Brže od pregledniku!
174 odnosi: Aerodinamika, Akumulator, Aluminij, Anemometar, Arheologija, Australija, Šibensko-kninska županija, Škotska, Španjolska, Živa, Beaufortova ljestvica, Benkovac, Beton, Betzov zakon, Brod, Brodogradilište Uljanik, Broj okretaja, Brzina, Buka, Bura, Centrifugalna sila, Cesta, Ciklona, Danska, Darrieusova turbina, Dijelovi vjetroagregata, Dinamika, Dubrovačko-neretvanska županija, Ekonomija, Elektrane i elektroenergetske mreže, Električna energija, Električna struja, Električni generator, Elektroenergetski sustav, Enercon, Energija vjetra, Energija vjetra u Kini, Engleski jezik, Euro, Europska unija, Fizičar, Fosilna goriva, General Electric, Globalno zatopljenje, Goriva, Gračac, Gustoća zraka, Hidroelektrana, Hrvatska, Indija, ..., Istosmjerna struja, Jadransko more, Jedrenje, Jedro, Jezero, Jugo, Kabel, Kilometar na sat, Kina, Kinetička energija, Kisele kiše, Kočnice, Končar Elektroindustrija, Konstrukcija, Kopno, Korozija, Kratki spoj, Ležaj, Ličko-senjska županija, Magnet, Mehanička energija, Metar, Metar u sekundi, Meteorologija, Mjerenje, Mlin, More, Nacionalni park, Nalič, Nizozemska, Njemačka, Norveška, Nuklearna elektrana, Obala, Obnovljiva energija, Obnovljivi izvori energije, Održavanje, Okoliš, Oluja, Osovina, Ozonske rupe, Park prirode, Plutajuća vjetroelektrana, Plutajući objekt, Poduzetnički projekt, Popis država sa značajnijom penetracijom energije vjetra u potrošnji električne energije, Portugal, Povijest vjetroelektrana, Primorska Hrvatska, Priobalje, Priobalna vjetroelektrana, Prirodni okoliš, Propeler, Protokol iz Kyota, Rad (fizika), Rotor (elektrotehnika), Selica, Senj, Siemens AG, Sisaljka, Sjedinjene Američke Države, Sjeverno more, Snaga, Snaga vjetra, Split, Splitsko-dalmatinska županija, Staklenički plinovi, Stavanger, Strojevi, Stupanj iskorištenja, Sumporov(IV) oksid, Sunčeva energija, Sunce, Termoelektrana Plomin, Termoelektrane, Tlak, Tona, Toranj, Transformator, Troškovi proizvodnje, Turbina, Turbulencija, Turizam, Ugljikov(IV) oksid, Uzgon, Vat, Vatsat, Velebit, Visinske vjetroelektrane, Vjetar, Vjetrenjača, Vjetrenjača s rotirajućim jedrima, Vjetroagregat, Vjetroelektrana, Vjetroelektrana Bruška, Vjetroelektrana Crno brdo, Vjetroelektrana Danilo, Vjetroelektrana Glunča, Vjetroelektrana Jelinak, Vjetroelektrana Kamensko-Voštane, Vjetroelektrana Katuni, Vjetroelektrana Ogorje, Vjetroelektrana Orlice, Vjetroelektrana Pometeno brdo, Vjetroelektrana Ponikve, Vjetroelektrana Ravne 1, Vjetroelektrana Roscoe, Vjetroelektrana Rudine, Vjetroelektrana Trtar-Krtolin, Vjetroelektrana Velika Popina, Vjetroelektrana Vrataruša, Vjetroelektrana Zadar 4, Vjetroelektrana Zelengrad, Vjetroelektrane u Hrvatskoj, Vjetroturbine, Voda, Vratilo, Vrtnja, Zaštita okoliša, Zadarska županija, Zagađenje, Zemlja, Zvučna izolacija, 1988.. Proširite indeks (124 više) »
Aerodinamika
Aerodinamički tunel krila Aerodinamika je znanost koja proučava djelovanje zraka, na tijela koja se kroz njega gibaju, te sile koje pri tome nastaju.
Novi!!: Vjetroelektrana i Aerodinamika · Vidi više »
Akumulator
Akumulator, električni (lat. accumulare: nakupljati, nagomilati) je sekundarni električni članak, naprava (tzv. „spremnik energije“) u kojoj se električna energija pretvara u kemijsku (punjenje akumulatora), ostaje u njoj pohranjena i zatim se, prema potrebi, može nanovo pretvoriti u električnu (pražnjenje).
Novi!!: Vjetroelektrana i Akumulator · Vidi više »
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Novi!!: Vjetroelektrana i Aluminij · Vidi više »
Anemometar
Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Ultrazvučni anemometar. Presjek kroz laser doppler anemometar. Anemometar s ugrijanom žicom. Pitot cijev. Mjerenje brzine vjetra ručnim anemometrom. Anemometar s vrućom žicom. Anemometar je mjerni instrument za mjerenje jačine vjetra i brzinu strujanja zraka.
Novi!!: Vjetroelektrana i Anemometar · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Vjetroelektrana i Arheologija · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Vjetroelektrana i Australija · Vidi više »
Šibensko-kninska županija
Svečana zastava bivše Šibenske županije (1993. – 1997.) Šibensko-kninska županija jest županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji.
Novi!!: Vjetroelektrana i Šibensko-kninska županija · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Vjetroelektrana i Škotska · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Vjetroelektrana i Španjolska · Vidi više »
Živa
Živa je poznata od davnih vremena (~ 1500. godine prije Krista).
Novi!!: Vjetroelektrana i Živa · Vidi više »
Beaufortova ljestvica
Orkan ''Frances'' 2004. godine nad Atlantikom. Beaufortova ljestvica služi za ocjenjivanje jačine vjetra prema njegovim učincima.
Novi!!: Vjetroelektrana i Beaufortova ljestvica · Vidi više »
Benkovac
Benkovac je grad u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Vjetroelektrana i Benkovac · Vidi više »
Beton
Stari betonski zid Beton je smjesa cementa, agregata (drobljeni kameni, riječni separirani; određenih granulometrijskih svojstava), vode, i/ili dodataka betonu.
Novi!!: Vjetroelektrana i Beton · Vidi više »
Betzov zakon
Skica protoka fluida kroz pokretač (vjetroagregat) oblika diska. Betzov zakon praktički znači da niti jedan vjetroagregat ne može biti učinkovitiji od 59,3%. Na vodoravnoj osi je omjer brzine vjetra iza i ispred rotora vjetroagragata ''v2/v1'', a na okomitoj osi je stupanj aerodinamičke pretvorbe ''Cp''. Arizoni. Mali vjetroagregat u Bristolu. Betzov zakon matematički prikazuje stupanj aerodinamičke pretvorbe koji je jednak omjeru snage na vratilu vjetroagregata i raspoložive snage u slobodnoj struji vjetra.
Novi!!: Vjetroelektrana i Betzov zakon · Vidi više »
Brod
Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.
Novi!!: Vjetroelektrana i Brod · Vidi više »
Brodogradilište Uljanik
Uljanik je brodogradilište smješteno u gradu Puli, u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Vjetroelektrana i Brodogradilište Uljanik · Vidi više »
Broj okretaja
Prikaz rada četverotaktnog motora Pužni prijenos Broj okretaja ili brzina vrtnje u minuti (oznaka: n) se vrlo često koristi u tehnici da bi se izrazila kutna brzina, a mjerna jedinica je broj okretaja u minuti.
