Brže od pregledniku!
126 odnosi: AK-47, Alžir, Albanija, Američki dolar, Armenija, Atentat, Austro-Ugarska, Šri Lanka, Belgija, Berlinski kongres, Dioničko društvo, Domovinski rat, Drugi svjetski rat, Egipat, Embargo, FN F2000, FN Herstal, Francuska, Fronta narodnog oslobođenja (Alžir), Gruzija, Haubica, Heckler & Koch G3, Indonezija, Irak, Jordan, Jugoslavenska narodna armija, Kanada, Karađorđe, Kragujevac, Licencija, M24, Meksiko, MP 40, Mušketa, NATO, NATO-ovo bombardiranje SRJ, Niš, Njemačka, Oružane snage Republike Hrvatske, Osmansko Carstvo, Parna turbina, Pištolj, PPŠ-41, Preševo, Prvi srpski ustanak, Prvi svjetski rat, Puška, Rat na Kosovu, Rat u Bosni i Hercegovini, Revolver, ..., Sačmarica, Savezna Republika Jugoslavija, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Slovenska vojska, Snajperska puška, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sovjetski Savez, Srbija, Srce, Srpski jezik, Strojnica, Sueska kriza, Sukobi u Makedoniji 2001., Tomislav Nikolić, Top, Vatreno oružje, VHS (jurišna puška), Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Vojska Srbije, Zastava BGA 30 mm, Zastava CZ 99, Zastava M21, Zastava M48, Zastava M57, Zastava M70, Zastava M72, Zastava M76, Zastava M77, Zastava M84, Zastava M88, Zastava M91, Zastava M92, Zastava M93, Zoran Đinđić, 12. ožujka, 1804., 1808., 1832., 1849., 1851., 1853., 1856., 1860., 1870., 1878., 1879., 1880., 1884., 1914., 1916., 1919., 1924., 1925., 1928., 1930-ih, 1942., 1944., 1946., 1950-ih, 1952., 1953., 1956., 1958., 1960-ih, 1962., 1967., 1991., 1992., 1993., 1998., 2003., 2005., 2008., 26. kolovoza, 27. listopada. Proširite indeks (76 više) »
AK-47
AK-47, službeno zvan samo "AK" (kratica od Aвтомат Калашникова, Avtomat Kalašnjikova, poznat i pod imenima Kalašnjikov i Kalaš) i popularnija varijanta "AKM" ili "Avtomat Kalašnjikova, modernizirani" automatsko je jurišno oružje korišteno u većini država Istočnoga bloka tijekom hladnoga rata.
Novi!!: Zastava Arms i AK-47 · Vidi više »
Alžir
Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.
Novi!!: Zastava Arms i Alžir · Vidi više »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Zastava Arms i Albanija · Vidi više »
Američki dolar
Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.
Novi!!: Zastava Arms i Američki dolar · Vidi više »
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Novi!!: Zastava Arms i Armenija · Vidi više »
Atentat
Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.
Novi!!: Zastava Arms i Atentat · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Zastava Arms i Austro-Ugarska · Vidi više »
Šri Lanka
Šri Lanka, službeno Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka je otočna država u južnoj Aziji.
Novi!!: Zastava Arms i Šri Lanka · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Zastava Arms i Belgija · Vidi više »
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Novi!!: Zastava Arms i Berlinski kongres · Vidi više »
Dioničko društvo
Dioničko društvo (eng. joint-stock company) je trgovačko društvo čiji je temeljni kapital podijeljen na dionice.
Novi!!: Zastava Arms i Dioničko društvo · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Zastava Arms i Domovinski rat · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Zastava Arms i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Zastava Arms i Egipat · Vidi više »
Embargo
Embargo je postupak neke države ili skupine država koji ograničava isplovljenje brodova ili kretanje roba iz nekih ili svih područja jedne države u jednu ili više drugih država.
Novi!!: Zastava Arms i Embargo · Vidi više »
FN F2000
FN F2000 je jurišna puška bullpup dizajna s kalibrom 5.56 mm.
Novi!!: Zastava Arms i FN F2000 · Vidi više »
FN Herstal
FN-ov četverocilindrični motocikl iz 1913. koji je na aukciji 2007. prodan za 58.000 USD. Kabriolet Fabrique Nationalea iz 1931. Fabrique Nationale de Herstal (skraćeno FN Herstal ili FNH) je belgijska industrija oružja iz grada Herstala.
Novi!!: Zastava Arms i FN Herstal · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Zastava Arms i Francuska · Vidi više »
Fronta narodnog oslobođenja (Alžir)
FLN (Fronta narodnog oslobođenja; arapski: جبهة التحرير الوطني; latinično: Jabhat al-Taḩrīr al-Waţanī, francuski: Front de Libération nationale tj. FLN) je socijalistička politička stranka u Alžiru.
