Brže od pregledniku!Sličnosti između 1987. i 2011.
1987. i 2011. imaju 109 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ana Zaninović, Beatifikacija, Hrvatska, Ivan Pavao II., Ivan Raos, Rim, Srbija, Tin Široki, Zagreb, 1. listopada, 1. ožujka, 1. svibnja, 10. prosinca, 10. siječnja, 10. studenoga, 11. travnja, 13. siječnja, 14. siječnja, 14. svibnja, 15. listopada, 15. prosinca, 15. siječnja, 15. svibnja, 16. srpnja, 16. svibnja, 17. prosinca, 17. veljače, 18. listopada, 18. ožujka, 18. siječnja, ..., 19. kolovoza, 19. ožujka, 19. travnja, 1907., 1912., 1914., 1918., 1919., 1920., 1921., 1922., 1924., 1927., 1928., 1930., 1931., 1933., 1938., 2. ožujka, 2. prosinca, 2. studenoga, 2. veljače, 20. listopada, 20. travnja, 20. veljače, 21. lipnja, 21. listopada, 21. ožujka, 21. rujna, 21. veljače, 22. kolovoza, 22. lipnja, 22. ožujka, 22. srpnja, 22. svibnja, 22. veljače, 23. travnja, 24. lipnja, 24. rujna, 24. travnja, 25. kolovoza, 26. lipnja, 26. svibnja, 26. veljače, 27. lipnja, 27. srpnja, 27. studenoga, 28. ožujka, 28. travnja, 29. srpnja, 29. travnja, 3. ožujka, 3. rujna, 3. srpnja, 3. studenoga, 3. svibnja, 30. listopada, 30. studenoga, 30. svibnja, 31. kolovoza, 31. srpnja, 4. listopada, 4. srpnja, 4. svibnja, 4. veljače, 5. lipnja, 5. ožujka, 5. studenoga, 5. svibnja, 7. kolovoza, 7. listopada, 7. travnja, 8. lipnja, 8. rujna, 8. srpnja, 8. veljače, 9. listopada, 9. rujna, 9. siječnja. Proširite indeks (79 više) »
Ana Zaninović
Ana Zaninović (Split, 26. lipnja 1987.) hrvatska je tekvandoašica i aktualna europska i svjetska prvakinja.
1987. i Ana Zaninović · 2011. i Ana Zaninović ·
Beatifikacija
Papa Ivan Pavao II. beatificirao je više pokojnika negoli svi njegovi prethodnici zajedno. I sam je proglašen blaženim 1. svibnja 2011. Beatifikacija (latinski beatus, blagoslovljen, grčki: μακάριος, makarios i latinska riječ facere, učiniti) proglas je Katoličke crkve o mrtvim ljudima koji su po katoličkom vjerovanju dobili pristup Raju i sposobnost posredovanja u Boga u korist pojedinca koji se moli u njegovo ili njezino ime.
1987. i Beatifikacija · 2011. i Beatifikacija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
1987. i Hrvatska · 2011. i Hrvatska ·
Ivan Pavao II.
Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.
1987. i Ivan Pavao II. · 2011. i Ivan Pavao II. ·
Ivan Raos
Ivan Raos Ivan Raos (Medov Dolac, 1. siječnja 1921. – Split, 8. srpnja 1987.), hrvatski književnik.
1987. i Ivan Raos · 2011. i Ivan Raos ·
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
1987. i Srbija · 2011. i Srbija ·
Tin Široki
Tin Široki, Spital am Semmering, 2008. Tin Široki (Zagreb, 29. travnja 1987.) hrvatski je alpski skijaš.
1987. i Tin Široki · 2011. i Tin Široki ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
1987. i Zagreb · 2011. i Zagreb ·
1. listopada
1.
1. listopada i 1987. · 1. listopada i 2011. ·
1. ožujka
1.
1. ožujka i 1987. · 1. ožujka i 2011. ·
1. svibnja
1.
1. svibnja i 1987. · 1. svibnja i 2011. ·
10. prosinca
10.
10. prosinca i 1987. · 10. prosinca i 2011. ·
10. siječnja
10.
10. siječnja i 1987. · 10. siječnja i 2011. ·
10. studenoga
10.
10. studenoga i 1987. · 10. studenoga i 2011. ·
11. travnja
11.
