82 odnosi: Anton Bonaventura Jeglič, Antun Mahnić, Đakovo, Bachov apsolutizam, Baltazar Josić, Bečki književni dogovor, Eugen Kumičić, Günther von Kirchbach, Grad, Gradec (Zagreb), Havaji, Honolulu, Havaji, Honoré de Balzac, Hrvatska, José Gervasio Artigas, Joseph Louis Gay-Lussac, Josias von Heeringen, Josip Juraj Strossmayer, Kaptol, Karl Sigismund Kunth, Ljudevit Rossi, Los Angeles, Louise Lateau, Marija Ružička Strozzi, Martin Borenić, Mate Meršić Miloradić, Max von Boehn, Mihai Eminescu, Oliver Heaviside, Richard von Schubert, San Francisco, Kalifornija, Tomáš Garrigue Masaryk, William Wordsworth, Zachary Taylor, 1. veljače, 11. siječnja, 14. kolovoza, 14. rujna, 15. siječnja, 15. travnja, 16. kolovoza, 1764., 1770., 1778., 1784., 1788., 1799., 18. kolovoza, 18. svibnja, 1806., ..., 1883., 1889., 19. rujna, 19. travnja, 1904., 1920., 1921., 1925., 1926., 1928., 1932., 1933., 1934., 1937., 1939., 22. ožujka, 23. rujna, 23. travnja, 28. ožujka, 29. rujna, 29. siječnja, 29. svibnja, 3. kolovoza, 30. kolovoza, 4. travnja, 7. ožujka, 7. rujna, 7. studenoga, 9. kolovoza, 9. ožujka, 9. srpnja, 9. svibnja. Proširite indeks (32 više) »
Anton Bonaventura Jeglič
Anton Bonaventura Jeglič (Begunje, 29. svibnja 1850. – Stična, 2. srpnja 1937.) bio je teolog, ljubljanski biskup, te prvi pomoćni vrhbosanski biskup.
Novi!!: 1850. i Anton Bonaventura Jeglič · Vidi više »
Antun Mahnić
Dr.
Novi!!: 1850. i Antun Mahnić · Vidi više »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: 1850. i Đakovo · Vidi više »
Bachov apsolutizam
Bachov apsolutizam - razdoblje između 1852. i 1859. godine nazvano po imenu austrijskog ministra unutarnjih poslova Alexandera Bacha za režim u tadašnjem Austrijskom Carstvu poznat po centralizaciji i germanizaciji (u Hrvatskoj je ukinut Sabor, samouprava županija, a uveden je njemački kao službeni jezik).
Novi!!: 1850. i Bachov apsolutizam · Vidi više »
Baltazar Josić
Baltazar Josić (Subotica, 5. siječnja 1806. – Subotica, 1. veljače 1850.) je bio subotički visoki gradski dužnosnik bačkih Hrvata iz predgrađanskog vremena u Subotici.
Novi!!: 1850. i Baltazar Josić · Vidi više »
Bečki književni dogovor
Bečki književni dogovor potpisan je u 28. ožujka 1850. godine, kada se u Beču sastalo 5 književnika iz Hrvatske, 2 iz Srbije i 1 iz Slovenije radi dogovora o ujedinjenju književnih jezika Slovenaca, Hrvata i Srba.
Novi!!: 1850. i Bečki književni dogovor · Vidi više »
Eugen Kumičić
Eugen Kumičić (Brseč, 11. siječnja 1850. – Zagreb, 13. svibnja 1904.), bio je hrvatski književnik i političar.
Novi!!: 1850. i Eugen Kumičić · Vidi više »
Günther von Kirchbach
Günther Emanuel Graf von Kirchbach (Erfurt, 9. kolovoza 1850. - Bad Blankenburg, 6. studenog 1925.) je bio njemački general i vojni zapovjednik.
Novi!!: 1850. i Günther von Kirchbach · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: 1850. i Grad · Vidi više »
Gradec (Zagreb)
Gornji grad. Pogled s Kule Lotrščak. Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb.
Novi!!: 1850. i Gradec (Zagreb) · Vidi više »
Havaji
Havaji ili Država Hawaii je otočje u Tihome oceanu koje pripada kao savezna država Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: 1850. i Havaji · Vidi više »
Honolulu, Havaji
Honolulu Honolulu je glavni i najveći grad u američkoj saveznoj državi Havaji.
Novi!!: 1850. i Honolulu, Havaji · Vidi više »
Honoré de Balzac
Honoré de Balzac (Tours, 20. svibnja 1799. – Pariz, 18. kolovoza 1850.), francuski književnik.
