Brže od pregledniku!Sličnosti između 2006. i 2011.
2006. i 2011. imaju 148 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Atlantski ocean, Švicarska, Benedikt XVI., Berlin, Brazil, Egipat, Italija, Ivan Pavao II., Ivica Kostelić, Japan, NASA, Poljska, Rusija, Samoubojstvo, Saudijska Arabija, Srbija, UNESCO, 1. lipnja, 1. siječnja, 1. studenoga, 10. prosinca, 10. rujna, 10. studenoga, 11. ožujka, 11. travnja, 11. veljače, 12. lipnja, 12. prosinca, 14. siječnja, 14. veljače, ..., 15. kolovoza, 15. rujna, 15. siječnja, 15. srpnja, 15. studenoga, 15. svibnja, 16. kolovoza, 16. srpnja, 18. ožujka, 18. prosinca, 19. kolovoza, 19. veljače, 1912., 1913., 1914., 1915., 1916., 1917., 1918., 1919., 1920., 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1926., 1927., 1928., 1929., 1930., 1931., 1932., 1933., 1934., 1935., 1936., 1937., 1938., 1940., 1941., 1943., 1944., 1946., 1948., 1949., 1950., 1952., 1955., 1958., 1962., 1966., 1968., 1977., 1979., 1981., 2. siječnja, 2. srpnja, 20. listopada, 20. travnja, 21. prosinca, 21. siječnja, 21. srpnja, 21. svibnja, 21. veljače, 22. lipnja, 22. prosinca, 22. rujna, 23. lipnja, 23. ožujka, 23. siječnja, 23. studenoga, 24. siječnja, 24. studenoga, 24. travnja, 25. prosinca, 25. siječnja, 25. studenoga, 26. kolovoza, 26. prosinca, 26. siječnja, 26. veljače, 27. ožujka, 27. rujna, 27. siječnja, 28. lipnja, 28. ožujka, 28. siječnja, 29. ožujka, 29. studenoga, 3. kolovoza, 3. lipnja, 3. rujna, 3. veljače, 30. kolovoza, 30. listopada, 30. siječnja, 4. prosinca, 4. rujna, 4. siječnja, 4. srpnja, 4. studenoga, 4. svibnja, 4. veljače, 5. lipnja, 5. listopada, 5. ožujka, 5. studenoga, 5. veljače, 6. lipnja, 6. ožujka, 6. siječnja, 7. listopada, 8. rujna, 8. srpnja, 8. studenoga, 8. veljače, 9. srpnja. Proširite indeks (118 više) »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
2006. i Atlantski ocean · 2011. i Atlantski ocean ·
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Švicarska i 2006. · Švicarska i 2011. ·
Benedikt XVI.
Benedikt XVI. (lat. Benedictus PP. XVI.; Marktl, Bavarska, 16. travnja 1927. – Vatikan, 31. prosinca 2022.), rođen kao Joseph Alois Ratzinger, bio je 265.
2006. i Benedikt XVI. · 2011. i Benedikt XVI. ·
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
2006. i Berlin · 2011. i Berlin ·
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
2006. i Brazil · 2011. i Brazil ·
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
2006. i Egipat · 2011. i Egipat ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
2006. i Italija · 2011. i Italija ·
Ivan Pavao II.
Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.
2006. i Ivan Pavao II. · 2011. i Ivan Pavao II. ·
Ivica Kostelić
Ivica Kostelić (Zagreb, 23. studenoga 1979.) je bivši hrvatski alpski skijaš.
2006. i Ivica Kostelić · 2011. i Ivica Kostelić ·
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
2006. i Japan · 2011. i Japan ·
NASA
Svemirski centar John F. Kennedy. 50 godina NASA-e. NASA (akronim od engl. National Aeronautics and Space Administration) je državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu.
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
2006. i Poljska · 2011. i Poljska ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
2006. i Rusija · 2011. i Rusija ·
Samoubojstvo
Edouarda Maneta. Samoubojstvo (lat. suicidium, od sui caedere, "ubiti sam sebe") je čin svjesnog i namjernog oduzimanja vlastitog života.
