Brže od pregledniku!Sličnosti između 2010. i 2011.
2010. i 2011. imaju 193 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Andy Roddick, ATP turnir, Austrija, Španjolska, Švedska, Benedikt XVI., Bjelovar, Blanka Vlašić, Europska unija, Hrvatska, Hrvatska vaterpolska reprezentacija, Hrvatski sabor, Ivo Josipović, Noć muzeja, Poljska, Rusija, Srbija, Vukovar, Zagreb, 1. prosinca, 1. siječnja, 1. srpnja, 1. svibnja, 1. travnja, 10. listopada, 10. ožujka, 10. rujna, 10. siječnja, 10. studenoga, 10. svibnja, ..., 10. travnja, 11. lipnja, 11. prosinca, 11. rujna, 11. siječnja, 11. studenoga, 11. svibnja, 11. veljače, 12. listopada, 12. ožujka, 12. veljače, 13. listopada, 13. siječnja, 13. srpnja, 13. studenoga, 14. kolovoza, 14. siječnja, 14. travnja, 15. listopada, 15. ožujka, 15. prosinca, 15. travnja, 16. kolovoza, 16. listopada, 16. svibnja, 16. travnja, 17. siječnja, 17. svibnja, 17. veljače, 18. lipnja, 18. listopada, 18. ožujka, 18. prosinca, 18. rujna, 18. siječnja, 18. veljače, 19. travnja, 1912., 1913., 1914., 1915., 1916., 1917., 1918., 1919., 1920., 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1926., 1927., 1928., 1929., 1930., 1931., 1932., 1933., 1934., 1936., 1937., 1938., 1939., 1940., 1941., 1942., 1943., 1944., 1946., 1947., 1948., 1949., 1950., 1952., 1953., 1954., 1959., 1960., 1962., 1963., 1964., 1966., 1968., 1969., 1970., 1971., 1974., 1977., 1984., 2. listopada, 2. prosinca, 2. studenoga, 2. svibnja, 2. travnja, 2. veljače, 20. listopada, 20. ožujka, 20. rujna, 20. travnja, 20. veljače, 21. ožujka, 21. veljače, 22. kolovoza, 22. ožujka, 22. rujna, 22. siječnja, 23. listopada, 23. siječnja, 23. srpnja, 23. studenoga, 24. srpnja, 24. svibnja, 25. prosinca, 25. siječnja, 26. kolovoza, 26. lipnja, 26. prosinca, 26. rujna, 26. travnja, 27. listopada, 27. prosinca, 27. siječnja, 27. srpnja, 27. studenoga, 28. kolovoza, 28. ožujka, 28. siječnja, 28. studenoga, 28. svibnja, 28. veljače, 29. lipnja, 29. ožujka, 29. rujna, 29. siječnja, 3. kolovoza, 3. lipnja, 3. ožujka, 3. rujna, 30. lipnja, 30. srpnja, 4. listopada, 4. ožujka, 4. siječnja, 4. studenoga, 5. kolovoza, 5. ožujka, 5. rujna, 5. studenoga, 5. svibnja, 6. prosinca, 6. svibnja, 7. kolovoza, 7. listopada, 7. prosinca, 8. listopada, 8. rujna, 8. veljače, 9. ožujka, 9. prosinca, 9. rujna, 9. siječnja, 9. svibnja. Proširite indeks (163 više) »
Andy Roddick
Andy Roddick (30. kolovoza 1982.), umirovljeni američki tenisač, bivši svjetski broj 1.
2010. i Andy Roddick · 2011. i Andy Roddick ·
ATP turnir
ATP turnir je ime natjecanja u tenisu koje organizira svjetska organizacija Association of Tennis Professionals (ATP).
2010. i ATP turnir · 2011. i ATP turnir ·
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
2010. i Austrija · 2011. i Austrija ·
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Španjolska i 2010. · Španjolska i 2011. ·
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Švedska i 2010. · Švedska i 2011. ·
Benedikt XVI.
Benedikt XVI. (lat. Benedictus PP. XVI.; Marktl, Bavarska, 16. travnja 1927. – Vatikan, 31. prosinca 2022.), rođen kao Joseph Alois Ratzinger, bio je 265.