Novi!!: Vjetroelektrana i Broj okretaja · Vidi više »
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: Vjetroelektrana i Brzina · Vidi više »
Buka
Zrakoplov iznad Londona. Buka je vrlo glasni, čovjeku neugodni, čak i bolni zvuk. Promet često stvara šumove i buku. Buka je vrlo glasni, čovjeku neugodni, čak i bolni zvuk.
Novi!!: Vjetroelektrana i Buka · Vidi više »
Bura
Snaga bure, Nin. Bura u Trstu, veljača 2011. Bura kod Starigrada. 9 bofora. Bura kod Senja. mora pod utjecajem bure. Fina maglica koja se vidi na slici su sitne kapljice mora koje bura podiže s morske površine. Senjska bura u veljači 2012. vegetacije (otok Pag). brzinu. Velebitskom kanalu. Bakarskom zaljevu. Bakarskom zaljevu. Bura je jak, suh i hladan, mahovit (naglo mijenja smjer i brzinu) i turbulentan vjetar s kopna, koji pretežno u hladno doba godine puše duž istočne obale Jadranskoga mora.
Novi!!: Vjetroelektrana i Bura · Vidi više »
Centrifugalna sila
sile teže, sile od napetosti lanaca i centrifugalne sile. Promatrač sa zemlje u konačnici opaža jednoliko kružno gibanje za koje je potrebna sila koja djeluje centripetalno, a koja dolazi od rezultante sile teže i sile od napetog lanaca: djeca za nj nisu u ravnoteži sila jer postoji stalno ubrzanje prema središtu vrtnje. Centrifugalna sila jest sila kojom se u rotirajućim sustavima objašnjava spontano ubrzano gibanje tijela u smjeru od središta vrtnje.
Novi!!: Vjetroelektrana i Centrifugalna sila · Vidi više »
Cesta
šumu. Autocesta A1 Cesta je svaka javna prometnica, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet.
Novi!!: Vjetroelektrana i Cesta · Vidi više »
Ciklona
Islandska ciklona 4. rujna 2003. Hrvatskoj najviše utječe Genovska ciklona (7. listopada 1996.). Uragan Isabel iz 2003. uragana Katrina krajem kolovoza 2005. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Usporedba između izvantropske (gore) i tropske ciklone (dolje desno). Ciklona (engl. cyclone, prema grč. ϰύϰλος: krug) ili barički minimum je područje relativno sniženog tlaka zraka u izvantropskim zemljopisnim širinama, s promjerom od 500 kilometara do više tisuća kilometara, u kojem postoji vrtložno strujanje zraka koje se može protezati i kroz cijelu troposferu.
Novi!!: Vjetroelektrana i Ciklona · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Vjetroelektrana i Danska · Vidi više »
Darrieusova turbina
Darrieusova turbina Darrieusova turbina ili Darrieus-ov rotor je vrsta vjetroturbina koja radi po načelu flotacije.
Novi!!: Vjetroelektrana i Darrieusova turbina · Vidi više »
Dijelovi vjetroagregata
rotora. Profil lopatice vjetroagregata. kočioni sustav. Ta sklop će se ugraditi u kućište stroja ili gondolu, koja je smještena na stupu. male vjetroagregate. Lopatice vjetroagregata duge 15 metara. Glavčina rotora u toku ugradnje. Lopatica vjetroagregata prije bojenja. Temelji vjetroagregata. Primjer prijevoza lopatica rotora. Dijelovi vjetroagregata su: rotor ili vjetroturbina (sastoji se od glavčine, vratila i lopatica – obično 3 lopatice), kočioni sustav, elementi za uležištenje sporohodnog vratila, upravljački i nadzorni sustav, električni generator, zakretnik ili oprema za zakretanje, kućište stroja ili gondola, stup, prijenosnik snage (obično multiplikator), temelj, transformator, spoj na elektroenergetski sustav i posebna oprema.
Novi!!: Vjetroelektrana i Dijelovi vjetroagregata · Vidi više »
Dinamika
centripetalno ubrzanje ''a''. trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Dinamika (prema grč. δυναμıϰός: snažan, jak; pokretljiv, od δύναμıς: sila, snaga) je grana klasične mehanike koja povezuje gibanje tijela sa silama koje djeluju na tijelo.
Novi!!: Vjetroelektrana i Dinamika · Vidi više »
Dubrovačko-neretvanska županija
Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.
Novi!!: Vjetroelektrana i Dubrovačko-neretvanska županija · Vidi više »
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Novi!!: Vjetroelektrana i Ekonomija · Vidi više »
Elektrane i elektroenergetske mreže
Nuklearna elektrana Krško. Hrvatskoj. Termoelektrana Plomin. Termoelektrana-toplana Zagreb. Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. stupanj toplinskog iskorištenja od 60%. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. Nuklearna elektrana Fukushima 1. Brana i Hidroelektrana Peruća. Plimna hidroelektrana La Rance. hidroelektrani na valove Aguçadoura (Portugal). vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. sunčevoj termoelektrani u Izraelu. date.
Novi!!: Vjetroelektrana i Elektrane i elektroenergetske mreže · Vidi više »
Električna energija
Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.
Novi!!: Vjetroelektrana i Električna energija · Vidi više »
Električna struja
katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.
Novi!!: Vjetroelektrana i Električna struja · Vidi više »
Električni generator
Generatori su električni strojevi koji mehaničku energiju pretvaraju u električnu energiju.
Novi!!: Vjetroelektrana i Električni generator · Vidi više »
Elektroenergetski sustav
Distribucijska transformatorska stanica Elektroenergetski sustav čine proizvodnja, prijenos, distribucija i potrošnja električne energije.
Novi!!: Vjetroelektrana i Elektroenergetski sustav · Vidi više »
Enercon
Enercon GmbH je uz Vestas, GE i Gamesu jedan od četiriju vodećih svjetskih proizvođača vjetroturbina.
Novi!!: Vjetroelektrana i Enercon · Vidi više »
Energija vjetra
Energija vjetra, energija je koja se pretvara u korisni oblik energije – električnu energiju, pomoću vjetroelektrana.
Novi!!: Vjetroelektrana i Energija vjetra · Vidi više »
Energija vjetra u Kini
Krajem 2008, količina struje dobivena od energije vjetra u Kini iznosila je 12.2 GW te je Kina prepoznala energiju vjetra kao ključnu komponentu razvoja ekonomije zemlje.
Novi!!: Vjetroelektrana i Energija vjetra u Kini · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Vjetroelektrana i Engleski jezik · Vidi više »
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Novi!!: Vjetroelektrana i Euro · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Vjetroelektrana i Europska unija · Vidi više »
Fizičar
Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.
Novi!!: Vjetroelektrana i Fizičar · Vidi više »
Fosilna goriva
Fosilna goriva ili mineralna goriva su goriva koja nastaju od prirodnih resursa poput anaerobnog raspadanja zakopanih mrtvih organizama.Organizmi i fosilna goriva koja od njih nastaju su otprilike stara milijune godina, a ponekad i više od 650 milijuna godina.
Novi!!: Vjetroelektrana i Fosilna goriva · Vidi više »
General Electric
General Electric ili GE (Službeni naziv - The General Electric Company) je američka multinacionalna kompanija osnovana u New Yorku sa sjedištem u Bostonu, Massachusetts.
Novi!!: Vjetroelektrana i General Electric · Vidi više »
Globalno zatopljenje
Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. Mjerenja razine mora su pokazala porast razine mora od 200 mm u 20. stoljeću. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. Ledenjak Grinnell 1938. Ledenjak Grinnell 2009. Sve češća nevremena kao jedna od posljedica globalnog zatopljenja. Globalno zatopljenje ili globalno zagrijavanje je postupno zagrijavanje Zemljine površine i najnižih slojeva atmosfere uzrokovano učinkom staklenika, što dovodi i do globalnih promjena klime.