2006. i Samoubojstvo · 2011. i Samoubojstvo ·
Saudijska Arabija
Saudijska Arabija, službeno Kraljevina Saudijska Arabija, država je na Аrapskom poluotoku u Jugozapadnoj Aziji. Na zapadu dugom obalom izlazi na Crveno more, a na istoku na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Jordanom, Irakom i Kuvajtom; na jugu s Jemenom, na jugoistoku s Omanom te na istoku s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom. Ima morsku granicu s Bahreinom s kojim je povezana mostom. Saudijska Arabija je apsolutna monarhija u kojoj su politička prava i slobode vrlo ograničene. Vjerske manjine (prije svega Šijiti), žene i strani radnici trpe ozbiljnu diskriminaciju. Poduzetničke slobode su na višem nivou. Gospodarstvo zemlje je bitno označeno vrlo visokim prihodima od izvoza nafte, pri čemu je energetski sektor - naftno gospodarstvo sudjeluje s 42% u bruto nacionalnom bruto proizvodu, te približno 90% u izvozu prihodima državnog budžeta - pod kontrolom države. Potiče se diverzifikacija privrede, uključivo razvoj privatnog sektora u perspektivnim djelatnostima poput turizma, obrazovanja i zdravstvene skrbi. U zemlji radi približno 6 milijuna stranih radnika (2022.), što čini oko polovinu ukupne radne snage; država nastoji ohrabriti zapošljavanje saudijskih državljana umjesto dodatnog angažiranja stranaca.
2006. i Saudijska Arabija · 2011. i Saudijska Arabija ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
2006. i Srbija · 2011. i Srbija ·
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
2006. i UNESCO · 2011. i UNESCO ·
1. lipnja
1.
1. lipnja i 2006. · 1. lipnja i 2011. ·
1. siječnja
1.
1. siječnja i 2006. · 1. siječnja i 2011. ·
1. studenoga
1.
1. studenoga i 2006. · 1. studenoga i 2011. ·
10. prosinca
10.
10. prosinca i 2006. · 10. prosinca i 2011. ·
10. rujna
10.
10. rujna i 2006. · 10. rujna i 2011. ·
10. studenoga
10.
10. studenoga i 2006. · 10. studenoga i 2011. ·
11. ožujka
11.
11. ožujka i 2006. · 11. ožujka i 2011. ·
11. travnja
11.
11. travnja i 2006. · 11. travnja i 2011. ·
11. veljače
11.
11. veljače i 2006. · 11. veljače i 2011. ·
12. lipnja
12.
12. lipnja i 2006. · 12. lipnja i 2011. ·
12. prosinca
12.
12. prosinca i 2006. · 12. prosinca i 2011. ·
14. siječnja
14.
14. siječnja i 2006. · 14. siječnja i 2011. ·
14. veljače
14.
14. veljače i 2006. · 14. veljače i 2011. ·
15. kolovoza
15.
15. kolovoza i 2006. · 15. kolovoza i 2011. ·
15. rujna
15.
15. rujna i 2006. · 15. rujna i 2011. ·
15. siječnja
15.
15. siječnja i 2006. · 15. siječnja i 2011. ·
15. srpnja
15.
15. srpnja i 2006. · 15. srpnja i 2011. ·
15. studenoga
15.
15. studenoga i 2006. · 15. studenoga i 2011. ·
15. svibnja
15.
15. svibnja i 2006. · 15. svibnja i 2011. ·
16. kolovoza
16.
16. kolovoza i 2006. · 16. kolovoza i 2011. ·
16. srpnja
16.
16. srpnja i 2006. · 16. srpnja i 2011. ·
18. ožujka
18.
18. ožujka i 2006. · 18. ožujka i 2011. ·
18. prosinca
18.
18. prosinca i 2006. · 18. prosinca i 2011. ·
19. kolovoza
19.
19. kolovoza i 2006. · 19. kolovoza i 2011. ·
19. veljače
19.
19. veljače i 2006. · 19. veljače i 2011. ·
1912.
Bez opisa.
1912. i 2006. · 1912. i 2011. ·
1913.
Bez opisa.
1913. i 2006. · 1913. i 2011. ·
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
1914. i 2006. · 1914. i 2011. ·
1915.
Bez opisa.
1915. i 2006. · 1915. i 2011. ·
1916.
Bez opisa.
1916. i 2006. · 1916. i 2011. ·
1917.
Bez opisa.
1917. i 2006. · 1917. i 2011. ·
1918.
Bez opisa.
1918. i 2006. · 1918. i 2011. ·
1919.
Bez opisa.
1919. i 2006. · 1919. i 2011. ·
1920.
Bez opisa.
1920. i 2006. · 1920. i 2011. ·
1921.
Bez opisa.
1921. i 2006. · 1921. i 2011. ·
1922.
Bez opisa.
1922. i 2006. · 1922. i 2011. ·
1923.
Bez opisa.
1923. i 2006. · 1923. i 2011. ·
1924.
Bez opisa.
1924. i 2006. · 1924. i 2011. ·
1925.
Bez opisa.
1925. i 2006. · 1925. i 2011. ·
1926.
Bez opisa.
1926. i 2006. · 1926. i 2011. ·
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
1927. i 2006. · 1927. i 2011. ·
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
1928. i 2006. · 1928. i 2011. ·
1929.
Bez opisa.
1929. i 2006. · 1929. i 2011. ·
1930.
Bez opisa.
1930. i 2006. · 1930. i 2011. ·
1931.
Bez opisa.
1931. i 2006. · 1931. i 2011. ·
1932.
Bez opisa.
1932. i 2006. · 1932. i 2011. ·
1933.
Bez opisa.
1933. i 2006. · 1933. i 2011. ·
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
1934. i 2006. · 1934. i 2011. ·
1935.
Bez opisa.
1935. i 2006. · 1935. i 2011. ·
1936.
Bez opisa.
1936. i 2006. · 1936. i 2011. ·
1937.
Bez opisa.
1937. i 2006. · 1937. i 2011. ·
1938.
Bez opisa.
1938. i 2006. · 1938. i 2011. ·
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
1940. i 2006. · 1940. i 2011. ·
1941.
Bez opisa.
1941. i 2006. · 1941. i 2011. ·
1943.
Bez opisa.
1943. i 2006. · 1943. i 2011. ·
1944.
Bez opisa.
1944. i 2006. · 1944. i 2011. ·
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
1946. i 2006. · 1946. i 2011. ·
1948.
Bez opisa.
1948. i 2006. · 1948. i 2011. ·
1949.
Bez opisa.
1949. i 2006. · 1949. i 2011. ·
1950.
Bez opisa.
1950. i 2006. · 1950. i 2011. ·
1952.
Bez opisa.
1952. i 2006. · 1952. i 2011. ·
1955.
Bez opisa.
1955. i 2006. · 1955. i 2011. ·
1958.
Bez opisa.
1958. i 2006. · 1958. i 2011. ·
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
1962. i 2006. · 1962. i 2011. ·
1966.
Bez opisa.
1966. i 2006. · 1966. i 2011. ·
1968.
Bez opisa.
1968. i 2006. · 1968. i 2011. ·
1977.
Bez opisa.
1977. i 2006. · 1977. i 2011. ·
1979.
Bez opisa.
1979. i 2006. · 1979. i 2011. ·
1981.
Bez opisa.
1981. i 2006. · 1981. i 2011. ·
2. siječnja
2.
2. siječnja i 2006. · 2. siječnja i 2011. ·
2. srpnja
2.
2. srpnja i 2006. · 2. srpnja i 2011. ·
20. listopada
20.
20. listopada i 2006. · 20. listopada i 2011. ·
20. travnja
20.
20. travnja i 2006. · 20. travnja i 2011. ·
21. prosinca
21.
2006. i 21. prosinca · 2011. i 21. prosinca ·
21. siječnja
21.
2006. i 21. siječnja · 2011. i 21. siječnja ·
21. srpnja
21.
2006. i 21. srpnja · 2011. i 21. srpnja ·
21. svibnja
21.
2006. i 21. svibnja · 2011. i 21. svibnja ·
21. veljače
21.
2006. i 21. veljače · 2011. i 21. veljače ·
22. lipnja
22.
2006. i 22. lipnja · 2011. i 22. lipnja ·
22. prosinca
22.
2006. i 22. prosinca · 2011. i 22. prosinca ·
22. rujna
22.
2006. i 22. rujna · 2011. i 22. rujna ·
23. lipnja
23.
2006. i 23. lipnja · 2011. i 23. lipnja ·
23. ožujka
23.
2006. i 23. ožujka · 2011. i 23. ožujka ·
23. siječnja
23.
2006. i 23. siječnja · 2011. i 23. siječnja ·
23. studenoga
23.
2006. i 23. studenoga · 2011. i 23. studenoga ·
24. siječnja
24.