Novi!!: Zastava Arms i Fronta narodnog oslobođenja (Alžir) · Vidi više »
Gruzija
Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.
Novi!!: Zastava Arms i Gruzija · Vidi više »
Haubica
Američka haubica M198 koju opslužuje deveteročlana posluga HKoV-a tijekom punjenja haubice Haubica je vrsta topničkog oružja za gađanje ciljeva koji se nalaze na otvorenom prostoru ili u zaklonu.
Novi!!: Zastava Arms i Haubica · Vidi više »
Heckler & Koch G3
Heckler & Koch G3 je borbena puška koju je tijekom 1950-ih razvila njemačka tvrtka Heckler & Koch GmbH (H&K) u suradnji sa španjolskom agencijom CETME (Centro de Estudios Técnicos de Materiales Especiales).
Novi!!: Zastava Arms i Heckler & Koch G3 · Vidi više »
Indonezija
Indonezija, službeno Republika Indonezija, otočna je država u jugoistočnoj Aziji i djelomično u Oceaniji.
Novi!!: Zastava Arms i Indonezija · Vidi više »
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Zastava Arms i Irak · Vidi više »
Jordan
Jordan, službeno Hašemitska Kraljevina Jordan, je azijska država na Bliskom Istoku.
Novi!!: Zastava Arms i Jordan · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Zastava Arms i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Zastava Arms i Kanada · Vidi više »
Karađorđe
'''Đorđe Petrović - Karađorđe''' Đorđe Petrović - Karađorđe, rođen je 14. studenog 1762. godine (po nekim podacima 1752.) u Viševcu u Osmanskom Carstvu (danas Srbija) od oca Petra i majke Marice.
Novi!!: Zastava Arms i Karađorđe · Vidi više »
Kragujevac
Kragujevac je s 179.417 stanovnika (popis stanovnika 2011. godine) četvrti grad po veličini u Srbiji.
Novi!!: Zastava Arms i Kragujevac · Vidi više »
Licencija
Licencija ili licenca je pravo iskorištavanja predmeta licencije, koji može biti nematerijalan (softver) ili materijalan, npr.
Novi!!: Zastava Arms i Licencija · Vidi više »
M24
* Messier 24, oblak zvijezda u zviježđu Strijelac.
Novi!!: Zastava Arms i M24 · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: Zastava Arms i Meksiko · Vidi više »
MP 40
Šmajser MP 40 (njem. Maschinenpistole 40) ili popularno Šmajser naziv je za kratku strojnicu koju su koristile njemačke vojne snage tijekom Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Zastava Arms i MP 40 · Vidi više »
Mušketa
Mušketir Mušketa je vatreno oružje glatke cijevi, koja se ispaljuje s ramena.
Novi!!: Zastava Arms i Mušketa · Vidi više »
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Novi!!: Zastava Arms i NATO · Vidi više »
NATO-ovo bombardiranje SRJ
Operacija Saveznička sila, Operacija Allied Force ili NATO-vo bombardiranje Savezne Republike Jugoslavije (engleski: Operation Allied Force) trajalo je od 24. ožujka do 1. lipnja 1999. godine i dio je Rata na Kosovu 1996. – 1999.
Novi!!: Zastava Arms i NATO-ovo bombardiranje SRJ · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: Zastava Arms i Niš · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Zastava Arms i Njemačka · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: Zastava Arms i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Zastava Arms i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Parna turbina
elektrani. Siemens parna turbina s otvorenim kućištem. Otvorena parna turbina tvrtke MAN SE. Parna turbina je rotacijski toplinski stroj u kojem se energija vodene pare visokog tlaka i temperature najprije pretvara u kinetičku energiju strujanja, a potom u mehanički rad, vrtnju rotora.
Novi!!: Zastava Arms i Parna turbina · Vidi više »
Pištolj
Pištolj HS 2000 kalibra 9 mm Pištolj (hrv. samokres) je vrsta vatrenog oružja koje je dizajnirano da se drži u ruci prilikom korištenja.
Novi!!: Zastava Arms i Pištolj · Vidi više »
PPŠ-41
PPŠ-41 automat i uniforma sovjetske Crvene armije PPŠ-41 u sovjetsko-njemačkom vojnom muzeju u Berlinu PPŠ-41 (rus. Пистолет-пулемёт Шпагина; Pistoljet-Puljemjot Špagina) je sovjetski automat koji je bio jedno od najvažnijih masovno proizvedenih oružja te vrste u Drugom svjetskom ratu.
Novi!!: Zastava Arms i PPŠ-41 · Vidi više »
Preševo
Preševo (srp.: Прешево, alb. Presheva) grad je i središte istoimene općine u Pčinjskome okrugu u Srbiji.