Novi!!: Vjetroelektrana i Globalno zatopljenje · Vidi više »
Goriva
Naftna platforma Goriva su sve tvari koje sagorijevanjem daju toplinu i svjetlost.
Novi!!: Vjetroelektrana i Goriva · Vidi više »
Gračac
Gračac je općina u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Vjetroelektrana i Gračac · Vidi više »
Gustoća zraka
Riječkoj luci. Gustoća zraka je masa zraka po jedinici obujma Zemljine atmosfere.
Novi!!: Vjetroelektrana i Gustoća zraka · Vidi više »
Hidroelektrana
Shema hidroelektrane Niz vodnih turbina u hidroelektrani Los Nihuiles, Mendoza, Argentina Hidroelektrana je postrojenje u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju njezinog strujanja, a potom u mehaničku energiju vrtnje vratila turbine te, konačno u električnu energiju u električnom generatoru.
Novi!!: Vjetroelektrana i Hidroelektrana · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vjetroelektrana i Hrvatska · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Vjetroelektrana i Indija · Vidi više »
Istosmjerna struja
Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. membranom. otpora. Istosmjerna struja ili istosmjerna električna struja je električna struja koja ima u tijeku vremena stalnu ili konstantnu jakost i trajno jedan te isti smjer.
Novi!!: Vjetroelektrana i Istosmjerna struja · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Vjetroelektrana i Jadransko more · Vidi više »
Jedrenje
Jedrenje je umijeće upravljanja jedrilicom, tj.
Novi!!: Vjetroelektrana i Jedrenje · Vidi više »
Jedro
Latinsko jedro Jedro je platno razapeto na brodskom jarbolu koje izloženo vjetru stvara potisak i služi kao pogon, odnosno koristeći energiju vjetra pokreće brod (čamac, brodicu, drugi plovni objekt).
Novi!!: Vjetroelektrana i Jedro · Vidi više »
Jezero
Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.
Novi!!: Vjetroelektrana i Jezero · Vidi više »
Jugo
Jadranskom moru. zadarskoj rivi. Udari juga o gat (Zadar). ''Promenada Škvar'' za vrijeme juga (Orebić). Crikvenici. razina se mora ponekad izrazito podigne i potopi obalno područje (poplava u Crikvenici). Sahare iznad Kufsteina (Austrija). Jugo ili široko je svοjstven vjetar na Jadranskom moru jugoistočnoga do južnoga smjera, koji puše uglavnom ravnomjerno brzinom od 6 do 11 m/s (od 22 do 40 km/h), no katkad doseže i orkansku jačinu od 30 m/s (110 km/h).
Novi!!: Vjetroelektrana i Jugo · Vidi više »
Kabel
optička vlakna trošila, koji se ne smatra kabelom. električne struje, a manji vodiči su s vanjske strane da izjednači naponske razlike, unutar debelog polietilenskog plašta. dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. optičkog kabela. čeličnih žica okruženih s 4 kružna sloja aluminijskih vodiča. Kabel (njem. Kabel kabel, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.
Novi!!: Vjetroelektrana i Kabel · Vidi više »
Kilometar na sat
Kilometar na sat (oznaka km/h, km h-1) je mjerna jedinica za brzinu.
Novi!!: Vjetroelektrana i Kilometar na sat · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Vjetroelektrana i Kina · Vidi više »
Kinetička energija
gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.
Novi!!: Vjetroelektrana i Kinetička energija · Vidi više »
Kisele kiše
Posljedica kisele kiše. Posljedica kisele kiše. Posljedica kisele kiše. Kiseli oblaci mogu nastati zbog ispuštanja sumporovog dioksida SO2 iz rafinerija nafte, kao što se vidi u mjestu Curaçao. Kisela kiša je svaka oborina koja ima višu kiselost (nižu vrijednost pH) od one očekivane iz prirodnih izvora (pH oko 5).
Novi!!: Vjetroelektrana i Kisele kiše · Vidi više »
Kočnice
hidraulična kočnica: 1. pedala kočnice, 2. glavni cilindar, 3. kočna tekućina, 4. klip, 5. cilindar, 6. kočni bubanj, 7. obloga, 8. povratna opruga. Automobilska pločasta kočnica ili disk kočnica. Kočna ploča je crni dio umetnut u crvena kočna kliješta. Kočna obloga je s unutarnje strane kočne ploče i ne vidi se na slici. Sivi disk kočnice je gotovo potpuno izložen pogledu. kočnice s bubnjem. željezničkih vagona. Simpleksna unutarnja čeljusna kočnica. Dupleksna unutarnja čeljusna kočnica. čeljusnih kočnica. Pločasta kočnica ili disk kočnica. Pojasna kočnica. Pronijeve kočnice. vrtložnih struja, kao kočnica za mjerenje svojstava elektromotora. Kočnice su uređaj za usporavanje ili zaustavljanje vozila, zrakoplova, stroja, njihova pokretnoga dijela i slično.
Novi!!: Vjetroelektrana i Kočnice · Vidi više »
Končar Elektroindustrija
KONČAR – Elektroindustrija d.d. matično je poduzeće Grupe KONČAR koja u svom sastavu ima 14 ovisnih i jedno pridruženo društvo.
Novi!!: Vjetroelektrana i Končar Elektroindustrija · Vidi više »
Konstrukcija
svjetsku baštinu kao čudo konstruirano isključivo od drveta, bez ijednog čavla. Konstrukcija je bitan graditeljski, ali i estetski, element arhitekture.
Novi!!: Vjetroelektrana i Konstrukcija · Vidi više »
Kopno
Grand Canyon Kopno čine dijelovi Zemlje koji nisu pokriveni oceanima ili drugim vodenim površinama.
Novi!!: Vjetroelektrana i Kopno · Vidi više »
Korozija
željeznih oksida. Korozija metala. Elektrokemijska korozija aluminija koji je u dodiru s čelikom, a dogodilo se u dvije godine.http://www.corrosionclinic.com/types_of_corrosion/galvanic_corrosion.htm Galvanic Corrosion. Corrosionclinic.com. Retrieved on 2012-07-15. Srušen most ''Silver Bridge'', a jedan od glavnih uzroka je korozija. Presjek kroz '''jamičastu koroziju''' ili '''pitting'''. Oksidi, kao što je željezov(III) oksid ili hrđa, koja se sastoji od hidratiranog željezovog(III) oksida Fe2O3 · n H2O i željezov(III) oksid-hidroksida (FeO(OH), Fe(OH)3), stvaraju se gdje kisik i voda kemijski reagiraju s ostalim elementima. Normalna mikrostruktura. '''Interkristalna''' ili '''intergranularna korozija''' širi se uzduž granica metalnog zrna u dubinu. željeza i cinka sve do vanjske površine prevlake. Tada izostaje sloj čistog cinka u prevlaci. hrane). bakrenog sulfata (bakrenje). Korozija (srednjovj. lat. corrosio, od lat. corrodere: nagrizati) je trošenje konstrukcijskih materijala kemijskim djelovanjem fluida (plinova ili kapljevina).
Novi!!: Vjetroelektrana i Korozija · Vidi više »
Kratki spoj
Kratki spoj je stanje strujnog kruga, kada je otpor između dvije promatrane točke u strujnom krugu približno jednak nuli.
