Brže od pregledniku!Sličnosti između 1992. i 2023.
1992. i 2023. imaju 90 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ženeva, Europska unija, HNK Hajduk Split, Hrvatska, Opća skupština Ujedinjenih naroda, Rimski brojevi, Sjedinjene Američke Države, Slovenija, Srbija, 1. siječnja, 1. srpnja, 10. siječnja, 10. travnja, 11. kolovoza, 11. ožujka, 11. siječnja, 11. veljače, 12. kolovoza, 12. lipnja, 12. rujna, 12. siječnja, 13. ožujka, 13. rujna, 13. veljače, 14. veljače, 15. svibnja, 15. travnja, 16. lipnja, 17. ožujka, 17. svibnja, ..., 19. srpnja, 1922., 1927., 1928., 1929., 1932., 1933., 1936., 1937., 1939., 1941., 1943., 1947., 1950., 1952., 1953., 1956., 1957., 1960., 1965., 1967., 1973., 2. ožujka, 2. siječnja, 2. svibnja, 20. rujna, 20. siječnja, 20. travnja, 21. lipnja, 21. listopada, 21. travnja, 22. kolovoza, 22. srpnja, 22. svibnja, 23. studenoga, 23. veljače, 25. kolovoza, 25. ožujka, 25. srpnja, 27. rujna, 27. siječnja, 27. travnja, 28. veljače, 3. rujna, 3. siječnja, 30. prosinca, 30. travnja, 31. listopada, 5. veljače, 6. siječnja, 6. travnja, 7. siječnja, 7. srpnja, 8. kolovoza, 8. listopada, 8. prosinca, 8. travnja, 8. veljače, 9. kolovoza, 9. rujna. Proširite indeks (60 više) »
Ženeva
Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.
1992. i Ženeva · 2023. i Ženeva ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
1992. i Europska unija · 2023. i Europska unija ·
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
1992. i HNK Hajduk Split · 2023. i HNK Hajduk Split ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
1992. i Hrvatska · 2023. i Hrvatska ·
Opća skupština Ujedinjenih naroda
Dvorana Opće skupštine Ujedinjenih naroda Opća skupština Ujedinjenih naroda jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda.
1992. i Opća skupština Ujedinjenih naroda · 2023. i Opća skupština Ujedinjenih naroda ·
Rimski brojevi
Rimski brojevi - naziv je brojevnog sustava koji ne sadrži brojku nula, a nastao je u vrijeme starih Rimljana.
1992. i Rimski brojevi · 2023. i Rimski brojevi ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
1992. i Sjedinjene Američke Države · 2023. i Sjedinjene Američke Države ·
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
1992. i Slovenija · 2023. i Slovenija ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
1992. i Srbija · 2023. i Srbija ·
1. siječnja
1.
1. siječnja i 1992. · 1. siječnja i 2023. ·
1. srpnja
1.
1. srpnja i 1992. · 1. srpnja i 2023. ·
10. siječnja
10.
10. siječnja i 1992. · 10. siječnja i 2023. ·
10. travnja
10.
10. travnja i 1992. · 10. travnja i 2023. ·
11. kolovoza
11.
11. kolovoza i 1992. · 11. kolovoza i 2023. ·
11. ožujka
11.
11. ožujka i 1992. · 11. ožujka i 2023. ·
11. siječnja
11.
11. siječnja i 1992. · 11. siječnja i 2023. ·
11. veljače
11.
11. veljače i 1992. · 11. veljače i 2023. ·
12. kolovoza
12.
12. kolovoza i 1992. · 12. kolovoza i 2023. ·
12. lipnja
12.
12. lipnja i 1992. · 12. lipnja i 2023. ·
12. rujna
12.
12. rujna i 1992. · 12. rujna i 2023. ·
12. siječnja
12.
12. siječnja i 1992. · 12. siječnja i 2023. ·
13. ožujka
13.
13. ožujka i 1992. · 13. ožujka i 2023. ·
13. rujna
13.
13. rujna i 1992. · 13. rujna i 2023. ·
13. veljače
13.
13. veljače i 1992. · 13. veljače i 2023. ·
14. veljače
14.
14. veljače i 1992. · 14. veljače i 2023. ·
15. svibnja
15.
15. svibnja i 1992. · 15. svibnja i 2023. ·
15. travnja
15.
15. travnja i 1992. · 15. travnja i 2023. ·
16. lipnja
16.
16. lipnja i 1992. · 16. lipnja i 2023. ·
17. ožujka
17.
17. ožujka i 1992. · 17. ožujka i 2023. ·
17. svibnja
17.
17. svibnja i 1992. · 17. svibnja i 2023. ·
19. srpnja
19.
19. srpnja i 1992. · 19. srpnja i 2023. ·
1922.
Bez opisa.
1922. i 1992. · 1922. i 2023. ·
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
1927. i 1992. · 1927. i 2023. ·
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
1928. i 1992. · 1928. i 2023. ·
1929.
Bez opisa.
1929. i 1992. · 1929. i 2023. ·
1932.
