Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

2011. i 6. svibnja

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između 2011. i 6. svibnja

2011. vs. 6. svibnja

Razlike između 2011. i 6. svibnja nisu dostupni.

Sličnosti između 2011. i 6. svibnja

2011. i 6. svibnja imaju 22 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Švicarska, Francuska, Guinnessova knjiga rekorda, Latvija, Riga, Rim, Smješko, Split, Trg bana Jelačića (Zagreb), Zagreb, 1915., 1926., 1935., 1939., 1940., 1942., 1943., 1950., 1953., 1978., 1989., 2011..

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Švicarska i 2011. · Švicarska i 6. svibnja · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

2011. i Francuska · 6. svibnja i Francuska · Vidi više »

Guinnessova knjiga rekorda

Guinnessov certifikat za svjetski rekord – Ritesh Arya Turčin Sultan Kosen je najviša osoba na svijetu prema Guinnessovoj knjizi rekorda. Guinnessova knjiga rekorda (eng: Guinness World Records) godišnji je pregled svjetskih rekorda, kako čovjekovih postignuća tako i prirodnih fenomena.

2011. i Guinnessova knjiga rekorda · 6. svibnja i Guinnessova knjiga rekorda · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

2011. i Latvija · 6. svibnja i Latvija · Vidi više »

Riga

Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.

2011. i Riga · 6. svibnja i Riga · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

2011. i Rim · 6. svibnja i Rim · Vidi više »

Smješko

Standardni žuti smješko Smješko (eng. smiley) pojednostavljeni je likovni i grafički prikaz ljudskog lica, kojim se izražavaju osjećaji.

2011. i Smješko · 6. svibnja i Smješko · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

2011. i Split · 6. svibnja i Split · Vidi više »

Trg bana Jelačića (Zagreb)

Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.

2011. i Trg bana Jelačića (Zagreb) · 6. svibnja i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

2011. i Zagreb · 6. svibnja i Zagreb · Vidi više »

1915.

Bez opisa.

1915. i 2011. · 1915. i 6. svibnja · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

1926. i 2011. · 1926. i 6. svibnja · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

1935. i 2011. · 1935. i 6. svibnja · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

1939. i 2011. · 1939. i 6. svibnja · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

1940. i 2011. · 1940. i 6. svibnja · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

1942. i 2011. · 1942. i 6. svibnja · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

1943. i 2011. · 1943. i 6. svibnja · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

1950. i 2011. · 1950. i 6. svibnja · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

1953. i 2011. · 1953. i 6. svibnja · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

1978. i 2011. · 1978. i 6. svibnja · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

1989. i 2011. · 1989. i 6. svibnja · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

2011. i 2011. · 2011. i 6. svibnja · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između 2011. i 6. svibnja

2011. ima 756 odnose, a 6. svibnja ima 96. Kao što im je zajedničko 22, Jaccard indeks 2.58% = 22 / (756 + 96).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između 2011. i 6. svibnja. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »