Brže od pregledniku!
20 odnosi: Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što – baštinski dani, Dani raštike, pure i pršuta, Dubravko Horvatić, Gastronomija, Haloa – Praznik kurvi (1988.), Hrvatska, Hrvatska književnost, Izgubljeno blago (1996.), Kratka priča, Matica hrvatska, Miroslav Šicel, Nagrada August Šenoa, Novela, Pjesma, Polet, Putopis, Scenarij, Split, 14. svibnja, 1950..
Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što – baštinski dani
Croatia rediviva ča-kaj-što, baštinski dani hrvatska je pjesnička manifestacija koja okuplja pjesnike svih hrvatskih narječja koja na književničkoj razini traju kao književni jezici.
Novi!!: Veljko Barbieri i Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što – baštinski dani · Vidi više »
Dani raštike, pure i pršuta
raštike s krumpirom Dani raštike, pure i pršuta je gastronomsko-kulturna manifestacija koja se održava u Tijarici i okolici.
Novi!!: Veljko Barbieri i Dani raštike, pure i pršuta · Vidi više »
Dubravko Horvatić
'''Dubravko Horvatić''' 'Izabrane pjesme' Dubravka Horvatića Dubravko Horvatić (Zagreb, 9. prosinca 1939. – Zagreb, 20. svibnja 2004.), hrvatski pjesnik, novelist i esejist.
Novi!!: Veljko Barbieri i Dubravko Horvatić · Vidi više »
Gastronomija
Početne stranice djela ''Physiologie du goût'' („Fiziologija okusa”) s portretom autora, Jean Anthelme Brillat-Savarina (1848.) Gastronomija (od grčkog gaster.
Novi!!: Veljko Barbieri i Gastronomija · Vidi više »
Haloa – Praznik kurvi (1988.)
Haloa – Praznik kurvi, hrvatski dugometražni film iz 1988. godine.
Novi!!: Veljko Barbieri i Haloa – Praznik kurvi (1988.) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Veljko Barbieri i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Veljko Barbieri i Hrvatska književnost · Vidi više »
Izgubljeno blago (1996.)
Izgubljeno blago, hrvatski dugometražni film iz 1996. godine.
Novi!!: Veljko Barbieri i Izgubljeno blago (1996.) · Vidi više »
Kratka priča
Kratka priča je oblik kratke narativne proze.
Novi!!: Veljko Barbieri i Kratka priča · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Veljko Barbieri i Matica hrvatska · Vidi više »
Miroslav Šicel
Miroslav Šicel (Varaždin, 16. kolovoza 1926. – Zagreb, 25. studenoga 2011.) bio je hrvatski književni povjesničar, esejist, redaktor i autor školskih udžbenika.
Novi!!: Veljko Barbieri i Miroslav Šicel · Vidi više »
Nagrada August Šenoa
Nagrada August Šenoa, godišnja je nagrada Matice hrvatske za književnost i umjetnost, utemeljena 1999. godine.
Novi!!: Veljko Barbieri i Nagrada August Šenoa · Vidi više »
Novela
Novela je kratko prozno djelo sažete radnje čija fabula govori o isječku iz nečijega života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekoliko likova.
Novi!!: Veljko Barbieri i Novela · Vidi više »
Pjesma
dvorani Vatroslava Lisinskog Pjesma je pjevano glazbeno djelo koje je namijenjeno ili prilagođeno pjevanju.
Novi!!: Veljko Barbieri i Pjesma · Vidi više »
Polet
Polet je bio tjedno glasilo tadašnjeg Saveza socijalističke omladine Hrvatske iz Zagreba osobito popularan 1980-ih.
Novi!!: Veljko Barbieri i Polet · Vidi više »
Putopis
Putopis je prozna književna vrsta u kojoj su putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja povod za umjetničko oblikovanje zapažanja, dojmova i razmišljanja o svemu što je putopisca zaokupilo na putovanju.
Novi!!: Veljko Barbieri i Putopis · Vidi više »
Scenarij
* filmski scenarij, sadržaj radnje u filmskoj umjetnosti.
Novi!!: Veljko Barbieri i Scenarij · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Veljko Barbieri i Split · Vidi više »
14. svibnja
14.
Novi!!: Veljko Barbieri i 14. svibnja · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Veljko Barbieri i 1950. · Vidi više »