2010. i Benedikt XVI. · 2011. i Benedikt XVI. ·
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
2010. i Bjelovar · 2011. i Bjelovar ·
Blanka Vlašić
Blanka Vlašić (Split, 8. studenoga 1983.), bivša je hrvatska atletičarka, hrvatska rekorderka na otvorenom (208 cm – drugi rezultat svih vremena) i u dvorani (206 cm) i dvostruka svjetska prvakinja u skoku u vis.
2010. i Blanka Vlašić · 2011. i Blanka Vlašić ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
2010. i Europska unija · 2011. i Europska unija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
2010. i Hrvatska · 2011. i Hrvatska ·
Hrvatska vaterpolska reprezentacija
Hrvatska vaterpolska reprezentacija predstavlja državu Hrvatsku u sportu vaterpolu.
2010. i Hrvatska vaterpolska reprezentacija · 2011. i Hrvatska vaterpolska reprezentacija ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
2010. i Hrvatski sabor · 2011. i Hrvatski sabor ·
Ivo Josipović
Ivo Josipović (Zagreb, 28. kolovoza 1957.), treći predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 19. veljače 2010. do 18. veljače 2015. godine.
2010. i Ivo Josipović · 2011. i Ivo Josipović ·
Noć muzeja
Prirodoslovnog muzeja Rijeka za 2008. godinu Muzej za umjetnost i obrt 30. siječnja 2009. godine Muzeju grada Zagreba tijekom Noći muzeja Plakat Noći muzeja za 2018. godinu Noć muzeja (također Duga noć muzeja) predstavlja kulturni događaj u organizaciji muzejskih kuća i drugih kulturnih institucija kojem je glavna značajka da su muzejski i drugi izložbeni prostori otvoreni do kasno u noć te da je ulaz potencijalnim posjetiteljima slobodan ili uz minimalnu novčanu naknadu koja im omogućava posjetu ne samo jednog muzejskog ili izložbenog prostora već više njih.
2010. i Noć muzeja · 2011. i Noć muzeja ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
2010. i Poljska · 2011. i Poljska ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
2010. i Rusija · 2011. i Rusija ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
2010. i Srbija · 2011. i Srbija ·
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
2010. i Vukovar · 2011. i Vukovar ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
2010. i Zagreb · 2011. i Zagreb ·
1. prosinca
1.
1. prosinca i 2010. · 1. prosinca i 2011. ·
1. siječnja
1.
1. siječnja i 2010. · 1. siječnja i 2011. ·
1. srpnja
1.
1. srpnja i 2010. · 1. srpnja i 2011. ·
1. svibnja
1.
1. svibnja i 2010. · 1. svibnja i 2011. ·
1. travnja
1.
1. travnja i 2010. · 1. travnja i 2011. ·
10. listopada
10.
10. listopada i 2010. · 10. listopada i 2011. ·
10. ožujka
10.
10. ožujka i 2010. · 10. ožujka i 2011. ·
10. rujna
10.
10. rujna i 2010. · 10. rujna i 2011. ·
10. siječnja
10.
10. siječnja i 2010. · 10. siječnja i 2011. ·
10. studenoga
10.
10. studenoga i 2010. · 10. studenoga i 2011. ·
10. svibnja
10.
10. svibnja i 2010. · 10. svibnja i 2011. ·
10. travnja
10.
10. travnja i 2010. · 10. travnja i 2011. ·
11. lipnja
11.
11. lipnja i 2010. · 11. lipnja i 2011. ·
11. prosinca
11.
11. prosinca i 2010. · 11. prosinca i 2011. ·
11. rujna
11.
11. rujna i 2010. · 11. rujna i 2011. ·
11. siječnja
11.
11. siječnja i 2010. · 11. siječnja i 2011. ·
11. studenoga
11.
11. studenoga i 2010. · 11. studenoga i 2011. ·
11. svibnja
11.
11. svibnja i 2010. · 11. svibnja i 2011. ·
11. veljače
11.
11. veljače i 2010. · 11. veljače i 2011. ·
12. listopada
12.
12. listopada i 2010. · 12. listopada i 2011. ·
12. ožujka
12.
12. ožujka i 2010. · 12. ožujka i 2011. ·
12. veljače
12.
12. veljače i 2010. · 12. veljače i 2011. ·
13. listopada
13.
13. listopada i 2010. · 13. listopada i 2011. ·
13. siječnja
13.
13. siječnja i 2010. · 13. siječnja i 2011. ·
13. srpnja
13.
13. srpnja i 2010. · 13. srpnja i 2011. ·
13. studenoga
13.
