Brže od pregledniku!
104 odnosi: Albert Einstein, Američka akademija umjetnosti i znanosti, Anschluss, Arhetip, Arnold Sommerfeld, Austrija, Švedska akademija, Švicarska, Beč, Beta raspad, Bozoni, Carl Gustav Jung, Doktor, Drugi svjetski rat, Električni naboj, Elektron, Engleski jezik, Enrico Fermi, Epigenetika, Epistemologija, Ernst Mach, ETH, ETH Zürich, Evolucijska biologija, Fermion, Fizika, Frederick Reines, Göttingen, George Eugene Uhlenbeck, Hamburg, Hipoteza, Judaizam, Katoličanstvo, Kopenhagen, Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti, Kvantna fizika, Kvantna mehanika, Kvantna teorija polja, Kvantni brojevi, Lise Meitner, Magnetski moment, Masa, Matteuccijeva medalja, Max Born, Max Planck, München, Moderna evolucijska sinteza, Monografija, Neutrino, New Jersey, ..., Niels Bohr, Njemački jezik, Nobelova nagrada za fiziku, Opća teorija relativnosti, Paramagnetizam, Paul Dirac, Paulijev princip isključenja, Paulijeva jednadžba, Pokus, Prag, Princeton, Proton, Rak gušterače, Samuel Abraham Goudsmit, Sinkronicitet, Sjedinjene Američke Države, Spin, Sveučilište Ludvig Maksimilijan u Münchenu, Sveučilište Princeton, Sveučilište u Göttingenu, Sveučilište u Kopenhagenu, Teorija relativnosti, Teorijska fizika, Val, Vodik, Werner Heisenberg, Zürich, 15. prosinca, 1899., 1900., 1918., 1921., 1923., 1924., 1925., 1926., 1927., 1928., 1929., 1930., 1931., 1934., 1935., 1938., 1939., 1940., 1945., 1946., 1949., 1956., 1958., 1965., 25. travnja, 4. prosinca. Proširite indeks (54 više) »
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Albert Einstein · Vidi više »
Američka akademija umjetnosti i znanosti
400px Zgrada sjedišta Akademije u Massachusettsu. Američka akademija umjetnosti i znanosti (engleski: American Academy of Arts and Sciences), poznatija pod nazivom Američka akademija, jedna je od najstarijih i najprestižnijih znanstvenih ustanova u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Američka akademija umjetnosti i znanosti · Vidi više »
Anschluss
Uklanjanje granice u ožujku 1938. Govor Hitlera u Beču 15. ožujka 1938. Anschluss je naziv za pripojenje Austrije Njemačkoj koje je izvršeno u ožujku 1938., a trajalo je do 1945. godine.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Anschluss · Vidi više »
Arhetip
Arhetip - u psihologiji, arhetip je model osobe, osobnosti ili ponašanja.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Arhetip · Vidi više »
Arnold Sommerfeld
nm. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Arnold Sommerfeld (Königsberg, danas Kalinjingrad, 5. prosinca 1868. – München, 26. travnja 1951.), njemački fizičar i matematičar.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Arnold Sommerfeld · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Austrija · Vidi više »
Švedska akademija
Švedska akademija Švedsku akademiju (šved. Svenska Akademien) utemeljio je 1786.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Švedska akademija · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Švicarska · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Beč · Vidi više »
Beta raspad
Beta (minus) raspad Znak za opasnost od radioaktivnosti Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Elektronski uhvat Beta raspad je vrsta radioaktivnog raspada atomskih jezgara izazvana utjecajem slabe nuklearne sile, pri kojem atomska jezgra zrači elektron ili pozitron, i ne dolazi do promjene atomske mase, već se samo atomski broj poveća ili smanji za jedan, a to znači da atomska jezgra se pretvori (transmutira) u novi kemijski element, koji je sljedeći ili prethodni redni broj u periodnom sustavu elemenata.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Beta raspad · Vidi više »
Bozoni
Higgsovim bozonom. nm. standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Higgsovog bozona. Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Bozon (po S. N. Boseu) je subatomska čestica cjelobrojnoga spina koja se podvrgava Bose-Einsteinovoj statistici.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Bozoni · Vidi više »
Carl Gustav Jung
Carl Gustav Jung (Kesswill, 26. srpnja 1875. – Zürich, 6. lipnja 1961.), švicarski psiholog i psihijatar.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Carl Gustav Jung · Vidi više »
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Doktor · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Električni naboj · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Elektron · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Engleski jezik · Vidi više »
Enrico Fermi
Enrico Fermi (Rim 29. rujna, 1901. – Chicago 28. studenog, 1954.), talijanski i američki fizičar.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Enrico Fermi · Vidi više »
Epigenetika
Epigenetski mehanizam Epigenetika je znanstvena disciplina u biologiji, odnosno genetici, koja proučava nasljedne promjene u ekspresiji gena koje nisu uzrokovane promjenom u DNK nizu.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Epigenetika · Vidi više »
Epistemologija
Prema Platonu znanje je presjek (znanje.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Epistemologija · Vidi više »
Ernst Mach
Ernst Mach (Brno, 18. veljače 1838. - München, 19. veljače 1916.), austrijski fizičar i filozof.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Ernst Mach · Vidi više »
ETH
ETH međunarodna registracijska oznaka za cestovna vozila, koju koristi Etiopija.