Bez opisa.
1932. i 1992. · 1932. i 2023. ·
1933.
Bez opisa.
1933. i 1992. · 1933. i 2023. ·
1936.
Bez opisa.
1936. i 1992. · 1936. i 2023. ·
1937.
Bez opisa.
1937. i 1992. · 1937. i 2023. ·
1939.
Bez opisa.
1939. i 1992. · 1939. i 2023. ·
1941.
Bez opisa.
1941. i 1992. · 1941. i 2023. ·
1943.
Bez opisa.
1943. i 1992. · 1943. i 2023. ·
1947.
Bez opisa.
1947. i 1992. · 1947. i 2023. ·
1950.
Bez opisa.
1950. i 1992. · 1950. i 2023. ·
1952.
Bez opisa.
1952. i 1992. · 1952. i 2023. ·
1953.
Bez opisa.
1953. i 1992. · 1953. i 2023. ·
1956.
Bez opisa.
1956. i 1992. · 1956. i 2023. ·
1957.
Bez opisa.
1957. i 1992. · 1957. i 2023. ·
1960.
Bez opisa.
1960. i 1992. · 1960. i 2023. ·
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
1965. i 1992. · 1965. i 2023. ·
1967.
Bez opisa.
1967. i 1992. · 1967. i 2023. ·
1973.
Bez opisa.
1973. i 1992. · 1973. i 2023. ·
2. ožujka
2.
1992. i 2. ožujka · 2. ožujka i 2023. ·
2. siječnja
2.
1992. i 2. siječnja · 2. siječnja i 2023. ·
2. svibnja
2.
1992. i 2. svibnja · 2. svibnja i 2023. ·
20. rujna
20.
1992. i 20. rujna · 20. rujna i 2023. ·
20. siječnja
20.
1992. i 20. siječnja · 20. siječnja i 2023. ·
20. travnja
20.
1992. i 20. travnja · 20. travnja i 2023. ·
21. lipnja
21.
1992. i 21. lipnja · 2023. i 21. lipnja ·
21. listopada
21.
1992. i 21. listopada · 2023. i 21. listopada ·
21. travnja
21.
1992. i 21. travnja · 2023. i 21. travnja ·
22. kolovoza
22.
1992. i 22. kolovoza · 2023. i 22. kolovoza ·
22. srpnja
22.
1992. i 22. srpnja · 2023. i 22. srpnja ·
22. svibnja
22.
1992. i 22. svibnja · 2023. i 22. svibnja ·
23. studenoga
23.
1992. i 23. studenoga · 2023. i 23. studenoga ·
23. veljače
23.
1992. i 23. veljače · 2023. i 23. veljače ·
25. kolovoza
25.
1992. i 25. kolovoza · 2023. i 25. kolovoza ·
25. ožujka
25.
1992. i 25. ožujka · 2023. i 25. ožujka ·
25. srpnja
25.
1992. i 25. srpnja · 2023. i 25. srpnja ·
27. rujna
27.
1992. i 27. rujna · 2023. i 27. rujna ·
27. siječnja
27.
1992. i 27. siječnja · 2023. i 27. siječnja ·
27. travnja
27.
1992. i 27. travnja · 2023. i 27. travnja ·
28. veljače
28.
1992. i 28. veljače · 2023. i 28. veljače ·
3. rujna
3.
1992. i 3. rujna · 2023. i 3. rujna ·
3. siječnja
3.
1992. i 3. siječnja · 2023. i 3. siječnja ·
30. prosinca
30.
1992. i 30. prosinca · 2023. i 30. prosinca ·
30. travnja
30.
1992. i 30. travnja · 2023. i 30. travnja ·
31. listopada
31.
1992. i 31. listopada · 2023. i 31. listopada ·
5. veljače
5.
1992. i 5. veljače · 2023. i 5. veljače ·
6. siječnja
6.
1992. i 6. siječnja · 2023. i 6. siječnja ·
6. travnja
6.
1992. i 6. travnja · 2023. i 6. travnja ·
7. siječnja
7.
1992. i 7. siječnja · 2023. i 7. siječnja ·
7. srpnja
7.
1992. i 7. srpnja · 2023. i 7. srpnja ·
8. kolovoza
8.
1992. i 8. kolovoza · 2023. i 8. kolovoza ·
8. listopada
8.
1992. i 8. listopada · 2023. i 8. listopada ·
8. prosinca
8.
1992. i 8. prosinca · 2023. i 8. prosinca ·
8. travnja
8.
1992. i 8. travnja · 2023. i 8. travnja ·
8. veljače
8.
1992. i 8. veljače · 2023. i 8. veljače ·
9. kolovoza
9.
1992. i 9. kolovoza · 2023. i 9. kolovoza ·
9. rujna
9.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 1992. i 2023. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 1992. i 2023.
Usporedba između 1992. i 2023.
1992. ima 349 odnose, a 2023. ima 523. Kao što im je zajedničko 90, Jaccard indeks 10.32% = 90 / (349 + 523).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 1992. i 2023.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
