Brže od pregledniku!
36 odnosi: Engleska, GNK Dinamo Zagreb, Godina, Grčka, Harry Redknapp, Hrvati, Hrvatska, Jugoslavenska nogometna reprezentacija, Kup maršala Tita, Marko Mlinarić, Mirko Bazić, Nogomet, PAE Panathinaikos, Portsmouth F.C., Prvenstvo Jugoslavije u nogometu, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Studeni, Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982., UEFA Liga prvaka, Zagreb, 10. listopada, 12. veljače, 1956., 1974., 1977., 1982., 1984., 1985., 1988., 1989., 1991., 1998., 1999., 2004., 2005., 2010..
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Velimir Zajec i Engleska · Vidi više »
GNK Dinamo Zagreb
Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Velimir Zajec i GNK Dinamo Zagreb · Vidi više »
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Velimir Zajec i Godina · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Velimir Zajec i Grčka · Vidi više »
Harry Redknapp
Henry James "Harry" Redknapp (rođen 2. ožujka 1947.) je engleski nogometni trener i bivši nogometaš.
Novi!!: Velimir Zajec i Harry Redknapp · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Zajec i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Velimir Zajec i Hrvatska · Vidi više »
Jugoslavenska nogometna reprezentacija
Jugoslavenska nogometna reprezentacija predstavljala je Kraljevinu Jugoslaviju (1918. – 1943.) i Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju (1946. – 1992.) u međunarodnim nogometnim natjecanjima.
Novi!!: Velimir Zajec i Jugoslavenska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Kup maršala Tita
Kup maršala Tita bilo je nogometno kup natjecanje u bivšoj Jugoslaviji.
Novi!!: Velimir Zajec i Kup maršala Tita · Vidi više »
Marko Mlinarić
Marko Mlinarić "Mlinka" (Zagreb, 1. rujna 1960.) bivši hrvatski nogometni reprezentativac.
Novi!!: Velimir Zajec i Marko Mlinarić · Vidi više »
Mirko Bazić
Mirko Bazić (Malo Trojstvo kraj Bjelovara, 2. studenoga 1938. – 10. ožujka 2021.), hrvatski nogometaš i nogometni trener.
Novi!!: Velimir Zajec i Mirko Bazić · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Velimir Zajec i Nogomet · Vidi više »
PAE Panathinaikos
Nogometni klub Panathinaikos (grčki: Π.Α.Ε. Παναθηναϊκός, prevedeno na hrvatski P.A.E. Panathinaikos) također poznatiji pod nazivom P.A.O. (Grčki: Π.Α.Ο.), je grčki profesionalni nogometni klub iz Atene.
Novi!!: Velimir Zajec i PAE Panathinaikos · Vidi više »
Portsmouth F.C.
Portsmouth F.C. je engleski nogometni klub iz grada Portsmoutha, osnovan 5. travnja 1898. godine, koji se trenutno natječe u League One, trećoj po redi profesionalnoj ligi u Engleskoj.
Novi!!: Velimir Zajec i Portsmouth F.C. · Vidi više »
Prvenstvo Jugoslavije u nogometu
Prvo prvenstvo Kraljevine Jugoslavije održano je 1923. kup-sustavom, a prvi je prvak bio Građanski iz Zagreba, dok je prvo prvenstvo po liga-sustavu bilo 1927., a osvojio ga je Hajduk iz Splita.
Novi!!: Velimir Zajec i Prvenstvo Jugoslavije u nogometu · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Velimir Zajec i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Studeni
Studeni Studeni (lat. November) jedanaesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Velimir Zajec i Studeni · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.
Konačni plasman sudionica nogometnog SP-a 1982. 12.
Novi!!: Velimir Zajec i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982. · Vidi više »
UEFA Liga prvaka
UEFA Liga prvaka (ili jednostavno Liga prvaka; prije službeno, ali često i danas zvana Kup prvaka) godišnje je nogometno natjecanje koje organizira UEFA za najbolje europske klubove.
Novi!!: Velimir Zajec i UEFA Liga prvaka · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Velimir Zajec i Zagreb · Vidi više »
10. listopada
10.
Novi!!: Velimir Zajec i 10. listopada · Vidi više »
12. veljače
12.
Novi!!: Velimir Zajec i 12. veljače · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Zajec i 1956. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Velimir Zajec i 1974. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Zajec i 1977. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Zajec i 1982. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Zajec i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Zajec i 1985. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Zajec i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Zajec i 1989. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Zajec i 1991. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Velimir Zajec i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Velimir Zajec i 1999. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Velimir Zajec i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Velimir Zajec i 2005. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Velimir Zajec i 2010. · Vidi više »