Novi!!: Zastava Arms i Preševo · Vidi više »
Prvi srpski ustanak
250px Prvi srpski ustanak je bio ustanak Srba u Beogradskom pašaluku protiv Turaka u razdoblju od 1804. do 1813. godine.
Novi!!: Zastava Arms i Prvi srpski ustanak · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Zastava Arms i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Puška
Jurišna puška Zastava M70 Puška je osobno vatreno oružje sastavljeno od cijevi, uređaja za okidanje i usadnika.
Novi!!: Zastava Arms i Puška · Vidi više »
Rat na Kosovu
Rat na Kosovu ili Rat na Kosovu i Metohiji (albanski: Lufta e Kosovës) označava oružani sukob između Srba i Albanaca od 1996. do 1999. Cilj Srba bio je zadržavanje Kosova u Srbiji, dok su Albanci željeli neovisnost za Kosovo.
Novi!!: Zastava Arms i Rat na Kosovu · Vidi više »
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Novi!!: Zastava Arms i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Revolver
Revolveri Colt Python.357 Magnum Revolver (iz engleskog to revolve, a i latinskog revolvere, okretati) je vatreno oružje za višestruko ispaljivanje, najčešće pištolj, u kojem su metci držani u revolverskom cilindru koji se rotira da ih ispali kroz jednu cijev.
Novi!!: Zastava Arms i Revolver · Vidi više »
Sačmarica
Benelli M4 tijekom vježbe Sačmarica je oružje koje je projektirano da se obično ispaljuje iz ramena, koristi energiju baruta da ispali određeni broj kuglica koje se zovu patrona ili jednodjelnog projektila (kugle).
Novi!!: Zastava Arms i Sačmarica · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Zastava Arms i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Zastava Arms i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Zastava Arms i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Slovenska vojska
Slovenska vojska (kratica SV) označava oružane snage Republike Slovenije.
Novi!!: Zastava Arms i Slovenska vojska · Vidi više »
Snajperska puška
američkim marincima. U policijskoj, vojnoj i lovačkoj terminologiji, snajperska puška (njem. Scharfschützengewehr, SSG) je puška dizajnirana da, na većim udaljenostima, bude preciznija od ostalih streljačkih oružja.
Novi!!: Zastava Arms i Snajperska puška · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Zastava Arms i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Zastava Arms i Sovjetski Savez · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Zastava Arms i Srbija · Vidi više »
Srce
Presjek građe srca Srce je šuplji mišić, veličine stisnute šake, koji pumpa krv kroz krvne žile.
Novi!!: Zastava Arms i Srce · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Zastava Arms i Srpski jezik · Vidi više »
Strojnica
Minigun Strojnica ili ponekad mitraljez je automatsko streljačko oružje koje je u stanju u kratkom periodu ispaliti nekoliko uzastopnih hitaca (rafal).
Novi!!: Zastava Arms i Strojnica · Vidi više »
Sueska kriza
Sueska kriza ili Drugi arapsko-izraelski rat, poznata i kao Trojna agresija (u arapskom svijetu) i Operacija Kadeš / Sinajski rat (u Izraelu), bila je invazija na Egipat koju je 1956.
Novi!!: Zastava Arms i Sueska kriza · Vidi više »
Sukobi u Makedoniji 2001.
Kratkotrajni rat u Republici Makedoniji započeo je gerilskom aktivnošću albanske separatističke grupe, "Oslobodilačke nacionalne vojske" početkom 2001. godine.
Novi!!: Zastava Arms i Sukobi u Makedoniji 2001. · Vidi više »
Tomislav Nikolić
Tomislav Nikolić (Kragujevac, 15. veljače 1952.), srbijanski je političar, bivši predsjednik Republike Srbije i četnički vojvoda.
Novi!!: Zastava Arms i Tomislav Nikolić · Vidi više »
Top
250px Brodski topovi Mark 45 top Top je ime za bilo koje cijevno oružje koje je namijenjeno za bacanje teških projektila na veliku udaljenost.
Novi!!: Zastava Arms i Top · Vidi više »
Vatreno oružje
Vatreno oružje je naziv pod kojim se podrazumijeva svaki uređaj koji ispaljuje jedan ili više projektila pri velikim brzinama koristeći plinove koji se razvijaju izgaranjem eksploziva odnosno punjenja, u cijevi.
Novi!!: Zastava Arms i Vatreno oružje · Vidi više »
VHS (jurišna puška)
Jurišna puška VHS (Višenamjenska Hrvatska Strojnica) je hrvatska puška koju proizvodi karlovačka tvrka HS Produkt.
Novi!!: Zastava Arms i VHS (jurišna puška) · Vidi više »
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda
'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.