Novi!!: Wolfgang Pauli i ETH · Vidi više »
ETH Zürich
ETH Zürich (Eidgenössische Technische Hochschule Zürich ili ETHZ) je švicarski federalni institut za tehnologiju i Sveučilište tehnologije, znanosti i menadžmenta čije je sjedište su švicarskom gradu Zürichu.
Novi!!: Wolfgang Pauli i ETH Zürich · Vidi više »
Evolucijska biologija
Drva života na mreži'' Evolucijska biologija grana je biologije koja se bavi evolucijskim procesima koji su proizveli svu raznolikost života na Zemlji.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Evolucijska biologija · Vidi više »
Fermion
Higgsovim bozonom. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. standardnim modelom. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Sunca ili manjih. Fermion (po E. Fermiju) je subatomska čestica polucjelobrojnoga spina (1/2 ili 3/2) kojoj se svojstva mogu opisati Fermi-Diracovom statistikom.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Fermion · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Fizika · Vidi više »
Frederick Reines
komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Frederick Reines (Paterson, 16. ožujka 1918. – Orange, 26. kolovoza 1998.), američki fizičar.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Frederick Reines · Vidi više »
Göttingen
Göttingen (donjonjemački: Chöttingen) njemački je grad u saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Göttingen · Vidi više »
George Eugene Uhlenbeck
kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.
Novi!!: Wolfgang Pauli i George Eugene Uhlenbeck · Vidi više »
Hamburg
Hamburg, službeno Slobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Hamburg · Vidi više »
Hipoteza
Hipoteza je predloženo objašnjenje fenomena ili razumna pretpostavka koje predlaže moguću korelaciju između više fenomena.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Hipoteza · Vidi više »
Judaizam
Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Judaizam · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Katoličanstvo · Vidi više »
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Kopenhagen · Vidi više »
Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti
Zgrada Kraljevskog društva u Londonu Londonsko kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti (engl. Royal Society of London for Improving Natural Knowledge), kraće zvano Kraljevsko društvo (engl. Royal Society), britansko je znanstveno društvo osnovano radi njegovanja znanosti.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti · Vidi više »
Kvantna fizika
Kvantna fizika grana je fizike koja sažima i objašnjava pojave u svijetu atomskih dimenzija.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Kvantna fizika · Vidi više »
Kvantna mehanika
valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Kvantna mehanika · Vidi više »
Kvantna teorija polja
Kvantna teorija polja (engl. QFT, Quantum field theory) je fizička teorija koja primjenjuje kvantnu mehaniku na fizičko polje.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Kvantna teorija polja · Vidi više »
Kvantni brojevi
ultraljubičastu katastrofu". Zbroj svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. Energetska shema atomskog orbitalnog modela. broj elektrona po ljuskama. srebra koji putuju kroz nehomogeno magnetsko polje i odbijaju se prema gore ili dolje, ovisno o svom okretanju; (1) peć, (2) snop atoma srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. interferometrom). Periodni sustav elemenata. Kvantni broj je broj koji opisuje kvantnomehaničko stacionarno stanje subatomskih čestica, elektrona u atomu i nukleona (protona i neutrona) u atomskoj jezgri.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Kvantni brojevi · Vidi više »
Lise Meitner
nuklearnu reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Lise Meitner (Beč, 7. studenog 1878. – Cambridge, 27. listopada 1968.), austrijsko-švedska fizičarka.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Lise Meitner · Vidi više »
Magnetski moment
ploštine petlje ''S''. električnu zavojnicu pušta električna struja, ona postaje elektromagnet, koji ima svoj magnetski moment. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. Magnetski moment ili magnetski dipolni moment (znak m ili μ) je vektorska fizikalna veličina kojom se opisuju svojstva stalnih magneta i električnih zavojnica kroz koje teče električna struja; umnožak je jakosti električne struje i ploštine petlje.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Magnetski moment · Vidi više »
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Masa · Vidi više »
Matteuccijeva medalja
