Brže od pregledniku!
34 odnosi: Baltofinski narodi, Erzja, Estonci, Estonija, Finci, Finska, Finski narodi, Hantijsko-mansijski autonomni okrug – Jugra, Ižori, Karatai, Karelija, Karelijci, Komi, Mađari, Mađarska, Marijci, Meščera, Mokša (narod), Mordovija, Mordvini, Muroma, Ob, Opski Ugri, Ostjaci, Permjački Finci, Povolški Finci, Rusija, Saami, Terjuhane, Udmurti, Udmurtija, Ugarski narodi, Ugrofinski narodi, Uralski narodi.
Baltofinski narodi
Baltofinski narodi (Balto-Finci).- Najpoznatija i najbrojnija grupa finskih naroda nastanjena u području Finskog zaljeva u Finskoj, Estoniji, Rusiji (Karelija) i susjednim područjima.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Baltofinski narodi · Vidi više »
Erzja
Erzjanska zastava Erzja ili Erzjani (erzjanski: эрзят, ruski: Эрзя́не, э́рзя) etnička su skupina Mordvina (Mordavci, Mordva).
Novi!!: Ugrofinski narodi i Erzja · Vidi više »
Estonci
Neke narodne nošnje iz Estonije Estonci (est. eestlased, prethodno maarahvas) ili Esti su ugrofinski narod, koji pretežno živi u Estoniji.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Estonci · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Estonija · Vidi više »
Finci
Finska obitelj Finski ples Finci (vlastiti naziv: suomalaiset - finländare), jedan od najglavnijih finskih naroda narod naseljen u Finskoj (4.828.000) i značajnijom populacijom u SAD-u 812.000, i Švedskoj 200.000 bez Länsipohjalaiset Finaca ili Tornedalaca iz doline Torne na sjeveru Švedske.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Finci · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Finska · Vidi više »
Finski narodi
Finski narodi.- Kolektivni naziv za grupu srodnih naroda ugrofinske grane (Suomalais-Ugrilaiset; Finno-Ugrians) uralske jezične porodice.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Finski narodi · Vidi više »
Hantijsko-mansijski autonomni okrug – Jugra
Hantijsko-mansijski autonomni okrug – Jugra autonomni je okrug u Rusiji.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Hantijsko-mansijski autonomni okrug – Jugra · Vidi više »
Ižori
Ižori (jednina: ižoralaine) ili Ingri, narod poznatiji pod pravim imenom Ingri, naseljen na zapadnom dijelu Ingrije, pokrajine između rijeka Narve i Neve.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Ižori · Vidi više »
Karatai
Karatai (Каратаи), mordvinska etnička zajednica naseljena u Tatarstanu, koja govori tatarskim jezikom, prihvativši i neke elemente tatarske kulture, ali su sačuvali saznanje o svojoj mordvinskoj etničkoj pripadnosti.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Karatai · Vidi više »
Karelija
Današnja podjela Karelije Karelija (finski i karelski: Karjala, ruski: Каре́лия, švedski: Karelen) je područje u sjevernoj Europi koji je važan za rusku, finsku i švedsku povijest.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Karelija · Vidi više »
Karelijci
Karelijci ili Karelci (finski: karjalaiset, karelski: karjalaižet, karjalazet, karjalaiset, ruski: Карелы, švedski: kareler, karelare) baltofinski je narod koji živi u Kareliji.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Karelijci · Vidi više »
Komi
Komi (komijski i ruski: Коми) je republika u Ruskoj Federaciji smještana zapadno od Urala, na sjeverozapadu Istočnoeuropske nizine.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Komi · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Mađari · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Ugrofinski narodi i Mađarska · Vidi više »
Marijci
nevarjaških kultura u europskom dijelu Rusije u 9. stoljeću. Područje naroda Mari je prikazano rozo. Marijci ili Mari, prije Čeremisi (marijski: мари, марий, мары, маре, мере, мӓрӹ, ruski: Марийцы, черемисы) narod su iz grupe Povolških Finaca srodni Mordvinima.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Marijci · Vidi više »
Meščera
Meščera (ruski мещёра), jedno od tri nestala plemena Povolških Finaca nastanjenih svojevremeno u šumovitim predjelima između Oke i Kljazme (Клязьма).
