Brže od pregledniku!
42 odnosi: Austro-Ugarska, Beograd, Bosanska Gradiška, Demokratska Federativna Jugoslavija, Drugi svjetski rat, Etničko čišćenje, Franjo Ferdinand, Gestapo, Isterivanje Arnauta, Jugoslaveni, Kraljevina Jugoslavija, Milan Stojadinović, Mlada Bosna, Povjesničar, Raspad Kraljevine Jugoslavije, Risan, Sabirni logor Banjica, Sarajevo, Sarajevski proces, Savez komunista Jugoslavije, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbi, Srbohrvati, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, Sveučilište u Beogradu, Travanjski rat, Tuzla, Velikosrpska ideologija, Volksdeutsche, Znanstvenik, 11. lipnja, 14. siječnja, 1897., 1914., 1918., 1930., 1937., 1943., 1945., 1990., 28. srpnja, 7. ožujka.
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Austro-Ugarska · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Beograd · Vidi više »
Bosanska Gradiška
Bosanska Gradiška (srp. ćir. Градишка, Gradiška), grad i općina u Bosni i Hercegovini (entitet: Republika Srpska).
Novi!!: Vaso Čubrilović i Bosanska Gradiška · Vidi više »
Demokratska Federativna Jugoslavija
Demokratska Federativna Jugoslavija je ime koje je Jugoslavija u prijelaznom razdoblju između Prve Jugoslavije i Druge Jugoslavije, od 7.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Demokratska Federativna Jugoslavija · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Etničko čišćenje
Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Etničko čišćenje · Vidi više »
Franjo Ferdinand
Nadvojvoda Franjo Ferdinand Austrijsko-Estenski (Graz, 18. prosinca 1863. – Sarajevo, 28. lipnja 1914.) bio je austrijski nadvojvoda iz vladarske kuće Habsburg-Lothringen i prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije od 1896. godine.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Franjo Ferdinand · Vidi više »
Gestapo
Sjedište Gestapa u Berlinu (26. travnja 1933. – 8. svibnja 1945.), bila je pokrata za "Geheime Staatspolizei" (njem. Državna tajna policija) koja je u razdoblju od nastanka Trećeg Reicha pa sve do kraja Drugog svjetskog rata djelovala kako na području samog Reicha, tako i tijekom rata u svim okupiranim zemljama.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Gestapo · Vidi više »
Isterivanje Arnauta
Isterivanje Arnauta je naziv memoranduma koji je dr. Vasa Čubrilović, srpski akademik i političar, napisao 1937. godine za Stojadinovićevu vladu.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Isterivanje Arnauta · Vidi više »
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Jugoslaveni · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Milan Stojadinović
Milan Stojadinović (lijevo) Milan Stojadinović (Čačak, 4. kolovoza 1888. – Buenos Aires, 24. listopada 1961.), bio je srpski ekonomist, sveučilišni profesor i političar.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Milan Stojadinović · Vidi više »
Mlada Bosna
Mlada Bosna je ime političkog nacionalističkog pokreta aktivnog u Bosni i Hercegovini uoči 1. svjetskog rata.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Mlada Bosna · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Povjesničar · Vidi više »
Raspad Kraljevine Jugoslavije
Podjela i okupacija Kraljevine Jugoslavije 1941. – 1943. Kraljevina Jugoslavija je propala u travnju 1941. godine.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Raspad Kraljevine Jugoslavije · Vidi više »
Risan
Risan je primorsko mjesto u Boki kotorskoj, Crna Gora.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Risan · Vidi više »
Sabirni logor Banjica
Sabirni logor Banjica osnovan je u srpnju 1941., a zatvoren je u rujnu 1944. na prostoru Srbije.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Sabirni logor Banjica · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Sarajevo · Vidi više »
Sarajevski proces
*Sarajevski proces 1949.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Sarajevski proces · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Srbi · Vidi više »
Srbohrvati
Narodi Austro-Ugarske prema viđenju William R. Shepherda 1911.) Srbohrvati (njem. Serbokroaten) je pojam koji je krajem 19. i početkom 20. stoljeća bio u uporabi u dijelu zapadne Europe kao kolektivni naziv za Srbe i Hrvate (uključujući i Bošnjake i Crnogorce).
Novi!!: Vaso Čubrilović i Srbohrvati · Vidi više »
Srpska akademija znanosti i umjetnosti
Beogradu Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša znanstvena i umjetnička institucija u Srbiji.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Sveučilište u Beogradu
Sveučilište u Beogradu (srp. Универзитет у Београду) je najstarija i najveća institucija visokog obrazovanja u Srbiji ima preko 7.000 članova, a sveučilište pohađa 89.827 studenata na oko 150 programa osnovnih studija i 1.700 postdiplomaca.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Sveučilište u Beogradu · Vidi više »
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Travanjski rat · Vidi više »
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Tuzla · Vidi više »
Velikosrpska ideologija
Velikosrpska ideologija ili velikosrpska ideja označava ideju teritorijalne ekspanzije Srbije daleko od granica koje je imala Kraljevina Srbija u 19.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Velikosrpska ideologija · Vidi više »
Volksdeutsche
Volksdeutsche ili Folksdojčer bio je termin kojega se počelo koristiti 1930.-ih godina za stanovništvo kojem je njemački bio materinski jezik, a koje je živjelo u srednjoj i istočnoj Europi izvan država s njemačkim većinskim stanovništvom.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Volksdeutsche · Vidi više »
Znanstvenik
Znanstveno istraživanje Znanstvenici u laboratoriju. Znanstvenik je netko tko sustavno prikuplja i koristi istraživanja i dokaze, postavlja hipotezu i testira je, kako bi stekao i podijelio razumijevanje i znanje.
Novi!!: Vaso Čubrilović i Znanstvenik · Vidi više »
11. lipnja
11.
Novi!!: Vaso Čubrilović i 11. lipnja · Vidi više »
14. siječnja
14.
Novi!!: Vaso Čubrilović i 14. siječnja · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Vaso Čubrilović i 1897. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Vaso Čubrilović i 1914. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Vaso Čubrilović i 1918. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Vaso Čubrilović i 1930. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Vaso Čubrilović i 1937. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Vaso Čubrilović i 1943. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Vaso Čubrilović i 1945. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Vaso Čubrilović i 1990. · Vidi više »
28. srpnja
28.
Novi!!: Vaso Čubrilović i 28. srpnja · Vidi više »
7. ožujka
7.
Novi!!: Vaso Čubrilović i 7. ožujka · Vidi više »