13. studenoga i 2010. · 13. studenoga i 2011. ·
14. kolovoza
14.
14. kolovoza i 2010. · 14. kolovoza i 2011. ·
14. siječnja
14.
14. siječnja i 2010. · 14. siječnja i 2011. ·
14. travnja
14.
14. travnja i 2010. · 14. travnja i 2011. ·
15. listopada
15.
15. listopada i 2010. · 15. listopada i 2011. ·
15. ožujka
15.
15. ožujka i 2010. · 15. ožujka i 2011. ·
15. prosinca
15.
15. prosinca i 2010. · 15. prosinca i 2011. ·
15. travnja
15.
15. travnja i 2010. · 15. travnja i 2011. ·
16. kolovoza
16.
16. kolovoza i 2010. · 16. kolovoza i 2011. ·
16. listopada
16.
16. listopada i 2010. · 16. listopada i 2011. ·
16. svibnja
16.
16. svibnja i 2010. · 16. svibnja i 2011. ·
16. travnja
16.
16. travnja i 2010. · 16. travnja i 2011. ·
17. siječnja
17.
17. siječnja i 2010. · 17. siječnja i 2011. ·
17. svibnja
17.
17. svibnja i 2010. · 17. svibnja i 2011. ·
17. veljače
17.
17. veljače i 2010. · 17. veljače i 2011. ·
18. lipnja
18.
18. lipnja i 2010. · 18. lipnja i 2011. ·
18. listopada
18.
18. listopada i 2010. · 18. listopada i 2011. ·
18. ožujka
18.
18. ožujka i 2010. · 18. ožujka i 2011. ·
18. prosinca
18.
18. prosinca i 2010. · 18. prosinca i 2011. ·
18. rujna
18.
18. rujna i 2010. · 18. rujna i 2011. ·
18. siječnja
18.
18. siječnja i 2010. · 18. siječnja i 2011. ·
18. veljače
18.
18. veljače i 2010. · 18. veljače i 2011. ·
19. travnja
19.
19. travnja i 2010. · 19. travnja i 2011. ·
1912.
Bez opisa.
1912. i 2010. · 1912. i 2011. ·
1913.
Bez opisa.
1913. i 2010. · 1913. i 2011. ·
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
1914. i 2010. · 1914. i 2011. ·
1915.
Bez opisa.
1915. i 2010. · 1915. i 2011. ·
1916.
Bez opisa.
1916. i 2010. · 1916. i 2011. ·
1917.
Bez opisa.
1917. i 2010. · 1917. i 2011. ·
1918.
Bez opisa.
1918. i 2010. · 1918. i 2011. ·
1919.
Bez opisa.
1919. i 2010. · 1919. i 2011. ·
1920.
Bez opisa.
1920. i 2010. · 1920. i 2011. ·
1921.
Bez opisa.
1921. i 2010. · 1921. i 2011. ·
1922.
Bez opisa.
1922. i 2010. · 1922. i 2011. ·
1923.
Bez opisa.
1923. i 2010. · 1923. i 2011. ·
1924.
Bez opisa.
1924. i 2010. · 1924. i 2011. ·
1925.
Bez opisa.
1925. i 2010. · 1925. i 2011. ·
1926.
Bez opisa.
1926. i 2010. · 1926. i 2011. ·
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
1927. i 2010. · 1927. i 2011. ·
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
1928. i 2010. · 1928. i 2011. ·
1929.
Bez opisa.
1929. i 2010. · 1929. i 2011. ·
1930.
Bez opisa.
1930. i 2010. · 1930. i 2011. ·
1931.
Bez opisa.
1931. i 2010. · 1931. i 2011. ·
1932.
Bez opisa.
1932. i 2010. · 1932. i 2011. ·
1933.
Bez opisa.
1933. i 2010. · 1933. i 2011. ·
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
1934. i 2010. · 1934. i 2011. ·
1936.
Bez opisa.
1936. i 2010. · 1936. i 2011. ·
1937.
Bez opisa.
1937. i 2010. · 1937. i 2011. ·
1938.
Bez opisa.
1938. i 2010. · 1938. i 2011. ·
1939.
Bez opisa.
1939. i 2010. · 1939. i 2011. ·
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
1940. i 2010. · 1940. i 2011. ·
1941.
Bez opisa.
1941. i 2010. · 1941. i 2011. ·
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
1942. i 2010. · 1942. i 2011. ·
1943.