11. travnja i 1987. · 11. travnja i 2011. ·
13. siječnja
13.
13. siječnja i 1987. · 13. siječnja i 2011. ·
14. siječnja
14.
14. siječnja i 1987. · 14. siječnja i 2011. ·
14. svibnja
14.
14. svibnja i 1987. · 14. svibnja i 2011. ·
15. listopada
15.
15. listopada i 1987. · 15. listopada i 2011. ·
15. prosinca
15.
15. prosinca i 1987. · 15. prosinca i 2011. ·
15. siječnja
15.
15. siječnja i 1987. · 15. siječnja i 2011. ·
15. svibnja
15.
15. svibnja i 1987. · 15. svibnja i 2011. ·
16. srpnja
16.
16. srpnja i 1987. · 16. srpnja i 2011. ·
16. svibnja
16.
16. svibnja i 1987. · 16. svibnja i 2011. ·
17. prosinca
17.
17. prosinca i 1987. · 17. prosinca i 2011. ·
17. veljače
17.
17. veljače i 1987. · 17. veljače i 2011. ·
18. listopada
18.
18. listopada i 1987. · 18. listopada i 2011. ·
18. ožujka
18.
18. ožujka i 1987. · 18. ožujka i 2011. ·
18. siječnja
18.
18. siječnja i 1987. · 18. siječnja i 2011. ·
19. kolovoza
19.
19. kolovoza i 1987. · 19. kolovoza i 2011. ·
19. ožujka
19.
19. ožujka i 1987. · 19. ožujka i 2011. ·
19. travnja
19.
19. travnja i 1987. · 19. travnja i 2011. ·
1907.
Bez opisa.
1907. i 1987. · 1907. i 2011. ·
1912.
Bez opisa.
1912. i 1987. · 1912. i 2011. ·
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
1914. i 1987. · 1914. i 2011. ·
1918.
Bez opisa.
1918. i 1987. · 1918. i 2011. ·
1919.
Bez opisa.
1919. i 1987. · 1919. i 2011. ·
1920.
Bez opisa.
1920. i 1987. · 1920. i 2011. ·
1921.
Bez opisa.
1921. i 1987. · 1921. i 2011. ·
1922.
Bez opisa.
1922. i 1987. · 1922. i 2011. ·
1924.
Bez opisa.
1924. i 1987. · 1924. i 2011. ·
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
1927. i 1987. · 1927. i 2011. ·
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
1928. i 1987. · 1928. i 2011. ·
1930.
Bez opisa.
1930. i 1987. · 1930. i 2011. ·
1931.
Bez opisa.
1931. i 1987. · 1931. i 2011. ·
1933.
Bez opisa.
1933. i 1987. · 1933. i 2011. ·
1938.
Bez opisa.
1938. i 1987. · 1938. i 2011. ·
2. ožujka
2.
1987. i 2. ožujka · 2. ožujka i 2011. ·
2. prosinca
2.
1987. i 2. prosinca · 2. prosinca i 2011. ·
2. studenoga
2.
1987. i 2. studenoga · 2. studenoga i 2011. ·
2. veljače
2.
1987. i 2. veljače · 2. veljače i 2011. ·
20. listopada
20.
1987. i 20. listopada · 20. listopada i 2011. ·
20. travnja
20.
1987. i 20. travnja · 20. travnja i 2011. ·
20. veljače
20.
1987. i 20. veljače · 20. veljače i 2011. ·
21. lipnja
21.
1987. i 21. lipnja · 2011. i 21. lipnja ·
21. listopada
21.
1987. i 21. listopada · 2011. i 21. listopada ·
21. ožujka
21.
1987. i 21. ožujka · 2011. i 21. ožujka ·
21. rujna
21.
1987. i 21. rujna · 2011. i 21. rujna ·
21. veljače
21.
1987. i 21. veljače · 2011. i 21. veljače ·
22. kolovoza
22.
1987. i 22. kolovoza · 2011. i 22. kolovoza ·
22. lipnja
22.
1987. i 22. lipnja · 2011. i 22. lipnja ·
22. ožujka
22.
1987. i 22. ožujka · 2011. i 22. ožujka ·
22. srpnja
22.
1987. i 22. srpnja · 2011. i 22. srpnja ·
22. svibnja
22.