Novi!!: Vjetroelektrana i Kratki spoj · Vidi više »
Ležaj
Presjek kroz poprečni kuglični ležaj, gdje se dodir ostvaruje u 4 točke. kugličnog ležaja. Poprečni dvodijelni klizni ležaj kao kompletan sklop stroja ili naprave. Jednostavni poprečni klizni ležaj s rukavcem (unutra) i blazinicom (vanjski dio) kružnog oblika, nastaje samo jedna klizna površina sa svojim "uljnim klinom" koji osigurava hidrodinamičko podmazivanje. Jednostavni kuglični ležaj. Samopodesivi kuglični ležaj. Valjkasti ležaj. Stožasti ili konični ležaj. Igličasti ležaj. Aksijalni valjkasti ležaj. magnetnog ležaja. Jednostavni kuglični ležajevi s kavezom. Stožasti ili konični ležaji. zračnim ležajem. Šiljasti ležaj s ravnom dodirnom površinom s dodatnim usredišćivanjem (centriranjem) osi šiljastoga rukavca i ležaja. Ležaj, u strojarstvu, je strojni dio koji služi za nošenje, vođenje ili oslanjanje pokretnih dijelova (na primjer osovine, vratila, njihajne poluge, kotača i slično) na mirujuće dijelove (na primjer postolja, kućišta i slično).
Novi!!: Vjetroelektrana i Ležaj · Vidi više »
Ličko-senjska županija
Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.
Novi!!: Vjetroelektrana i Ličko-senjska županija · Vidi više »
Magnet
sjevernog i južnog magnetskog pola. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Prelomimo li magnetiziranu iglu na polovinu, vidjet ćemo da će svaka polovina biti potpuni magnet. Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. paramagnetska svojstva. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Magnet (lat. magnes, genitiv magnetis magnet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Novi!!: Vjetroelektrana i Magnet · Vidi više »
Mehanička energija
Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. gibanju. trenja. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Mehanička energija je zbroj potencijalne i kinetičke energije u mehaničkom sustavu, to jest energija koja ovisi o položaju i gibanju tijela zbog djelovanja sile.
Novi!!: Vjetroelektrana i Mehanička energija · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Vjetroelektrana i Metar · Vidi više »
Metar u sekundi
Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.
Novi!!: Vjetroelektrana i Metar u sekundi · Vidi više »
Meteorologija
satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj.
Novi!!: Vjetroelektrana i Meteorologija · Vidi više »
Mjerenje
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P.
Novi!!: Vjetroelektrana i Mjerenje · Vidi više »
Mlin
Majerovo vrilo. Gacke. Moderno kompjutorizirano mlinsko postrojenje za mljevenje žitarica. Koritasti mlin ili holender. Starinjski koritasti mlin ili holender. Moderni koritasti mlin ili holender. Mlin (iz latinskog molina ili molere: mljeti) je stroj za usitnjivanje čvrstoga materijala; također pogon ili poduzeće za mljevenje i proizvodnju brašna i drugih proizvoda od žitarica.
Novi!!: Vjetroelektrana i Mlin · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Vjetroelektrana i More · Vidi više »
Nacionalni park
Nacionalni park Kornati Nacionalni park Krka Nacionalni park je zaštićeni prostor posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti u kojima obitavaju biljke i životinje, gdje su ljudski utjecaji ograničeni.
Novi!!: Vjetroelektrana i Nacionalni park · Vidi više »
Nalič
Osušeni nalič zelene boje Pigmenti na prodaji (tržnica Goa, Indija). Boje i lakovi. Najpoznatiji je lateks kaučukovca od kojeg se proizvodi prirodni kaučuk. Dobiva se urezivanjem kore, a sastoji se od disperzije makromolekula poliizoprena u vodi. Lateksom se nazivaju i u vodi dispergirani polimerizati sintetskog kaučuka i nekih drugih polimera, na primjer poli(vinil-klorida) i poli(vinil-acetata). '''lateks''', http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID.
Novi!!: Vjetroelektrana i Nalič · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Vjetroelektrana i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Vjetroelektrana i Njemačka · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Vjetroelektrana i Norveška · Vidi više »
Nuklearna elektrana
Nuklearna elektrana s rashladnim tornjevima Nuklearna elektrana je vrsta termoelektrane kojoj je izvor energije toplina dobivena fisijama nuklearnog goriva u, barem jednom, nuklearnom reaktoru.
Novi!!: Vjetroelektrana i Nuklearna elektrana · Vidi više »
Obala
Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.
Novi!!: Vjetroelektrana i Obala · Vidi više »
Obnovljiva energija
Hidroelektrane Peruća. Kini. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Europi. Ozlju. instaliranom snagom od 43,7 MW. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Sunčev toranj PS10. Sunčeva termoelektrana Andasol. fotonaponskog sustava. Sustav s prirodnim kruženjem ili termosifon na kosom krovu kuće. Havaja. Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). biomasu kao osnovno gorivo, a rezervo gorivo je treset. sintetskog plina (1941.) drvne sječke. Postrojenje za proizvodnju bioetanola (Brazil). Tipična oznaka na otvoru spremnika goriva, po kojoj se može koristiti samo bioetanolove mješavine E5 ili E10, a ne smiju E20 ili E85. Uzorak biodizela. drvnim plinom. Plimna hidroelektrana La Rance (Francuska). zglobna plutajuća prigušnika Pelamis P-750. Toftu, Norveška. gorivog članka. gorive članke (Brno, Češka). Obnovljiva energija je energija stvorena iz prirodnih izvora, poput sunčeve svjetlosti, vjetra, kiše, valova i geotermalne topline koji su obnovljivi (prirodno iznova punjivi).
Novi!!: Vjetroelektrana i Obnovljiva energija · Vidi više »
Obnovljivi izvori energije
Nacionalnog parka Krka). Hidroelektrane Peruća. Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. fotonaponskog sustava. geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). drvne sječke. Uzorak biodizela. Plimna hidroelektrana La Rance (Francuska). gorivog članka. gorive članke (Brno, Češka). Obnovljivi izvori energije, obnovljivi izvori dobara ili obnovljivi resursi su izvori materijala ili energije koji se stalno ili određenim postupcima obnavljaju pa se tako mogu iskorištavati bez iscrpljivanja.
Novi!!: Vjetroelektrana i Obnovljivi izvori energije · Vidi više »
Održavanje
Održavanje ceste. Popravak traktora. putničkih vozila. koljenastog vratila. Shuttleu Atlantis. tehničkog crteža. tehničkog crteža (koljenasto vratilo). ventilom za ograničenje tlaka (E) (sigurnosni ventil). Nepovratni ventil (F) sprječava natražno strujanje i pojavu preniskog tlaka u sustavu. Također, uz filtar ulja (G) se često paralelno priključuje nepovratni ventil (H), kojem je potreban izvjestan tlak za otvaranje (ima funkciju ograničenja tlaka), kako bi se izbjegao preveliki pad tlaka zaprljanog filtra ulja. koljenastog vratila. rafineriji nafte)Kamerun). Održavanje općenito govoreći je postupak kojim se nastoji održati istim neko stanje ili neka sposobnost.
Novi!!: Vjetroelektrana i Održavanje · Vidi više »
Okoliš
Okoliš može biti primjerice.
Novi!!: Vjetroelektrana i Okoliš · Vidi više »
Oluja
Kaliforniji. Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. moru. Oluja, općenito, je olujno nevrijeme ili nevrijeme s olujnim vjetrom.
