCD)). Krajem 19. stoljeća Marija Terezija od sv. Josipa utemeljila je karmelićanke Božanskog Srca Isusova (Carmel Divino Core Jesu (DCJ)). Karmelićani se odlikuju velikim štovanjem Blažene Djevice Marije pod čijom zaštitom žive i djeluju od osnutka.

Novi!!: Tajči i Karmelićani · Vidi više »

Los Angeles

Los Angeles (engleski izgovor IPA: /lɒs ˈændʒələs/ los-AN-jə-ləs; španjolski izgovor), poznat i pod skraćenicom L.A., grad je smješten uz obalu Tihog oceana na jugu američke savezne države Kalifornije.

Novi!!: Tajči i Los Angeles · Vidi više »

Miroslav Drljača Rus

Miroslav Rus je jedan od najuspješnijih hrvatskih i regionalnih skladatelja i tekstopisaca.

Novi!!: Tajči i Miroslav Drljača Rus · Vidi više »

Mjuzikl

Mjuzikl (engl. musical) glazbeno-scensko je djelo zabavnog karaktera s govorenim dijalozima, glazbenim i plesnim točkama, najčešće u dva čina.

Novi!!: Tajči i Mjuzikl · Vidi više »

Nashville, Tennessee

Nashville je glavni grad američke savezne države Tennessee i sjedište okruga Davidson.

Novi!!: Tajči i Nashville, Tennessee · Vidi više »

Ohio

Ohio je američka savezna država koja se nalazi na istoku SAD-a, zapadno od gorja Apalači.

Novi!!: Tajči i Ohio · Vidi više »

Pjesma Eurovizije

Lys Assia, prva pobjedinca Pjesme Eurovizije 1956. godine. Zemlje sudionici na Pjesmi Eurovizije od 1956. godine, pa sve do danas. Pjesma Eurovizije (eng. Eurovision Song Contest (ESC), skraćeno Eurosong; fr. Concours Eurovision de la Chanson), godišnji je natjecateljski glazbeni festival koji organizira Europska radiodifuzijska unija, a uključuje većinom europske države.

Novi!!: Tajči i Pjesma Eurovizije · Vidi više »

Pop rock

Pop rock je glazbeni podžanr koji koristi elemente pop i rock glazbe.

Novi!!: Tajči i Pop rock · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Tajči i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Tajči i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Televizija

Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.

Novi!!: Tajči i Televizija · Vidi više »

Vjerska glazba

Pjevanje i glazba su odvajkada bile temeljne sastavnice vjerskih obreda gotovo svih religija, a posebice u judeokršćanskoj tradiciji.

Novi!!: Tajči i Vjerska glazba · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Tajči i Zadar · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Tajči i Zagreb · Vidi više »

Zrinko Tutić

Zrinko Tutić (Banja Luka, 2. ožujka, 1955.) hrvatski je i bosanskohercegovački kantautor zabavne glazbe.

Novi!!: Tajči i Zrinko Tutić · Vidi više »

1. srpnja

1.

Novi!!: Tajči i 1. srpnja · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: Tajči i 1970. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Tajči i 1989. · Vidi više »

1990-ih

Bez opisa.

Novi!!: Tajči i 1990-ih · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Tajči i 1990. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Tajči i 1992. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Tajči i 2000. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Tajči i 2011. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Tatjana Matejaš.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »