Brže od pregledniku!Sličnosti između 1919. i 2002.
1919. i 2002. imaju 31 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austrija, Beograd, Bugarska, Francuska, Franjo Kuharić, Moskva, Njemačka, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, 1. siječnja, 11. rujna, 11. travnja, 17. ožujka, 1920., 1935., 1952., 1965., 1967., 1999., 2. ožujka, 22. listopada, 25. svibnja, 26. listopada, 26. svibnja, 29. travnja, 31. siječnja, 6. kolovoza, ..., 7. studenoga. Proširite indeks (1 više) »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
1919. i Austrija · 2002. i Austrija ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
1919. i Beograd · 2002. i Beograd ·
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
1919. i Bugarska · 2002. i Bugarska ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
1919. i Francuska · 2002. i Francuska ·
Franjo Kuharić
Franjo Kuharić (Gornji Pribić, 15. travnja 1919. – Zagreb, 11. ožujka 2002.), hrvatski kardinal, počasni akademik HAZU.
1919. i Franjo Kuharić · 2002. i Franjo Kuharić ·
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
1919. i Moskva · 2002. i Moskva ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
1919. i Njemačka · 2002. i Njemačka ·
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
1919. i Nobelova nagrada za fiziku · 2002. i Nobelova nagrada za fiziku ·
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.
1919. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · 2002. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu ·
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
1919. i Nobelova nagrada za kemiju · 2002. i Nobelova nagrada za kemiju ·
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
1919. i Nobelova nagrada za književnost · 2002. i Nobelova nagrada za književnost ·
Nobelova nagrada za mir
Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.
1919. i Nobelova nagrada za mir · 2002. i Nobelova nagrada za mir ·
1. siječnja
1.
1. siječnja i 1919. · 1. siječnja i 2002. ·
11. rujna
11.
11. rujna i 1919. · 11. rujna i 2002. ·
11. travnja
11.
11. travnja i 1919. · 11. travnja i 2002. ·
17. ožujka
17.
17. ožujka i 1919. · 17. ožujka i 2002. ·
1920.
Bez opisa.
1919. i 1920. · 1920. i 2002. ·
1935.
Bez opisa.
1919. i 1935. · 1935. i 2002. ·
1952.
Bez opisa.
1919. i 1952. · 1952. i 2002. ·
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
1919. i 1965. · 1965. i 2002. ·
1967.
Bez opisa.
1919. i 1967. · 1967. i 2002. ·
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
1919. i 1999. · 1999. i 2002. ·
2. ožujka
2.
1919. i 2. ožujka · 2. ožujka i 2002. ·
22. listopada
22.
1919. i 22. listopada · 2002. i 22. listopada ·
25. svibnja
25.
1919. i 25. svibnja · 2002. i 25. svibnja ·
26. listopada
26.
1919. i 26. listopada · 2002. i 26. listopada ·
26. svibnja
26.
1919. i 26. svibnja · 2002. i 26. svibnja ·
29. travnja
29.
1919. i 29. travnja · 2002. i 29. travnja ·
31. siječnja
31.
1919. i 31. siječnja · 2002. i 31. siječnja ·
6. kolovoza
6.
1919. i 6. kolovoza · 2002. i 6. kolovoza ·
7. studenoga
7.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 1919. i 2002. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 1919. i 2002.
Usporedba između 1919. i 2002.
1919. ima 171 odnose, a 2002. ima 312. Kao što im je zajedničko 31, Jaccard indeks 6.42% = 31 / (171 + 312).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 1919. i 2002.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