Novi!!: Vjetroelektrana i Oluja · Vidi više »
Osovina
Osovina vlaka. Osovina vlaka mreže vlakova velikih brzinâ u Japanu, Shinkansen. Simetrična osovina s dva potporna rukavca (osnaca): ''F'' – opterećenje na savijanje, ''l'' – dužina rukavaca, ''d'' – promjer rukavca, crtkano – idealni oblik predstavlja kubna parabola. Žlijebljeni spoj na pogonskoj osovini. žlijebljenim spojem u sredini. Zaobljena mjesta promjene presjeka osovine i vratila: ''ρ'' – polumjer zaobljenja na vratilu, ''R'' – polumjer zaobljenja dijela koji se ugrađuje ili montira (''ρ'' Kamionsko vratilo ili pogonska osovina. lokomotivi. Pogonska osovina bicikla. Tokarilica s više osovina. drveni kotač s osovinom na svijetu (oko 5150 godina). stapnog mehanizma za pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno gibanje. Каrdansko vratilo. Bregasto vratilo s izbočinama jajolika oblika (greben) za periodično otvaranje ventila (usisni i ispušni ventil). grede. Osovina je strojni dio (element) duguljasta, najčešće cilindrična oblika, koji nosi kotače, remenice, zupčanike, poluge, ležajeve ili slično, a koji se okreću ili rotiraju (ili se njišu) oko njega ili zajedno s njim.
Novi!!: Vjetroelektrana i Osovina · Vidi više »
Ozonske rupe
Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Chapmanov ozonski ciklus. Prosječna svjetska količina ozona. Polarni stratosferski oblaci. Najniže vrijednosti ozona, mjerene sa satelitom TOMS, svake godine u ozonskim rupama. Ozonske rupe su područja izrazito prorijeđena stratosferskog ozona, koja se od kraja 1970-ih pojavljuju iznad polarnoga predjela južne polutke u proljeće (rujan, listopad), a od konca 1980-ih potkraj proljeća i iznad polarnih predjela sjeverne polutke (Kanada, sjever Europe i Azije).
Novi!!: Vjetroelektrana i Ozonske rupe · Vidi više »
Park prirode
Park prirode Lastovsko otočje. Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode.
Novi!!: Vjetroelektrana i Park prirode · Vidi više »
Plutajuća vjetroelektrana
Sjevernom moru. Sustav sidrenja plutajućeg vjetroagregata ''Hywind''. Sustav sidrenja plutajućeg vjetroagregata ''Blue H'': lijevo je slobodno plutanje, dok je desno sidrenje zateznim kabelima. Plutajuća vjetroelektrana ili pučinska vjetroelektrana je vrsta vjetroelektrane koja se postavlja na plutajuću strukturu u dubljem moru, gdje nije moguće postaviti priobalnu vjetroelektranu.
Novi!!: Vjetroelektrana i Plutajuća vjetroelektrana · Vidi više »
Plutajući objekt
Splavarsko naselje. Plutajuće tijelo je plovni objekt na vodi, koji je stalno privezan ili usidren na unutarnjim vodama bez pogonskoga uređaja i jednostavne konstrukcije, uređaja i ugrađene opreme, čija istisnina ne prelazi 15 tona (splavi, kućice na vodi, pristani i sl.). Plutajući objekt je prema hrvatskome Pomorskom zakoniku jest pomorski objekt stalno privezan ili usidren na moru, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. plutajući dok, plutajuće skladište, plutajući restoran, plutajuća elektrana, pontonski most, pontonska marina i sl.) Danijel Pušić: Poznavanje broda i plovidbe.
Novi!!: Vjetroelektrana i Plutajući objekt · Vidi više »
Poduzetnički projekt
Projekt (od lat. proiectio – bacanje naprijed, iz proiicere – baciti ispred, pružiti) je vremenski određena djelatnost s ciljem ostvarenja jedinstvenoga proizvoda, usluge ili ishoda.
Novi!!: Vjetroelektrana i Poduzetnički projekt · Vidi više »
Popis država sa značajnijom penetracijom energije vjetra u potrošnji električne energije
Iskorištavanje energije vjetra jedna je od najbrže rastućih tehnologija obnovljivih izvora energije.
Novi!!: Vjetroelektrana i Popis država sa značajnijom penetracijom energije vjetra u potrošnji električne energije · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Vjetroelektrana i Portugal · Vidi više »
Povijest vjetroelektrana
Heronova vjetrenjača koja je pokretala orgulje. Vjetrenjače La Mancha, Španjolska. Vjetroagregat iz 1888., koji se koristio za dobivanje električne energije, a sagradio ga je Charles Brush (SAD). Darrieusova turbina. Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja. Vjetroelektrana Trtar-Krtolin kod Šibenika. Vjetroelektrana Ravne 1 na Pagu. Povijest vjetroelektrana i korištenja energije vjetra seže u doba kada su ljudi prvi puta postavili jedra na brodove i time si omogućili daleka putovanja i isto tako odlučili svoje živote povjeriti u ruke tog nepredvidljivog obnovljivog izvora energije.
Novi!!: Vjetroelektrana i Povijest vjetroelektrana · Vidi više »
Primorska Hrvatska
Hrvatskim primorjem nazivamo obalni prostor Hrvatskog Jadrana (između Dragonje i Prevlake), zagorski dio Dalmacije i sve hrvatske otoke.
Novi!!: Vjetroelektrana i Primorska Hrvatska · Vidi više »
Priobalje
Obala jezera Priobalje u Portugalu. Priobalje je dio mora, jezera ili rijeke uz obalu.
Novi!!: Vjetroelektrana i Priobalje · Vidi više »
Priobalna vjetroelektrana
Priobalna vjetroelektrana u blizini Kopenhagena. Priobalna vjetroelektrana Lillgrund (Švedska). Priobalna vjetroelektrana Nysted ili Rødsand (Danska). Brod ''TIV Resolution'' ugrađuje priobalni vjetroagregat (lipanj 2007.) na priobalnoj vjetroelektrani Lynn and Inner Dowsing. Priobalni vjetroagregat Vestas V90 na priobalnoj vjetroelektrani Kentish Flats. Priobalna vjetroelektrana Burbo Bank. Priobalna vjetroelektrana (engl. Offshore wind park) je vrsta vjetroelektrane s čvrstim temeljima koja se gradi na moru (ima planova gradnje i na jezerima), uglavnom u priobalnom području, gdje je dubina vode obično manja od 60 metara (udaljenost od obale do najviše 50 kilometara), za razliku od plutajućih vjetroelektrana, koje se grade na pučini.
Novi!!: Vjetroelektrana i Priobalna vjetroelektrana · Vidi više »
Prirodni okoliš
Prirodni okoliš ili prirodna sredina je skup svih živih bića i nežive prirode, koji se prirodno pojavljuju na nekom prirodnom staništu.
Novi!!: Vjetroelektrana i Prirodni okoliš · Vidi više »
Propeler
Propeler (engleski: propeller, od latinskog propellere: pro.
Novi!!: Vjetroelektrana i Propeler · Vidi više »
Protokol iz Kyota
Zelenom su bojom prikazane države koje su ratificirale Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile. Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime dodatak je međunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama, potpisan s ciljem smanjivanja emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova.
Novi!!: Vjetroelektrana i Protokol iz Kyota · Vidi više »
Rad (fizika)
sile teže i puta, u ovom slučaju visine ''h'' ili ''W.
Novi!!: Vjetroelektrana i Rad (fizika) · Vidi više »
Rotor (elektrotehnika)
Rotor i stator elektromotora. centrifugalne sisaljke. Rotor (njem. Rotor rotor, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Ovisno o vrsti struja njihovi rotori mogu biti različitih izvedaba pa tako istosmjerni strojevi imaju najsloženiji rotor sazdan od namota armature i posebnog sklopa, kolektora ili komutatora, za komutaciju struje za vrijeme vrtnje. Sinkroni strojevi u pravilu imaju magnetizirani rotor. Za stvaranje magnetskog polja obično služe permanentni magneti, a kod strojeva većih snaga elektromagneti pri čemu je na rotor nužno dovesti uzbudnu struju preko četkica i kliznih kolutova. Asinkroni strojevi imaju rotor vrlo jednostavne konstrukcije koji se obično sastoji od metalnog kratkospojenog kaveza (aluminijskih ili bakrenih štapova, međusobno spojenih na oba kraja). Osim ovih nabrojanih, aktivnih dijelova, rotor ima i pomoćne dijelove koji omogućuju rotaciju i pravilan rad kao što su ležajevi, osovina i ventilatorsko kolo za hlađenje motora.