Matteuccijeva medalja je talijanska nagrada za fiziku, nazvana po fizičaru Carlu Matteucciju.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Matteuccijeva medalja · Vidi više »
Max Born
Mladi Born. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. dualizam). Max Born (Breslau, 11. prosinca 1882. - Göttingen, 5. siječnja 1970.), njemački fizičar i matematičar.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Max Born · Vidi više »
Max Planck
crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23. travnja 1858. - Göttingen, 4. listopada 1947.), njemački fizičar, kojeg se smatra osnivačem kvantne teorije, za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Max Planck · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Wolfgang Pauli i München · Vidi više »
Moderna evolucijska sinteza
Moderna evolucijska sinteza, unija ideja iz nekoliko bioloških specijalnosti koja pruža naširoko prihvaćen prikaz evolucije, nastala u 20.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Moderna evolucijska sinteza · Vidi više »
Monografija
Monografija (starogrč. μονογραφία) je znanstveno, stručno ili esejističko djelo u kojem se iscrpno obrađuje ili prikazuje jedan problem, prostor, osoba ili pojava.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Monografija · Vidi više »
Neutrino
Neutrino (talijanski, od neutr + -ino, talijanska umanjenica; oznaka ν) je subatomska čestica, lepton bez električnoga naboja, vrlo malo mase, koji se giba brzinom bliskom brzini svjetlosti.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Neutrino · Vidi više »
New Jersey
New Jersey je savezna država koja pripada srednjoatlantskoj i sjeveroistočnoj regiji SAD-a. Na sjeveru graniči s državom New York, na jugozapadu s državom Delaware, na zapadu s Pennsylvanijom, a na istoku izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Wolfgang Pauli i New Jersey · Vidi više »
Niels Bohr
Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. – Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Niels Bohr · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Njemački jezik · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »
Opća teorija relativnosti
Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Opća teorija relativnosti · Vidi više »
Paramagnetizam
magnetskog polja, pokazujući time paramagnetska svojstva. dijamagnetika (μd). Paramagnetizam je svojstvo mnogih tvari, kemijskih elemenata (na primjer aluminija i kisika) i kemijskih spojeva, koje obilježava relativna magnetska permeabilnost nešto veća od 1.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Paramagnetizam · Vidi više »
Paul Dirac
Paul Dirac, ili punim imenom Paul Adrien Maurice Dirac (Bristol, 8. kolovoza 1902. – Tallahassee, Florida, 20. listopada 1984.), britanski fizičar.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Paul Dirac · Vidi više »
Paulijev princip isključenja
Zbir svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Paulijev princip isključenja, Paulijevo načelo, princip isključenja ili Paulijev princip (po W. Pauliju) je kvantnomehaničko načelo prema kojemu se u atomu svaki elektron nalazi u drugome kvantnom stanju, to jest dva elektrona u kvantnom sustavu ne mogu imati jednake sve kvantne brojeve.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Paulijev princip isključenja · Vidi više »
Paulijeva jednadžba
Paulijeva jednadžba ili, kako je još zovu, Schrödinger-Paulijeva jednadžba je oblik Schrödingerove jednadžbe za čestice s polucijelobrojnim spinom koja u sebi sadrži utjecaj interakcije spina čestice s elektromagnetskim poljem.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Paulijeva jednadžba · Vidi više »
Pokus
kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Pokus · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Prag · Vidi više »
Princeton
SAD.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Princeton · Vidi više »
Proton
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. atomskih jezgri. Tunel LHC-a (Veliki hadronski sudarivač). atomske jezgre. Proton (engl., prema grč. πρῶτον: prvo; oznaka p) je stabilna subatomska čestica koja je sastavni dio svih atomskih jezgri.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Proton · Vidi više »
Rak gušterače
Histološki prikaz adenokarcinoma gušterače Rak gušterače je naziv za maligni tumor gušterače.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Rak gušterače · Vidi više »
Samuel Abraham Goudsmit
kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Samuel Abraham Goudsmit · Vidi više »
Sinkronicitet