Bez opisa.
1943. i 2010. · 1943. i 2011. ·
1944.
Bez opisa.
1944. i 2010. · 1944. i 2011. ·
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
1946. i 2010. · 1946. i 2011. ·
1947.
Bez opisa.
1947. i 2010. · 1947. i 2011. ·
1948.
Bez opisa.
1948. i 2010. · 1948. i 2011. ·
1949.
Bez opisa.
1949. i 2010. · 1949. i 2011. ·
1950.
Bez opisa.
1950. i 2010. · 1950. i 2011. ·
1952.
Bez opisa.
1952. i 2010. · 1952. i 2011. ·
1953.
Bez opisa.
1953. i 2010. · 1953. i 2011. ·
1954.
Bez opisa.
1954. i 2010. · 1954. i 2011. ·
1959.
Bez opisa.
1959. i 2010. · 1959. i 2011. ·
1960.
Bez opisa.
1960. i 2010. · 1960. i 2011. ·
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
1962. i 2010. · 1962. i 2011. ·
1963.
Bez opisa.
1963. i 2010. · 1963. i 2011. ·
1964.
Bez opisa.
1964. i 2010. · 1964. i 2011. ·
1966.
Bez opisa.
1966. i 2010. · 1966. i 2011. ·
1968.
Bez opisa.
1968. i 2010. · 1968. i 2011. ·
1969.
Bez opisa.
1969. i 2010. · 1969. i 2011. ·
1970.
Bez opisa.
1970. i 2010. · 1970. i 2011. ·
1971.
Bez opisa.
1971. i 2010. · 1971. i 2011. ·
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
1974. i 2010. · 1974. i 2011. ·
1977.
Bez opisa.
1977. i 2010. · 1977. i 2011. ·
1984.
Bez opisa.
1984. i 2010. · 1984. i 2011. ·
2. listopada
2.
2. listopada i 2010. · 2. listopada i 2011. ·
2. prosinca
2.
2. prosinca i 2010. · 2. prosinca i 2011. ·
2. studenoga
2.
2. studenoga i 2010. · 2. studenoga i 2011. ·
2. svibnja
2.
2. svibnja i 2010. · 2. svibnja i 2011. ·
2. travnja
2.
2. travnja i 2010. · 2. travnja i 2011. ·
2. veljače
2.
2. veljače i 2010. · 2. veljače i 2011. ·
20. listopada
20.
20. listopada i 2010. · 20. listopada i 2011. ·
20. ožujka
20.
20. ožujka i 2010. · 20. ožujka i 2011. ·
20. rujna
20.
20. rujna i 2010. · 20. rujna i 2011. ·
20. travnja
20.
20. travnja i 2010. · 20. travnja i 2011. ·
20. veljače
20.
20. veljače i 2010. · 20. veljače i 2011. ·
21. ožujka
21.
2010. i 21. ožujka · 2011. i 21. ožujka ·
21. veljače
21.
2010. i 21. veljače · 2011. i 21. veljače ·
22. kolovoza
22.
2010. i 22. kolovoza · 2011. i 22. kolovoza ·
22. ožujka
22.
2010. i 22. ožujka · 2011. i 22. ožujka ·
22. rujna
22.
2010. i 22. rujna · 2011. i 22. rujna ·
22. siječnja
22.
2010. i 22. siječnja · 2011. i 22. siječnja ·
23. listopada
23.
2010. i 23. listopada · 2011. i 23. listopada ·
23. siječnja
23.
2010. i 23. siječnja · 2011. i 23. siječnja ·
23. srpnja
23.
2010. i 23. srpnja · 2011. i 23. srpnja ·
23. studenoga
23.
2010. i 23. studenoga · 2011. i 23. studenoga ·
24. srpnja
24.
2010. i 24. srpnja · 2011. i 24. srpnja ·
24. svibnja
24.
2010. i 24. svibnja · 2011. i 24. svibnja ·
25. prosinca
25.
2010. i 25. prosinca · 2011. i 25. prosinca ·
25. siječnja
25.
2010. i 25. siječnja · 2011. i 25. siječnja ·
26. kolovoza
26.
2010. i 26. kolovoza · 2011. i 26. kolovoza ·
26. lipnja
26.
2010. i 26. lipnja · 2011. i 26. lipnja ·
26. prosinca
26.