Novi!!: Vjetroelektrana i Rotor (elektrotehnika) · Vidi više »
Selica
Ždralovi u seobi Selicama se nazivaju životinje općenito, koje pojedina godišnja doba provode u različitim područjima.
Novi!!: Vjetroelektrana i Selica · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Vjetroelektrana i Senj · Vidi više »
Siemens AG
Siemens AG je svjetska konglomeracija koju je 1847. osnovao njemački izumitelj Ing.
Novi!!: Vjetroelektrana i Siemens AG · Vidi više »
Sisaljka
Ručna stapna sisaljka. električni pogon. ''Warman'' centrifugalna sisaljka. Prikaz tipičnog modernog injektora. Aksijalna turbosisaljka za industrijsku upotrebu. Lamelna sisaljka. Zupčasta sisaljka. Vijčana sisaljka. Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje rabe za isušivanje. Sisaljka, crpka ili pumpa (njem. Pumpe pumpa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
Novi!!: Vjetroelektrana i Sisaljka · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Vjetroelektrana i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Novi!!: Vjetroelektrana i Sjeverno more · Vidi više »
Snaga
rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .
Novi!!: Vjetroelektrana i Snaga · Vidi više »
Snaga vjetra
Snaga vjetra kao tehnički pojam koristi se u analizi fizikalnih osnova pretvorbe kinetičke energije vjetra u električnu energiju u vjetroelektranama ili u korisnu kinetičku energiju u vjetrenjačama za pogon mlinova ili crpki za vodu.
Novi!!: Vjetroelektrana i Snaga vjetra · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Vjetroelektrana i Split · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Vjetroelektrana i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Staklenički plinovi
Porast količine stakleničkih plinova u atmosferi Uzroci Atmosferska apsorpcija i emisija različitih elektromagnetskih valova. Najveću apsorpciju ima ugljikov dioksid u infracrvenom području Staklenički plinovi su plinovi koji uzrokuju efekt staklenika u atmosferi.
Novi!!: Vjetroelektrana i Staklenički plinovi · Vidi više »
Stavanger
Stavanger je grad i središte istoimene općine i okruga Rogaland u Norveškoj.
Novi!!: Vjetroelektrana i Stavanger · Vidi više »
Strojevi
Vjetrenjača je još jedan od primjera strojeva Stroj (ili uređaj) jest skup dijelova povezanih u jednu logičnu cjelinu s ciljem izvođenja određene operacije.
Novi!!: Vjetroelektrana i Strojevi · Vidi više »
Stupanj iskorištenja
toplinska energija. Stupanj iskorištenja ili stupanj djelovanja (oznaka η) je fizikalna veličina koja opisuje djelotvornost stroja ili postrojenja, omjer izlazne snage Piz i ulazne snage Pul, to jest: Već prema području primjene, stupanj djelovanja može se nazvati efektivni stupanj djelovanja (kada opisuje mogućnosti motora da primljenu energiju goriva pretvori u mehanički rad), mehanički stupanj djelovanja (kada opisuje mehaničke gubitke u motoru), hidraulički stupanj djelovanja turbine (kada opisuje gubitke koji nastaju zbog trenja i promjene brzine vode) i drugo.
Novi!!: Vjetroelektrana i Stupanj iskorištenja · Vidi više »
Sumporov(IV) oksid
Sumporov(IV) oksid (sumporov dioksid, SO2) pri sobnoj temperaturi je bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj, a nastaje izgaranjem sumpora, sumporovodika, te prženjem sulfidnih ruda.
Novi!!: Vjetroelektrana i Sumporov(IV) oksid · Vidi više »
Sunčeva energija
Sunčeva energija je zračenje svjetlosti i topline sa Sunca koju ljudi koriste od drevne povijesti upotrebom raznih neprestano napredujućih tehnologija.
Novi!!: Vjetroelektrana i Sunčeva energija · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Vjetroelektrana i Sunce · Vidi više »
Termoelektrana Plomin
TE Plomin Pogled odozdo na dimnjak TE Plomin 2 Okno rudnika Tupljak - posljednjeg ugljenokopa u Hrvatskoj. Utovar ugljena na otkopu. gorivo. vodocijevnog kotla. generatora pare elektrani generatoru pare. generatoru pare. Termoelektrana Plomin je termoelektrana kod Plomina u mjestašcu Plomin Luka.
Novi!!: Vjetroelektrana i Termoelektrana Plomin · Vidi više »
Termoelektrane
Termoelektrana na ugljen Termoelektrana-toplana Zagreb Termoelektrane su energetska postrojenja koje energiju dobivaju sagorijevanjem goriva, a glavna primjena i svrha termoenergetskih postrojenja je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a potom i generator električne energije.
Novi!!: Vjetroelektrana i Termoelektrane · Vidi više »
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Novi!!: Vjetroelektrana i Tlak · Vidi više »
Tona
Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.
Novi!!: Vjetroelektrana i Tona · Vidi više »
Toranj
Najpoznatiji toranj: Eiffelov toranj Toranj je, u širem smislu, svaka ljudska tvorevina (građevina) koja je viša no što je šira, izgrađen često na veoma maloj osnovi; u užem smislu, to je visok arhitektonski objekt različita tipa i raznovrsne namjene.
Novi!!: Vjetroelektrana i Toranj · Vidi više »
Transformator
Transformator. Trofazni distributivni transformator. Prvi transformator iz 1885. (Zipernowsky, Déry i Bláthy). Teslinom transformatoru. snage. Glavni dijelovi transformatora. Transformatorski gubitci. Transformator (prema lat. transformare: preobraziti, pretvoriti) ili električni transformator je električni uređaj bez pokretnih dijelova koji međuinduktivno povezuje dva električna kruga izmjenične struje i izmjeničnu električnu struju zadanoga električnoga napona pretvara u izmjeničnu struju višega ili nižega električnoga napona.
Novi!!: Vjetroelektrana i Transformator · Vidi više »
Troškovi proizvodnje
U ekonomskoj teoriji troškovima proizvodnje smatraju se svi troškovi resursa koji su upotrijebljeni za stvaranje proizvoda.
Novi!!: Vjetroelektrana i Troškovi proizvodnje · Vidi više »
Turbina
Siemens parna turbina s otvorenim kućištem. SAD. Turbina (franc. turbine turbina, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Najjednostavnije turbine imaju jedan pomični dio, rotor, a to je vratilo ili bubanj, s lopaticama. Protok tekućine djeluje na lopatice tako da se okreću i daju energiju rotacije na rotor. Rani primjeri turbina su vjetrenjače i vodeni mlinovi. Plinske, parne i vodne turbine obično imaju kućište oko lopatica koje sadrži i kontrolira radnu tvar. Za izum parne turbine zaslužan je britanski inženjer Charles Algernon Parsons (1854. – 1931.), za pronalazak reakcije u turbini, i švedski inženjer Gustav de Laval (1845. – 1913.), za izum pogonske turbine. Moderne parne turbine često upotrebljavaju reakciju i impuls u istoj jedinici, obično različiti stupanj reakcije i impulsa iz korijena lopatica svoje periferije. Uređaj sličan turbini, ali u obrnutom procesu, je kompresor ili pumpa. Aksijalni turbokompresor u mnogim plinskim turbinama dobar je primjer. Ovdje ponovno, i reakcija i impuls su iskorišteni i opet, u modernim osovinskim kompresorima, stupanj reakcije i impulsa obično će se razlikovati od korijena lopatica periferije. Claude Burdin 1828. je upotrijebio termin turbo iz latinskog što označava vrtlog, tijekom inženjerskog natjecanja. Benoit Fourneyron, student Claude Burdina, izgradio je prvu praktičnu vodnu turbinu.