1987. i 22. svibnja · 2011. i 22. svibnja ·
22. veljače
22.
1987. i 22. veljače · 2011. i 22. veljače ·
23. travnja
23.
1987. i 23. travnja · 2011. i 23. travnja ·
24. lipnja
24.
1987. i 24. lipnja · 2011. i 24. lipnja ·
24. rujna
24.
1987. i 24. rujna · 2011. i 24. rujna ·
24. travnja
24.
1987. i 24. travnja · 2011. i 24. travnja ·
25. kolovoza
25.
1987. i 25. kolovoza · 2011. i 25. kolovoza ·
26. lipnja
26.
1987. i 26. lipnja · 2011. i 26. lipnja ·
26. svibnja
26.
1987. i 26. svibnja · 2011. i 26. svibnja ·
26. veljače
26.
1987. i 26. veljače · 2011. i 26. veljače ·
27. lipnja
27.
1987. i 27. lipnja · 2011. i 27. lipnja ·
27. srpnja
27.
1987. i 27. srpnja · 2011. i 27. srpnja ·
27. studenoga
27.
1987. i 27. studenoga · 2011. i 27. studenoga ·
28. ožujka
28.
1987. i 28. ožujka · 2011. i 28. ožujka ·
28. travnja
28.
1987. i 28. travnja · 2011. i 28. travnja ·
29. srpnja
29.
1987. i 29. srpnja · 2011. i 29. srpnja ·
29. travnja
29.
1987. i 29. travnja · 2011. i 29. travnja ·
3. ožujka
3.
1987. i 3. ožujka · 2011. i 3. ožujka ·
3. rujna
3.
1987. i 3. rujna · 2011. i 3. rujna ·
3. srpnja
3.
1987. i 3. srpnja · 2011. i 3. srpnja ·
3. studenoga
3.
1987. i 3. studenoga · 2011. i 3. studenoga ·
3. svibnja
3.
1987. i 3. svibnja · 2011. i 3. svibnja ·
30. listopada
30.
1987. i 30. listopada · 2011. i 30. listopada ·
30. studenoga
30.
1987. i 30. studenoga · 2011. i 30. studenoga ·
30. svibnja
30.
1987. i 30. svibnja · 2011. i 30. svibnja ·
31. kolovoza
31.
1987. i 31. kolovoza · 2011. i 31. kolovoza ·
31. srpnja
31.
1987. i 31. srpnja · 2011. i 31. srpnja ·
4. listopada
4.
1987. i 4. listopada · 2011. i 4. listopada ·
4. srpnja
4.
1987. i 4. srpnja · 2011. i 4. srpnja ·
4. svibnja
4.
1987. i 4. svibnja · 2011. i 4. svibnja ·
4. veljače
4.
1987. i 4. veljače · 2011. i 4. veljače ·
5. lipnja
5.
1987. i 5. lipnja · 2011. i 5. lipnja ·
5. ožujka
5.
1987. i 5. ožujka · 2011. i 5. ožujka ·
5. studenoga
5.
1987. i 5. studenoga · 2011. i 5. studenoga ·
5. svibnja
5.
1987. i 5. svibnja · 2011. i 5. svibnja ·
7. kolovoza
7.
1987. i 7. kolovoza · 2011. i 7. kolovoza ·
7. listopada
7.
1987. i 7. listopada · 2011. i 7. listopada ·
7. travnja
7.
1987. i 7. travnja · 2011. i 7. travnja ·
8. lipnja
8.
1987. i 8. lipnja · 2011. i 8. lipnja ·
8. rujna
8.
1987. i 8. rujna · 2011. i 8. rujna ·
8. srpnja
8.
1987. i 8. srpnja · 2011. i 8. srpnja ·
8. veljače
8.
1987. i 8. veljače · 2011. i 8. veljače ·
9. listopada
9.
1987. i 9. listopada · 2011. i 9. listopada ·
9. rujna
9.
1987. i 9. rujna · 2011. i 9. rujna ·
9. siječnja
9.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 1987. i 2011. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 1987. i 2011.
Usporedba između 1987. i 2011.
1987. ima 291 odnose, a 2011. ima 756. Kao što im je zajedničko 109, Jaccard indeks 10.41% = 109 / (291 + 756).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 1987. i 2011.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