Novi!!: 1850. i Honoré de Balzac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 1850. i Hrvatska · Vidi više »
José Gervasio Artigas
Potpis generala Artigasa. José Gervasio Artigas Arnal (Montevideo, 19. lipnja 1764. – Asunción, 23. rujna 1850.) bio je urugvajski general, revolucionar, političar, domoljub i narodni junak, zvan i "Ocem urugvajskog naroda", te važna vojna ličnost u urugvajskoj i argentinskoj povijesti.
Novi!!: 1850. i José Gervasio Artigas · Vidi više »
Joseph Louis Gay-Lussac
Joseph Louis Gay-Lussac (Saint-Leonard-de-Noblat, 6. prosinca 1778. – Pariz, 9. svibnja 1850.), francuski fizičar i kemičar.
Novi!!: 1850. i Joseph Louis Gay-Lussac · Vidi više »
Josias von Heeringen
Josias Oskar von Heeringen (Kassel, 9. ožujka 1850. – Berlin, 9. listopada 1926.) je njemački general i vojni zapovjednik.
Novi!!: 1850. i Josias von Heeringen · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: 1850. i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Kaptol
Kaptol (lat. ''capitulum'') naziv je za zbor kanonika u Katoličkoj Crkvi.
Novi!!: 1850. i Kaptol · Vidi više »
Karl Sigismund Kunth
Karl Sigismund Kunth (Leipzig, 18. lipnja 1788. – 22. ožujka 1850.), u engleskim tekstovima kao Carl odnosno Charles Sigismund Kunth, bio je njemački botaničar, biolog i istraživač.
Novi!!: 1850. i Karl Sigismund Kunth · Vidi više »
Ljudevit Rossi
Ljudevit Rossi (Senj, 14. kolovoza 1850. – Karlovac, 4. srpnja 1932.) - hrvatski botaničar i planinar, domobranski časnik.
Novi!!: 1850. i Ljudevit Rossi · Vidi više »
Los Angeles
Los Angeles (engleski izgovor IPA: /lɒs ˈændʒələs/ los-AN-jə-ləs; španjolski izgovor), poznat i pod skraćenicom L.A., grad je smješten uz obalu Tihog oceana na jugu američke savezne države Kalifornije.
Novi!!: 1850. i Los Angeles · Vidi više »
Louise Lateau
Louise Lateau Louise Lateau (Bois-d'Haine, Belgija, 29. siječnja 1850. - Bois-d'Haine, Belgija, 25. kolovoza 1883.) - belgijska katolička mističarka i stigmatičarka.
Novi!!: 1850. i Louise Lateau · Vidi više »
Marija Ružička Strozzi
Marija Ružička Strozzi (Litovel, 3. kolovoza 1850. - 27. rujna 1937.), hrvatska glumica, znamenita tragetkinja.
Novi!!: 1850. i Marija Ružička Strozzi · Vidi više »
Martin Borenić
Martin Borenić. Martin Borenić (mađarski Borenich Márton) (Cogrštof, 7. studenog, 1850. – Pajngrt, 22. svibnja, 1939.) hrvatski (gradišćanski) je kantoručitelj, pisac i kalendarac.
Novi!!: 1850. i Martin Borenić · Vidi više »
Mate Meršić Miloradić
Mate Meršić Miloradić (Mersich Máté) (Frakanava, 19. rujna 1850. – Hrvatska Kemlja, 15. veljače 1928.), gradišćanskohrvatski svećenik, matematičar, filozof, astronom te najpoznatiji gradišćanskohrvatski pjesnik.
Novi!!: 1850. i Mate Meršić Miloradić · Vidi više »
Max von Boehn
Max Hans von Boehn (Bromberg, 16. kolovoza 1850. - Sommerfeld, 18. veljače 1921.) je bio njemački general i vojni zapovjednik.
Novi!!: 1850. i Max von Boehn · Vidi više »
Mihai Eminescu
Mihai Eminescu Mihai Eminescu (rođen kao Mihail Eminovici, Botoșani, 15. siječnja 1850. - Bukurešt, 15. lipnja 1889.) - romantični pjesnik, književnik i novinar, često se smatra najpoznatijim i najutjecajnijim rumunjskim pjesnikom.
Novi!!: 1850. i Mihai Eminescu · Vidi više »
Oliver Heaviside
Oliver Heaviside (18. svibnja 1850. – 3. veljače 1925.) bio je elektroinženjer, matematičar i fizičar koji je prilagodio kompleksne brojeve potrebama analize električkih krugova, otkrio načine rješavanja diferencijalnih jednadžbi ekvivalentne Laplaceovim transformacijama te preoblikovao Maxwellove jednadžbe polja sukladno današnjim suvremenim pojmovima s područja elektromagnetizma.
Novi!!: 1850. i Oliver Heaviside · Vidi više »
Richard von Schubert
Louis Theodor Richard von Schubert (Posen, 19. travnja 1850. – Marburg, 13. svibnja 1933.) je bio njemački general i vojni zapovjednik.