Novi!!: Vjetroelektrana i Turbina · Vidi više »
Turbulencija
Turbulencija (lat. turbulentus: nemiran, uzburkan) je nepravilno vrtložno gibanje koje se pojavljuje u tekućinama i plinovima kad struje pored čvrstih predmeta ili kad im brzina strujanja prijeđe određenu granicu.
Novi!!: Vjetroelektrana i Turbulencija · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Vjetroelektrana i Turizam · Vidi više »
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Novi!!: Vjetroelektrana i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »
Uzgon
dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. živi. gustoće. dinamičkog uzgona na krilo zrakoplova. krilo i rep djeluju sile uzgona. Statički uzgon (oznaka Fu) je sila kojom fluid (tekućina ili plin) djeluje na uronjeno fizikalno tijelo suprotno smjeru gravitacije: ovisi o obujmu (volumenu) tijela V, gustoći fluida u koji je tijelo uronjeno ρ i gravitacijskom ubrzanju g. Na tijelo uronjeno u fluid djeluje hidrostatski tlak jednak u svim smjerovima: gdje je: ρ - gustoća tekućine, g - ubrzanje sile teže, h - visina stupca tekućine (fluida).
Novi!!: Vjetroelektrana i Uzgon · Vidi više »
Vat
Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vat · Vidi više »
Vatsat
Vatsat (znak: Wh) mjerna je jedinica izvan SI čija je primjena dopuštena i uobičajena za iskazivanje vrijednosti električne energije u elektroenergetskom sustavu.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vatsat · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Vjetroelektrana i Velebit · Vidi više »
Visinske vjetroelektrane
1796. Izumitelj George Pocock vidio je korist vjetra za transportne svrhe, te je upotrijebio snagu vijetra za vuču kola preko zemlje Koncept visinskih vjetroelektrana se zasniva na iskorištenju energije vjetra u višim slojevima atmosfere.
Novi!!: Vjetroelektrana i Visinske vjetroelektrane · Vidi više »
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetar · Vidi više »
Vjetrenjača
Vjetrenjače parka Zaanse Schans (Nizozemska) imaju različite namjene: De Zoeker je uljara, De Kat bojadisaona, a De Gekroonde Poelenburg pilana. Vjetrenjača je vjetrena turbina tradicionalne konstrukcije, u kojoj se kinetička energija vjetra pretvara u mehanički rad za pogon crpki (pumpa), mlinova ili električnih generatora.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetrenjača · Vidi više »
Vjetrenjača s rotirajućim jedrima
Vjetrenjača s rotirajućim jedrima pokraj Osijeka Vjetrenjača s rotirajućim jedrima je nova vrsta vjetrenjače koja ima 3 jedra promjenjive površine.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetrenjača s rotirajućim jedrima · Vidi više »
Vjetroagregat
električnu energiju. električne energije godišnje. Vjetroagregat iz 1888., koji se koristio za dobivanje električne energije, a sagradio ga je Charles Brush (SAD). Vjetroagregat je rotirajući stroj koji pretvara kinetičku energiju vjetra prvo u mehaničku, a zatim preko električnih generatora u električnu energiju.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroagregat · Vidi više »
Vjetroelektrana
Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. Ujedinjenom Kraljevstvu. Heronova vjetrenjača koja je pokretala orgulje. Vjetroagregat iz 1888., koji se koristio za dobivanje električne energije, a sagradio ga je Charles Brush (SAD). Vjetroelektrana Ravne 1 na Pagu. Vjetroelektrana Trtar-Krtolin. električnu energiju. Vjetroelektrana je niz blisko smještenih vjetroagregata, najčešće istog tipa, izloženih istom vjetru i priključenih posredstvom zajedničkog rasklopnog uređaja na elektroenergetski sustav.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroelektrana · Vidi više »
Vjetroelektrana Bruška
Benkovca. Benkovca. Vjetroelektrana Bruška ili VE Bruška je vjetroelektrana koja se ustvari vodi kao dvije vjetroelektrane - VE ZD2 i VE ZD3, svaka snage 18,4 MW, ukupno 36,8 MW.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroelektrana Bruška · Vidi više »
Vjetroelektrana Crno brdo
Vjetroelektrana Crno brdo kraj Šibenika. Postavljanje vjetroagregata na vjetroelektrani Crno brdo. Vjetroelektrana Crno brdo ili VE Crno brdo je vjetroelektrana koja se nalazi u blizini Šibenika, sjeverno od autoceste između izlaza Šibenik i Vrpolje, a također i u blizini dvije postojeće vjetroelektrane Trtar-Krtolin i Orlice.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroelektrana Crno brdo · Vidi više »
Vjetroelektrana Danilo
Vjetroelektrana Danilo kraj Šibenika u toku gradnje. VE Danilo u prosincu 2014. Vjetroelektrana Danilo, Vjetroelektrana Velika Glava ili VE Danilo je vjetroelektrana izgrađena u blizini sela Danilo u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroelektrana Danilo · Vidi više »
Vjetroelektrana Glunča
električnu energiju. Vjetroelektrana Glunča ili VE Glunča je vjetroelektrana sagrađena u blizini mjesta Boraja, pokraj Šibenika.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroelektrana Glunča · Vidi više »
Vjetroelektrana Jelinak
električnu energiju. Vjetroelektrana Jelinak ili VE Jelinak je vjetroelektrana na na predjelu Blizna-Bristivica u trogirskom zaleđu (na području Općine Marina i Općine Seget), ima instaliranu snagu 30 MW, sastoji se od 20 vjetroagregata španjolske tvrtke Acciona pojedinačne snage 1,5 MW.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroelektrana Jelinak · Vidi više »
Vjetroelektrana Kamensko-Voštane
mini Gračca. rotora. Vjetroelektrana Kamensko-Voštane ili VE Kamensko-Voštane je vjetroelektrana izgrađena na području Grada Trilja u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroelektrana Kamensko-Voštane · Vidi više »
Vjetroelektrana Katuni
rotora. Vjetroelektrana Katuni ili VE Katuni sastoji se od 12 vjetroagregata ukupne instalirane električne snage 34,2 megavata (MW).