Novi!!: Ugrofinski narodi i Meščera · Vidi više »
Mokša (narod)
Mokša su pleme Mordvina nastanjeno u nizinama Oke i Dona u Mordoviji, Rusija, koji s Erzjama (Эрзя) i manjim plemenima Tengušev (Tengushev), Terjuhane (Терюхане) i Karatai (Каратаи) čine mordvinsku granu Povolških Finaca, i jezično pripadaju uralskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Mokša (narod) · Vidi više »
Mordovija
Mordovija ili Mordvinija (erzjanski, mokšanski, ruski jezik: Мордовия) je republika u Ruskoj Federaciji smještana u porječju rijeka Volge i Vjatke.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Mordovija · Vidi više »
Mordvini
Mordvini, Mordovci ili Mordva (erzjanski: эрзят, mokša: мокшет, ruski: мордвины, мордовцы ili мордва) ugro-finski su narod, koji pretežno živi u Rusiji, odnosno u Republici Mordoviji, u kojoj čini 40 % stanovništva, i u kojoj predstavlja drugi narod po brojnosti, poslije Rusa (53,4 %).
Novi!!: Ugrofinski narodi i Mordvini · Vidi više »
Muroma
Muroma (ruski мурома) su bili jedno od 3 nestala plemena Povolških Finaca koje je živjelo na području današnje Muromske regije u Rusiji.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Muroma · Vidi više »
Ob
Ob, je rijeka u azijskom dijelu Rusije.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Ob · Vidi više »
Opski Ugri
Opski Ugri manja su grana ugarskih naroda nastanjena na sibirskoj strani Urala u području rijeke Ob i njezinih pritoka.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Opski Ugri · Vidi više »
Ostjaci
Ostjaci ili Hanti (Остяки, Ханти; sami sebe zovu As-yakh) ugrofinski su narod koji živi u Rusiji, to jest u Hantijsko-mansijskom autonomnom okrugu u kojem čine oko 1 % stanovništva i predstavljaju četvrti narod po brojnosti poslije Rusa (66 %), Ukrajinaca (12 %) i Tatara (8 %).
Novi!!: Ugrofinski narodi i Ostjaci · Vidi više »
Permjački Finci
Permjački Finci su grana finskih naroda koja obuhvaća grupu naroda Komi.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Permjački Finci · Vidi više »
Povolški Finci
nevarjaških kultura u europskom dijelu Rusije u 9. stoljeću - Povolških Finaca i njihovih susjeda Povolški Finci (ruski Волжские финны; engl. Volga Finns, Volga Finnic Peoples).- Grana finskih naroda nastanjenih u području Volge gdje još 1000. n.e. nalazimo stara plemena Muroma, Meščera (Meshchera; Мещёра) i Merja, nakon čega su u kontaktu sa Slavenima nestali.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Povolški Finci · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Rusija · Vidi više »
Saami
Laponci, Lapi, Saami, Sámi su narod koji živi na sjeveru Norveške, Švedske, Finske i Rusije.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Saami · Vidi više »
Terjuhane
Terjuhane (Терюхане), malena mordvinska skupina naseljena u kojih 40 sela u na području bivše terjuševske župe.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Terjuhane · Vidi više »
Udmurti
Udmurti (udmurtski: Удмуртъёс, Udmurtjos) ugrofinski je narod čiji pripadnici pretežito žive u Rusiji (Udmurtija).
Novi!!: Ugrofinski narodi i Udmurti · Vidi više »
Udmurtija
Udmurtija (ruski i udmurtski: Удмуртия) je republika u Ruskoj Federaciji smještana u porječju rijeke Volge u kojoj živi oko 1,5 mil.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Udmurtija · Vidi više »
Ugarski narodi
Ugarski narodi.- Jedna od dviju grana ugrofinskih naroda porijeklom iz zapadnog Sibira u području rijeke Ob.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Ugarski narodi · Vidi više »
Ugrofinski narodi
Ugrofinski narodi je jedna od dviju glavnih grana Uralskih naroda naseljenih od današnje Finske pa na istok do Oba.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Ugrofinski narodi · Vidi više »
Uralski narodi
rasprostranjenost naroda Uralske porodice naroda. Pripadnost Jukagira treba uzeti s rezervom, jer je teorija o njihovoj pripadnosti tek nedavna i nije opće prihvaćena. Uralski narodi je naziv za narode koji se služe jezicima Uralske jezične porodice, često svrstavane u Uralsko-Altajsku natporodicu.
Novi!!: Ugrofinski narodi i Uralski narodi · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Ugro-Finski narodi, Ugro-finski narodi.