Novi!!: 1850. i Richard von Schubert · Vidi više »
San Francisco, Kalifornija
San Francisco je četvrti najveći grad u Kaliforniji i dvanaesti u SAD-u. Prema procjeni iz 2009. godine ima 845.559 stanovnika.
Novi!!: 1850. i San Francisco, Kalifornija · Vidi više »
Tomáš Garrigue Masaryk
'''Tomáš Garrigue Masaryk''' Tomáš Garrigue Masaryk (Hodonín, 7. ožujka 1850. – Prag, 14. rujna 1937.), češki političar, filozof i sociolog.
Novi!!: 1850. i Tomáš Garrigue Masaryk · Vidi više »
William Wordsworth
'''William Wordsworth''' William Wordsworth (Cockermouth, 7. travnja 1770. – Rydal, 23. travnja 1850.), engleski romantični pjesnik koji je zajedno s pjesnikom Samuelom Taylorom Coleridgem objavljivanjem Lirskih balada 1798.
Novi!!: 1850. i William Wordsworth · Vidi više »
Zachary Taylor
Zachary Taylor (24. studenog 1784. – 9. srpnja 1850.) je američki vojskovođa i političar, poznat po velikim pobjedama u meksičko-američkom ratu, kao i po tome što je bio 12.
Novi!!: 1850. i Zachary Taylor · Vidi više »
1. veljače
1.
Novi!!: 1850. i 1. veljače · Vidi više »
11. siječnja
11.
Novi!!: 1850. i 11. siječnja · Vidi više »
14. kolovoza
14.
Novi!!: 1850. i 14. kolovoza · Vidi više »
14. rujna
14.
Novi!!: 1850. i 14. rujna · Vidi više »
15. siječnja
15.
Novi!!: 1850. i 15. siječnja · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: 1850. i 15. travnja · Vidi više »
16. kolovoza
16.
Novi!!: 1850. i 16. kolovoza · Vidi više »
1764.
Bez opisa.
Novi!!: 1850. i 1764. · Vidi više »
1770.
Bez opisa.
Novi!!: 1850. i 1770. · Vidi više »
1778.
Bez opisa.
Novi!!: 1850. i 1778. · Vidi više »
1784.
Bez opisa.
Novi!!: 1850. i 1784. · Vidi više »
1788.
Bez opisa.
Novi!!: 1850. i 1788. · Vidi više »
1799.
Bez opisa.
Novi!!: 1850. i 1799. · Vidi više »
18. kolovoza
18.
Novi!!: 1850. i 18. kolovoza · Vidi više »
18. svibnja
18.
Novi!!: 1850. i 18. svibnja · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: 1850. i 1806. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: 1850. i 1883. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 1850. i 1889. · Vidi više »
19. rujna
19.
Novi!!: 1850. i 19. rujna · Vidi više »
19. travnja
19.
Novi!!: 1850. i 19. travnja · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: 1850. i 1904. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 1850. i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: 1850. i 1921. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: 1850. i 1925. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 1850. i 1926. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 1850. i 1928. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: 1850. i 1932. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: 1850. i 1933. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 1850. i 1934. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 1850. i 1937. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 1850. i 1939. · Vidi više »
22. ožujka
22.
Novi!!: 1850. i 22. ožujka · Vidi više »
23. rujna
23.
Novi!!: 1850. i 23. rujna · Vidi više »
23. travnja
23.
Novi!!: 1850. i 23. travnja · Vidi više »
28. ožujka
28.
Novi!!: 1850. i 28. ožujka · Vidi više »
29. rujna
29.
Novi!!: 1850. i 29. rujna · Vidi više »
29. siječnja
29.
Novi!!: 1850. i 29. siječnja · Vidi više »
29. svibnja
29.
Novi!!: 1850. i 29. svibnja · Vidi više »
3. kolovoza
3.
Novi!!: 1850. i 3. kolovoza · Vidi više »
30. kolovoza
30.
Novi!!: 1850. i 30. kolovoza · Vidi više »
4. travnja
4.
Novi!!: 1850. i 4. travnja · Vidi više »
7. ožujka
7.
Novi!!: 1850. i 7. ožujka · Vidi više »
7. rujna
7.
Novi!!: 1850. i 7. rujna · Vidi više »
7. studenoga
7.
Novi!!: 1850. i 7. studenoga · Vidi više »
9. kolovoza
9.
Novi!!: 1850. i 9. kolovoza · Vidi više »
9. ožujka
9.
Novi!!: 1850. i 9. ožujka · Vidi više »
9. srpnja
9.
Novi!!: 1850. i 9. srpnja · Vidi više »
9. svibnja
9.
Novi!!: 1850. i 9. svibnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
1850.