Sinkronicitet je termin koji je uveo Carl Gustav Jung u svom članku "Duh psihologije" (Der Geist der Psychologie-Eranos Jahrbuch XIV, 1946.), a podrobnije razradio u svom djelu - "Sinkronicitet kao princip akauzalnih veza" 1950.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Sinkronicitet · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Spin
kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Spin · Vidi više »
Sveučilište Ludvig Maksimilijan u Münchenu
Znak Sveučilišta Ludvig Maksimilijan u Münchenu. Sveučilište Ludvig Maksimilijan u Münchenu (također poznato i kao LMU ili Sveučilište u Münchenu, njemački: Ludwig-Maximilians-Universität München) javno je istraživačko sveučilište smješteno u Münchenu u Njemačkoj.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Sveučilište Ludvig Maksimilijan u Münchenu · Vidi više »
Sveučilište Princeton
Logo Sveučilišna knjižnica. Sveučilište Princeton (engl. Princeton University, lat. Universitas Princetoniensis) privatno je znanstveno-istraživačko sveučilište iz istoimenog grada u New Jerseyju.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Sveučilište Princeton · Vidi više »
Sveučilište u Göttingenu
Grb Sveučilišta u Göttingenu Sveučilište u Göttingenu (njem. Georg-August-Universität Göttingen, lat. Universitas Regiæ Georgiæ Augustæ), osnovao je 1732./1734.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Sveučilište u Göttingenu · Vidi više »
Sveučilište u Kopenhagenu
Zgrada Sveučilište u središtu Kopenhagenu Sveučilište u Kopenhagenu (dan. Københavns Universitet) je najstarije i najveće dansko sveučilište.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Sveučilište u Kopenhagenu · Vidi više »
Teorija relativnosti
fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. ravnini (primjer Merkurova perihela). Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Teorija relativnosti ili relativistička fizika je moderna fizičko-matematička teorija koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini čestica (iznad kvantne razine koja je opisana Planckovom konstantom) do kozmoloških veličina (razine građe i evolucije svemira).
Novi!!: Wolfgang Pauli i Teorija relativnosti · Vidi više »
Teorijska fizika
Teorijska fizika je grana fizike koja uključuje matematičke modele i abstrakcije fizike u pokušaju da se objasne prirodni fenomeni.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Teorijska fizika · Vidi više »
Val
vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Val · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Vodik · Vidi više »
Werner Heisenberg
dualizam). Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. valnoj duljini vala. valne duljine vala. 3-507-86205-0. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. nm. energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. broj elektrona po ljuskama. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Werner Heisenberg, punim imenom Werner Karl Heisenberg (Würzburg, 5. prosinca 1901. - München, 1. veljače 1976.), njemački fizičar.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Werner Heisenberg · Vidi više »
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Novi!!: Wolfgang Pauli i Zürich · Vidi više »
15. prosinca
15.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 15. prosinca · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1899. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1900. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1918. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1921. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1923. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1925. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1926. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1927. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1929. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1930. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1931. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1934. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1935. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1938. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1940. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1946. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1949. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1956. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1958. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 1965. · Vidi više »
25. travnja
25.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 25. travnja · Vidi više »
4. prosinca
4.
Novi!!: Wolfgang Pauli i 4. prosinca · Vidi više »
