Brže od pregledniku!
47 odnosi: Aida (opera), Bariton, Bel canto, Benjamin Britten, Claudio Monteverdi, Drugi svjetski rat, Figarov pir, Franz Schubert, Giacomo Puccini, Giuseppe Verdi, Glazba, Gustav Mahler, Hamburg, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Klasična glazba, Krešimir Baranović, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Libreto, London, Maurice Ravel, Modest Petrovič Musorgski, Muzej umjetnosti Metropolitan, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, Nagrada Josip Štolcer Slavenski, Nagrada Milka Trnina, Nagrada Vladimir Nazor, Nikola Šubić Zrinjski (opera), Nikola Šubić Zrinski, Opća i nacionalna enciklopedija, Opera, Pedagog, Petar Iljič Čajkovski, Pjevanje, Redatelj, Seviljski brijač, Skladatelj, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Travijata, Trubadur (opera), Zagreb, 1922., 1946., 1987., 21. rujna, 9. listopada.
Aida (opera)
Plakat za operu Aida iz 1908. u Clevelandu Aida je opera talijanskog skladatelja Giuseppea Verdija, u četiri čina.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Aida (opera) · Vidi više »
Bariton
* Bariton (glas), vrsta muškoga pjevačkoga glasa.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Bariton · Vidi više »
Bel canto
Bel canto (tal. lijepo pjevanje) je naziv za talijansku vokalnu tehniku osamnaestog stoljeća u kojoj se posebna pažnja više posvećuje ljepoti tona i njegovoj briljantnoj izvedbi nego dramatičnim izražajima i romantičkim emocijama.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Bel canto · Vidi više »
Benjamin Britten
Edward Benjamin Britten, baron Britten od Aldeburgha (Lowestoft, 22. studenog 1913. – Aldeburgh, 4. prosinca 1976.), britanski skladatelj i pijanist.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Benjamin Britten · Vidi više »
Claudio Monteverdi
Claudio Monteverdi (Cremona, kršten 15. svibnja 1567. – Venecija, 29. studenog 1643.), talijanski skladatelj.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Claudio Monteverdi · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Figarov pir
Figarov pir (Le nozze di Figaro ossia la folle giornata), K. 492, je komična opera koju je 1786. skladao Wolfgang Amadeus Mozart, s libretom Lorenza da Pontea, temeljen na scenskoj komediji Pierra Beaumarchaisa, Le mariage de Figaro (1784.). Doduše predstava Beaumarchaisa je prvobitno bila zabranjena u Beču zbog izrugivanja višoj klasi, ali opera je postala jedna od Mozartovih najuspješnijih djela.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Figarov pir · Vidi više »
Franz Schubert
Franz Peter Schubert (Lichtenthal kraj Beča, 31. siječnja 1797. – Beč, 19. studenog 1828.), austrijski skladatelj.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Franz Schubert · Vidi više »
Giacomo Puccini
Giacomo Antonio Domenico Michele Secondo Maria Puccini (Lucca, 22. prosinca 1858. – Bruxelles, 29. studenog 1924.), talijanski skladatelj.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Giacomo Puccini · Vidi više »
Giuseppe Verdi
Giuseppe Fortunino Francesco Verdi (Le Roncole pokraj Parme, 10. listopada 1813. – Milano, 27. siječnja 1901.), talijanski skladatelj.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Giuseppe Verdi · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Glazba · Vidi više »
Gustav Mahler
Gustav Mahler (Kaliště, 7. srpnja 1860. – Beč, 18. svibnja 1911.), austrijski skladatelj i dirigent židovskog podrijetla.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Gustav Mahler · Vidi više »
Hamburg
Hamburg, službeno Slobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Hamburg · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »
Klasična glazba
Gudački kvartet ''Rusquartet'' Klasična glazba je naziv za vrstu glazbe koja potječe iz razdoblja klasicizma.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Klasična glazba · Vidi više »
Krešimir Baranović
Krešimir Baranović (Šibenik, 25. lipnja 1894. – Beograd, 17. studenoga 1975.), bio je hrvatski skladatelj i dirigent.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Krešimir Baranović · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Libreto
