Brže od pregledniku!
23 odnosi: Duhan, Habsburška Monarhija, Hrvatska, Hrvatsko kraljevsko vijeće, Kmetstvo, Marija Terezija Austrijska, Požar, Pušenje, Salaš, Slama, Sračinec, Vapno, Varaždin, Vatra, Večernji list, Vjetar, Zabrana pušenja, Zagreb, 17. lipnja, 1767., 1776., 1864., 25. travnja.
Duhan
Duhan (lat. Nicotiana) rod je biljaka iz porodice Solanaceae kojoj, uz još neke, također pripadaju rajčica i krumpir.
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i Duhan · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko kraljevsko vijeće
Hrvatsko kraljevsko vijeće, odnosno Kraljevsko vijeće u kraljevinama Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji osnovala je kraljica Marija Terezija 1767. kao neku vrstu zemaljske vlade za Kraljevinu Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju, koje je po svom sastavu i djelovanju bilo slično Ugarskom namjesničkom vijeću.
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i Hrvatsko kraljevsko vijeće · Vidi više »
Kmetstvo
Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i Kmetstvo · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Požar
Šumski požar Požar je nekontrolirano gorenje koje nanosi materijalnu štetu i/ili ugrožava ljudske živote.
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i Požar · Vidi više »
Pušenje
Cigareta Broj pušača u postotku po zemljama, muškarci Broj pušača u postotku po zemljama, žene Jedan od natpisa upozorenja na kutijama cigareta za hrvatsko tržište 2008. godine Pušenje je način konzumiranja duhana uzimanog u obliku cigara (umotanih u duhanov list), cigareta (malenih cigara umotanih u papir), cigarilla, i pomoću lule.
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i Pušenje · Vidi više »
Salaš
VojvodiniSalaš (od mađarskog szállás) je ruralno imanje s gospodarskim zgradama, uglavnom namijenjenim poljodjelstvu.
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i Salaš · Vidi više »
Slama
Balirana slama Šešir od slame Slama u širem smislu predstavlja suhe stabljike svih ratarskih kultura a u strogom smislu samo osušene stabljike žitarica (pšenica, raž, ječam...). Sijeno se za razliku od slame proizvodi uglavnom od trava, ili i npr.
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i Slama · Vidi više »
Sračinec
Sračinec je naseljeno mjesto i istoimena općina u Hrvatskom zagorju.
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i Sračinec · Vidi više »
Vapno
Vapneni ciklus. Vapno je cjelokupni naziv za živo (CaO), gašeno (Ca(OH)2) te hidratizirano (stariji naziv hidraulično) vapno.
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i Vapno · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i Varaždin · Vidi više »
Vatra
Vatra Stanovnici Vanuatua pokušavaju zapaliti vatru Vatra Animacija vatre Vatra (iz ilirskog ili iz tračkog, prvotnog značenja „ognjište”, kao ili; oganj), prirodna je pojava koja prati određene kemijske procese, osebujno-burnu oksidaciju organskih tvari, pri kojoj nastaje toplina i svjetlost (izgaranje).
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i Vatra · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i Večernji list · Vidi više »
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i Vjetar · Vidi više »
Zabrana pušenja
Znak zabrane pušenja Zabrana pušenja ograničava paljenje (izgaranje) duhana na određenim mjestima.
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i Zabrana pušenja · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i Zagreb · Vidi više »
17. lipnja
17.
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i 17. lipnja · Vidi više »
1767.
Bez opisa.
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i 1767. · Vidi više »
1776.
Bez opisa.
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i 1776. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i 1864. · Vidi više »
25. travnja
25.
Novi!!: Veliki požar u Varaždinu 1776. i 25. travnja · Vidi više »