2010. i 26. prosinca · 2011. i 26. prosinca ·
26. rujna
26.
2010. i 26. rujna · 2011. i 26. rujna ·
26. travnja
26.
2010. i 26. travnja · 2011. i 26. travnja ·
27. listopada
27.
2010. i 27. listopada · 2011. i 27. listopada ·
27. prosinca
27.
2010. i 27. prosinca · 2011. i 27. prosinca ·
27. siječnja
27.
2010. i 27. siječnja · 2011. i 27. siječnja ·
27. srpnja
27.
2010. i 27. srpnja · 2011. i 27. srpnja ·
27. studenoga
27.
2010. i 27. studenoga · 2011. i 27. studenoga ·
28. kolovoza
28.
2010. i 28. kolovoza · 2011. i 28. kolovoza ·
28. ožujka
28.
2010. i 28. ožujka · 2011. i 28. ožujka ·
28. siječnja
28.
2010. i 28. siječnja · 2011. i 28. siječnja ·
28. studenoga
28.
2010. i 28. studenoga · 2011. i 28. studenoga ·
28. svibnja
28.
2010. i 28. svibnja · 2011. i 28. svibnja ·
28. veljače
28.
2010. i 28. veljače · 2011. i 28. veljače ·
29. lipnja
29.
2010. i 29. lipnja · 2011. i 29. lipnja ·
29. ožujka
29.
2010. i 29. ožujka · 2011. i 29. ožujka ·
29. rujna
29.
2010. i 29. rujna · 2011. i 29. rujna ·
29. siječnja
29.
2010. i 29. siječnja · 2011. i 29. siječnja ·
3. kolovoza
3.
2010. i 3. kolovoza · 2011. i 3. kolovoza ·
3. lipnja
3.
2010. i 3. lipnja · 2011. i 3. lipnja ·
3. ožujka
3.
2010. i 3. ožujka · 2011. i 3. ožujka ·
3. rujna
3.
2010. i 3. rujna · 2011. i 3. rujna ·
30. lipnja
30.
2010. i 30. lipnja · 2011. i 30. lipnja ·
30. srpnja
30.
2010. i 30. srpnja · 2011. i 30. srpnja ·
4. listopada
4.
2010. i 4. listopada · 2011. i 4. listopada ·
4. ožujka
4.
2010. i 4. ožujka · 2011. i 4. ožujka ·
4. siječnja
4.
2010. i 4. siječnja · 2011. i 4. siječnja ·
4. studenoga
4.
2010. i 4. studenoga · 2011. i 4. studenoga ·
5. kolovoza
5.
2010. i 5. kolovoza · 2011. i 5. kolovoza ·
5. ožujka
5.
2010. i 5. ožujka · 2011. i 5. ožujka ·
5. rujna
5.
2010. i 5. rujna · 2011. i 5. rujna ·
5. studenoga
5.
2010. i 5. studenoga · 2011. i 5. studenoga ·
5. svibnja
5.
2010. i 5. svibnja · 2011. i 5. svibnja ·
6. prosinca
6.
2010. i 6. prosinca · 2011. i 6. prosinca ·
6. svibnja
6.
2010. i 6. svibnja · 2011. i 6. svibnja ·
7. kolovoza
7.
2010. i 7. kolovoza · 2011. i 7. kolovoza ·
7. listopada
7.
2010. i 7. listopada · 2011. i 7. listopada ·
7. prosinca
7.
2010. i 7. prosinca · 2011. i 7. prosinca ·
8. listopada
8.
2010. i 8. listopada · 2011. i 8. listopada ·
8. rujna
8.
2010. i 8. rujna · 2011. i 8. rujna ·
8. veljače
8.
2010. i 8. veljače · 2011. i 8. veljače ·
9. ožujka
9.
2010. i 9. ožujka · 2011. i 9. ožujka ·
9. prosinca
9.
2010. i 9. prosinca · 2011. i 9. prosinca ·
9. rujna
9.
2010. i 9. rujna · 2011. i 9. rujna ·
9. siječnja
9.
2010. i 9. siječnja · 2011. i 9. siječnja ·
9. svibnja
9.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 2010. i 2011. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 2010. i 2011.
Usporedba između 2010. i 2011.
2010. ima 451 odnose, a 2011. ima 756. Kao što im je zajedničko 193, Jaccard indeks 15.99% = 193 / (451 + 756).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 2010. i 2011.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