2006. i 24. siječnja · 2011. i 24. siječnja ·
24. studenoga
24.
2006. i 24. studenoga · 2011. i 24. studenoga ·
24. travnja
24.
2006. i 24. travnja · 2011. i 24. travnja ·
25. prosinca
25.
2006. i 25. prosinca · 2011. i 25. prosinca ·
25. siječnja
25.
2006. i 25. siječnja · 2011. i 25. siječnja ·
25. studenoga
25.
2006. i 25. studenoga · 2011. i 25. studenoga ·
26. kolovoza
26.
2006. i 26. kolovoza · 2011. i 26. kolovoza ·
26. prosinca
26.
2006. i 26. prosinca · 2011. i 26. prosinca ·
26. siječnja
26.
2006. i 26. siječnja · 2011. i 26. siječnja ·
26. veljače
26.
2006. i 26. veljače · 2011. i 26. veljače ·
27. ožujka
27.
2006. i 27. ožujka · 2011. i 27. ožujka ·
27. rujna
27.
2006. i 27. rujna · 2011. i 27. rujna ·
27. siječnja
27.
2006. i 27. siječnja · 2011. i 27. siječnja ·
28. lipnja
28.
2006. i 28. lipnja · 2011. i 28. lipnja ·
28. ožujka
28.
2006. i 28. ožujka · 2011. i 28. ožujka ·
28. siječnja
28.
2006. i 28. siječnja · 2011. i 28. siječnja ·
29. ožujka
29.
2006. i 29. ožujka · 2011. i 29. ožujka ·
29. studenoga
29.
2006. i 29. studenoga · 2011. i 29. studenoga ·
3. kolovoza
3.
2006. i 3. kolovoza · 2011. i 3. kolovoza ·
3. lipnja
3.
2006. i 3. lipnja · 2011. i 3. lipnja ·
3. rujna
3.
2006. i 3. rujna · 2011. i 3. rujna ·
3. veljače
3.
2006. i 3. veljače · 2011. i 3. veljače ·
30. kolovoza
30.
2006. i 30. kolovoza · 2011. i 30. kolovoza ·
30. listopada
30.
2006. i 30. listopada · 2011. i 30. listopada ·
30. siječnja
30.
2006. i 30. siječnja · 2011. i 30. siječnja ·
4. prosinca
4.
2006. i 4. prosinca · 2011. i 4. prosinca ·
4. rujna
4.
2006. i 4. rujna · 2011. i 4. rujna ·
4. siječnja
4.
2006. i 4. siječnja · 2011. i 4. siječnja ·
4. srpnja
4.
2006. i 4. srpnja · 2011. i 4. srpnja ·
4. studenoga
4.
2006. i 4. studenoga · 2011. i 4. studenoga ·
4. svibnja
4.
2006. i 4. svibnja · 2011. i 4. svibnja ·
4. veljače
4.
2006. i 4. veljače · 2011. i 4. veljače ·
5. lipnja
5.
2006. i 5. lipnja · 2011. i 5. lipnja ·
5. listopada
5.
2006. i 5. listopada · 2011. i 5. listopada ·
5. ožujka
5.
2006. i 5. ožujka · 2011. i 5. ožujka ·
5. studenoga
5.
2006. i 5. studenoga · 2011. i 5. studenoga ·
5. veljače
5.
2006. i 5. veljače · 2011. i 5. veljače ·
6. lipnja
6.
2006. i 6. lipnja · 2011. i 6. lipnja ·
6. ožujka
6.
2006. i 6. ožujka · 2011. i 6. ožujka ·
6. siječnja
6.
2006. i 6. siječnja · 2011. i 6. siječnja ·
7. listopada
7.
2006. i 7. listopada · 2011. i 7. listopada ·
8. rujna
8.
2006. i 8. rujna · 2011. i 8. rujna ·
8. srpnja
8.
2006. i 8. srpnja · 2011. i 8. srpnja ·
8. studenoga
8.
2006. i 8. studenoga · 2011. i 8. studenoga ·
8. veljače
8.
2006. i 8. veljače · 2011. i 8. veljače ·
9. srpnja
9.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 2006. i 2011. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 2006. i 2011.
Usporedba između 2006. i 2011.
2006. ima 347 odnose, a 2011. ima 756. Kao što im je zajedničko 148, Jaccard indeks 13.42% = 148 / (347 + 756).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 2006. i 2011.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