Novi!!: Zastava Arms i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Vidi više »
Vojska Srbije
Vojska Srbije (skraćeno VS) službeno je proglašena 8. lipnja 2006. godine uredbom Narodne skupštine Republike Srbije.
Novi!!: Zastava Arms i Vojska Srbije · Vidi više »
Zastava BGA 30 mm
Zastava BGA 30 mm je srpski automatski bacač granata kalibra 30 mm.
Novi!!: Zastava Arms i Zastava BGA 30 mm · Vidi više »
Zastava CZ 99
CZ 99 je poluautomatski pištolj kojeg proizvodi srpska industrija oružja Zastava Arms.
Novi!!: Zastava Arms i Zastava CZ 99 · Vidi više »
Zastava M21
Zastava M21 je moderna jurišna puška srpske vojne industrije Zastava Arms iz Kragujevca.
Novi!!: Zastava Arms i Zastava M21 · Vidi više »
Zastava M48
M24 i M48 serija puška je puška jugoslavenske proizvodnje nastala na osnovi puške Mauser Karabiner 98 modificirane za proizvodnju u Kraljevini Jugoslaviji prije Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Zastava Arms i Zastava M48 · Vidi više »
Zastava M57
Zastava M57 je poluautomatski pištolj kojeg je u bivšoj Jugoslaviji proizvodila tvrtka Zastava Oružje (danas Zastava Arms).
Novi!!: Zastava Arms i Zastava M57 · Vidi više »
Zastava M70
M-70 AB je najrasprostranjenija jurišna puška, ujedno i jedna od posljednjih Zastavinih pušaka proizvedenih u Jugoslaviji.
Novi!!: Zastava Arms i Zastava M70 · Vidi više »
Zastava M72
Zastava M72/M72A moderni je vojni laki puškomitraljez dizajniran i proizveden u kragujevačkoj tvornici Zastava Arms u Srbiji.
Novi!!: Zastava Arms i Zastava M72 · Vidi više »
Zastava M76
Zastava M76 je poluautomatski snajper kojeg je u drugoj polovini 1970-ih razvila kragujevačka vojna industrija Zastava Oružje.
Novi!!: Zastava Arms i Zastava M76 · Vidi više »
Zastava M77
Zastava M77 je strojnica kalibra 7,62 mm kojeg je razvila i proizvodila jugoslavenska tvrtka Zastava Oružje.
Novi!!: Zastava Arms i Zastava M77 · Vidi više »
Zastava M84
Zastava M84 je strojnica opće namjene (univerzalni mitraljez) kojeg je proizvela/proizvodi kragujevačka tvornica Zastava Oružje iz Srbije.
Novi!!: Zastava Arms i Zastava M84 · Vidi više »
Zastava M88
Zastava M88 je poluautomatski pištolj kojeg je u Jugoslaviji proizvodila Zastava Oružje.
Novi!!: Zastava Arms i Zastava M88 · Vidi više »
Zastava M91
Zastava M91 je vojna poluautomatska snajperska puška koju je razvio i proizveo srpski proizvođač Zastava Arms.
Novi!!: Zastava Arms i Zastava M91 · Vidi više »
Zastava M92
Zastava M92 je karabin kalibra 7,62 mm kojeg je razvila i proizvela srpske tvornice oružja Zastava Arms, Kragujevac.
Novi!!: Zastava Arms i Zastava M92 · Vidi više »
Zastava M93
Zastava M93 (poznata i kao Crna strela) je anti-materijalni snajper kojeg je proizvela srpska industrija oružja Zastava Arms.
Novi!!: Zastava Arms i Zastava M93 · Vidi više »
Zoran Đinđić
Dr.
Novi!!: Zastava Arms i Zoran Đinđić · Vidi više »
12. ožujka
12.
Novi!!: Zastava Arms i 12. ožujka · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1804. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1808. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1832. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1849. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1851. · Vidi više »
1853.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1853. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1856. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1860. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1870. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1878. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1879. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1880. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1884. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Zastava Arms i 1914. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1916. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1919. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1925. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Zastava Arms i 1928. · Vidi više »
1930-ih
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1930-ih · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Zastava Arms i 1942. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1944. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Zastava Arms i 1946. · Vidi više »
1950-ih
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1950-ih · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1952. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1953. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1956. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1958. · Vidi više »
1960-ih
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1960-ih · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Zastava Arms i 1962. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1967. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Zastava Arms i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Zastava Arms i 1993. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Zastava Arms i 1998. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Zastava Arms i 2003. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Zastava Arms i 2005. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Zastava Arms i 2008. · Vidi više »
26. kolovoza
26.
Novi!!: Zastava Arms i 26. kolovoza · Vidi više »
27. listopada
27.
Novi!!: Zastava Arms i 27. listopada · Vidi više »