Naslovnica libreta opere ''Andrea Chénier'' Umberta Giordania iz 1921. Libreto je djelo koje sadrži riječi za glazbenu izvedbu kao što je opera, opereta ili mjuzikl.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Libreto · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i London · Vidi više »
Maurice Ravel
Joseph-Maurice Ravel (Ciboure, 7. ožujka 1875. – Pariz, 28. prosinca 1937.) je baskijsko-francuski skladatelj i pijanist iz razdoblja impresionizma.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Maurice Ravel · Vidi više »
Modest Petrovič Musorgski
Modest Petrovič Musorgski (rus. Моде́ст Петро́вич Му́соргский, Karev, 21. ožujka 1839. – Sankt Peterburg, 28. ožujka 1881.), ruski skladatelj.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Modest Petrovič Musorgski · Vidi više »
Muzej umjetnosti Metropolitan
Muzej umjetnosti Metropolitan (engleski: Metropolitan Museum of Art, skr. the Met) je muzej umjetnosti u New Yorku utemeljen 1870. godine.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Muzej umjetnosti Metropolitan · Vidi više »
Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
Nova zgrada Muzičke akademije u Zagrebu Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu najveća je i najstarija visokoškolska glazbena ustanova u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu · Vidi više »
Nagrada Josip Štolcer Slavenski
Nagrada Josip Štolcer Slavenski (od 2012. godine Nagrada Grada Čakovca Josip Štolcer Slavenski) hrvatska je godišnja glazbena nagrada.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Nagrada Josip Štolcer Slavenski · Vidi više »
Nagrada Milka Trnina
Nagrada Milka Trnina ustanovljena je 1957. godine i nosi ime velike hrvatske pjevačice Milke Trnine (1863. – 1941.), a dodjeljuje se od 1958. godine.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Nagrada Milka Trnina · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
Nikola Šubić Zrinjski (opera)
Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca zacijelo je najpopularnije hrvatsko glazbeno-scensko djelo.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Nikola Šubić Zrinjski (opera) · Vidi više »
Nikola Šubić Zrinski
Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Nikola Šubić Zrinski · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Opera
Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Opera · Vidi više »
Pedagog
Pedagog ili pedagoginja (grč. παιδαγωγός, doslovno: onaj koji vodi dijete; odgojitelj) naziv je za stručnjake koji se bave odgojem.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Pedagog · Vidi više »
Petar Iljič Čajkovski
Petar Iljič Čajkovski (ruski: Пётр Ильич Чайковский, Votkinsk, 7. svibnja 1840. – Petrograd, 6. studenoga 1893.) bio je ruski skladatelj i jedan od najvećih skladatelja romantizma.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Petar Iljič Čajkovski · Vidi više »
Pjevanje
Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Pjevanje · Vidi više »
Redatelj
Redatelj je osoba koja vodi proces snimanja filma, koordinira rad na njemu, te glumcima daje upute o željenom načinu glume u pojedinim scenama.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Redatelj · Vidi više »
Seviljski brijač
Prikaz Figara, glavnog lika opere Seviljski brijač ili uzaludan oprez (talijanski: Il barbiere di Siviglia, ossia L'inutile precauzione) je komična opera u dva čina, koju je skladao talijanski skladatelj Gioacchino Rossini po libretu Cesara Sterbinija.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Seviljski brijač · Vidi više »
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Skladatelj · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Travijata
Travijata (Posrnula žena; tal. La traviata) je opera u tri čina Giuseppea Verdija.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Travijata · Vidi više »
Trubadur (opera)
Trubadur (Il Trovatore) je opera, dramma u četiri dijela Giuseppea Verdija.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Trubadur (opera) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i Zagreb · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i 1922. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i 1946. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i 1987. · Vidi više »
21. rujna
21.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i 21. rujna · Vidi više »
9. listopada
9.
Novi!!: Vladimir Ruždjak i 9. listopada · Vidi više »