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroelektrana Katuni · Vidi više »
Vjetroelektrana Ogorje
snage 3 megavata (MW). Vjetroelektrana Ogorje ili VE Ogorje se nalazi 25 kilometara sjeveroistočno od Splita, a sastoji od 14 vjetroagregata danskog proizvođača Vestas-a V112-3.0, pojedinačne snage 3 megavata (MW), dok ukupno ulaganje (investicija) vrijedna je više od 72 milijuna eura.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroelektrana Ogorje · Vidi više »
Vjetroelektrana Orlice
Model vjetroagregata E-48. Brdo Trtar, vjetroelektrane i autocesta, a Vjetroelektrana Orlice je otprilike desetak kilometara zračne linije udaljena. Održavanje vjetroagregata. Održavanje vjetroagregata. Dijelovi unutar vjetroagregata. Lopatica rotora. Dijelovi vjetroagregata: prijenosnik snage ili mjenjač, vratilo rotora i kočnica. Munja može oštetiti vjetroagregat. Vjetroelektrana Orlice nalazi se u blizini Šibenika, odmah kod izlaza Vrpolje, te se s iste pruža sjajan pogled na uvalu Grebaštica, Šibenik i otoke Šibenskog akvatorija.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroelektrana Orlice · Vidi više »
Vjetroelektrana Pometeno brdo
Dugopolja. Konjskog. Vjetroelektrana Pometeno brdo ili VE Pometeno brdo je vjetroelektrana koja se nalazi kraj Konjskog, u blizini Dugopolja, neposredno iznad autoceste A1 i tunela Konjsko.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroelektrana Pometeno brdo · Vidi više »
Vjetroelektrana Ponikve
državne ceste D414 na VE Ponikve. Vjetroelektrana Ponikve ili VE Ponikve se nalazi na poluotoku Pelješcu, u mjestu Ponikve kraj Stona i prva je vjetroelektrana sagrađena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroelektrana Ponikve · Vidi više »
Vjetroelektrana Ravne 1
Vjetroelektrana Ravna 1 na Pagu. Vjetroelektrana Ravna 1 je prva vjetroelektrana u Hrvatskoj, na predjelu Ravne na otoku Pagu iznad paške solane, montirana 19. kolovoza 2004. Vjetroelektrana ima nazivnu snagu 5,95 MW koju proizvodi sedam generatora tipa Vestas V52, pojedinačne snage 850 kW.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroelektrana Ravne 1 · Vidi više »
Vjetroelektrana Roscoe
Vjetroelektrana Roscoe je trenutno (2011.) najveća kopnena vjetroelektrana u svijetu.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroelektrana Roscoe · Vidi više »
Vjetroelektrana Rudine
Vjetroagregati na VE Rudine. Vjetroelektrana Danilo u prosincu 2014. Vjetroelektrana Rudine ili VE Rudine je puštena u rad 26.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroelektrana Rudine · Vidi više »
Vjetroelektrana Trtar-Krtolin
Dva vjetroagregata na Vjetroelektrani Trtar-Krtolin. Dva vjetroagregata na Vjetroelektrani Trtar-Krtolin u blizini ceste. Brdo Trtar, vjetroelektrane i autocesta. Model vjetroagregata E-48. Munja može oštetiti vjetroagregat. Vjetroelektrana Trtar-Krtolin je druga najstarija vjetroelektrana u Hrvatskoj.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroelektrana Trtar-Krtolin · Vidi više »
Vjetroelektrana Velika Popina
Gračca. Gračca. Vjetroelektrana Velika Popina ili VE ZD6 je vjetroelektrana koja se nalazi se na području općine Gračac, a u pogon je puštena u 31.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroelektrana Velika Popina · Vidi više »
Vjetroelektrana Vrataruša
Vjetroelektrana Vrataruša se nalazi na obroncima Velebita. Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja. Vjetroelektrana Vrataruša nalazi se u blizini Senja, na obroncima Velebita, nedaleko Vratnika, te se s iste pruža pogled na Kvarnerske otoke.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroelektrana Vrataruša · Vidi više »
Vjetroelektrana Zadar 4
električnu energiju. Vjetroelektrana Zadar 4 ili VE Zadar 4 je vjetroelektrana uz cestu Benkovac - Karin Donji, na sjevernoistočnoj strani u kršu Bukovice, gdje je završena prva faza izgradnje, u vlasništvu privatne tvrtke Eko Zadar Dva d.o.o. Benkovac.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroelektrana Zadar 4 · Vidi više »
Vjetroelektrana Zelengrad
Vjetroelektrana Zelengrad iz daljine, s autoceste A1 pokraj Posedarja. Desno od nje je i Vjetroelektrana Bruška. Obrovca. Vjetroelektrana Zelengrad ili VE Zelengrad dovršena je 2014. godine, a službeno otvorenje ostvareno je 3. lipnja 2015. godine.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroelektrana Zelengrad · Vidi više »
Vjetroelektrane u Hrvatskoj
Vjetroelektrana Trtar-Krtolin. Vjetroelektrane u Hrvatskoj su započele svoj razvoj još 1988., kada je Končar postavio prvi vjetroagregat u brodogradilištu Uljanik, koji se i danas tamo nalazi, no onda je razvoj istoga obustavljen.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroelektrane u Hrvatskoj · Vidi više »
Vjetroturbine
Vjetroturbine. Vjetroelektrani Vrataruša kod Senja. Vjetroturbine ili vjetrene turbine su energetski strojevi koji pretvaraju kinetičku energiju vjetra u mehanički rad, ponajprije za pogon električnih generatora (vjetroturbina + električni generator.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vjetroturbine · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Vjetroelektrana i Voda · Vidi više »
Vratilo
stapnog mehanizma za pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno gibanje. Каrdansko vratilo. Savitljivo vratilo. Bregasto vratilo s izbočinama jajolika oblika (greben) za periodično otvaranje ventila (usisni i ispušni ventil). Simetrično vratilo s dva potporna rukavca (osnaca): ''F'' – opterećenje na savijanje, ''l'' – dužina rukavaca, ''d'' – promjer rukavca, crtkano – idealni oblik predstavlja kubna parabola. žlijebljenim spojem u sredini. rukavaca: a) krajnji ravni rukavac, b) s ojačanjem na kraju, c) unutarnji, d) kuglasti, e) grebenasti. Žlijebljeni spoj na vratilu ili pogonskoj osovini. Zaobljena mjesta promjene presjeka osovine i vratila: ''ρ'' – polumjer zaobljenja na vratilu, ''R'' – polumjer zaobljenja dijela koji se ugrađuje ili montira (''ρ'' Kamionsko vratilo ili pogonska osovina. Pogonska osovina ili vratilo vlaka Shinkansen, a to je mreža vlakova velikih brzinâ u Japanu. lokomotivi. Pogonska osovina ili vratilo bicikla. Tokarilica s više vratila. Vratilo je strojni dio koji prenosi rotacijsko gibanje i zakretni moment, to jest snagu.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vratilo · Vidi više »
Vrtnja
kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.
Novi!!: Vjetroelektrana i Vrtnja · Vidi više »
Zaštita okoliša
Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete.
Novi!!: Vjetroelektrana i Zaštita okoliša · Vidi više »
Zadarska županija
Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.
Novi!!: Vjetroelektrana i Zadarska županija · Vidi više »
Zagađenje
Automobilska olupina u moru. Odbačeni automobilski akumulator u prirodu. Zagađenje zraka automobilskim ispušnim tvarima. naftom. Labud u gnijezdu od plastičnih boca. Zagađenje ili zagađivanje je unošenje neke strane kemijske tvari ili energije (radioaktivnost, buka, toplina) u postojanom obliku, u okoliš, u koncentraciji ili količini, koja u nekom razdoblju uzrokuje izravnu štetu za okoliš, dijelove prirode, živa bića ili ljudsko zdravlje.
Novi!!: Vjetroelektrana i Zagađenje · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Vjetroelektrana i Zemlja · Vidi više »
Zvučna izolacija
Gluha komora prigušuje zvukove s pločama za prigušenje. Mineralna vuna je dobar zvučni izolator. Zvučna izolacija pregradnog zida s gipsanim pločama obuhvaća i mineralnu vunu, te elastični materijal na spojevima s podom i stropom. Vanjski zidovi od balirane slame su isto dobra zvučna izolacija. Kod rezonantne frekvencije buka se još povećava. Guma se često upotrebljava za prigušenje buke. Zvučna izolacija je svojstvo građevinske konstrukcije da u što većoj mjeri spriječi prenošenje zvučne energije iz jednog prostora u drugi.
Novi!!: Vjetroelektrana i Zvučna izolacija · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Vjetroelektrana i 1988. · Vidi više »
