Brže od pregledniku!Sličnosti između 2011. i Bjelovar
2011. i Bjelovar imaju 70 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Atletika, Češka, Benedikt XVI., Biskup, Bleiburška tragedija, DOKUart, Dokumentarni film, Gudovac, Hrvati, Hrvatska, Imotski, Katolička Crkva, Kazalište, Košarka, Maraton lađa, Misa, Neretva, Oružane snage Republike Hrvatske, Osijek, Plivanje, Stolni tenis, Taekwondo, Varaždin, Veliki Grđevac, Virovitica, Zagreb, 1. svibnja, 12. lipnja, 15. listopada, 15. svibnja, ..., 19. travnja, 1912., 1913., 1917., 1919., 1920., 1921., 1922., 1924., 1925., 1932., 1935., 1936., 1938., 1941., 1943., 1945., 1949., 1955., 1957., 1960., 1962., 1971., 1972., 1981., 1987., 20. lipnja, 20. ožujka, 2006., 2009., 2010., 2011., 23. kolovoza, 27. ožujka, 28. travnja, 28. veljače, 29. rujna, 5. svibnja, 8. srpnja, 9. listopada. Proširite indeks (40 više) »
Atletika
Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.
2011. i Atletika · Atletika i Bjelovar ·
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
2011. i Češka · Bjelovar i Češka ·
Benedikt XVI.
Benedikt XVI. (lat. Benedictus PP. XVI.; Marktl, Bavarska, 16. travnja 1927. – Vatikan, 31. prosinca 2022.), rođen kao Joseph Alois Ratzinger, bio je 265.
2011. i Benedikt XVI. · Benedikt XVI. i Bjelovar ·
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
2011. i Biskup · Biskup i Bjelovar ·
Bleiburška tragedija
njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.
2011. i Bleiburška tragedija · Bjelovar i Bleiburška tragedija ·
DOKUart
Otvorenje 6. DOKUarta DOKUart je festival profesionalnog dokumentarnog filma iz Hrvatske, zemalja EU te država u susjedstvu RH koji se održava svake godine u hrvatskom gradu Bjelovaru.
2011. i DOKUart · Bjelovar i DOKUart ·
Dokumentarni film
Filmski plakat za dokumentarni film "Nanuk" Dokumentarni film ili dokumentarac je filmski žanr koji se bavi stvarnim događajima.
2011. i Dokumentarni film · Bjelovar i Dokumentarni film ·
Gudovac
Gudovac (mađarski: Gudóc, kajkavski: Gudovec) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija.
2011. i Gudovac · Bjelovar i Gudovac ·
Hrvati
Bez opisa.
2011. i Hrvati · Bjelovar i Hrvati ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
2011. i Hrvatska · Bjelovar i Hrvatska ·
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
2011. i Imotski · Bjelovar i Imotski ·
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
2011. i Katolička Crkva · Bjelovar i Katolička Crkva ·
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
2011. i Kazalište · Bjelovar i Kazalište ·
Košarka
tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.
2011. i Košarka · Bjelovar i Košarka ·
Maraton lađa
Nikole Vučkovićahttps://maraton-ladja.hr/o-nama/maraton-lada O Maratonu lađa maraton-ladja.hr (pristupljeno 30. srpnja 2022.) uoči starta Maratona 2015.: slijeva gradonačelnik Metkovića Božo Petrov, ''knez Domagoj'', predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović te dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić Maraton lađa amatersko je športsko natjecanje u utrci lađa, tradicijskih autohtonih plovila u dolini Neretve.
2011. i Maraton lađa · Bjelovar i Maraton lađa ·
Misa
Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.
2011. i Misa · Bjelovar i Misa ·
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
2011. i Neretva · Bjelovar i Neretva ·
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
2011. i Oružane snage Republike Hrvatske · Bjelovar i Oružane snage Republike Hrvatske ·
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
2011. i Osijek · Bjelovar i Osijek ·
Plivanje
Plivanje Plivanje pod vodom. Plivanje je aktivnost kretanja živih bića kroz vodu koja uključuje održavanje na površini vode i kretanje u željenom smjeru.
2011. i Plivanje · Bjelovar i Plivanje ·
Stolni tenis
Stolni tenis Stolni tenis je sport u kome se natječu dva (ili četiri) igrača koji lopticu udaraju reketom na stolu za stolni tenis.
2011. i Stolni tenis · Bjelovar i Stolni tenis ·
Taekwondo
Razbijanje dasaka Taekwondo je korejska borilačka vještina nastala 40-ih godina dvadesetog stoljeća spajanjem različitih vještina koje su se vježbale u to vrijeme.
2011. i Taekwondo · Bjelovar i Taekwondo ·
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
2011. i Varaždin · Bjelovar i Varaždin ·
Veliki Grđevac
Veliki Grđevac je općina u Republici Hrvatskoj, u sastavu Bjelovarsko-bilogorske županije.
2011. i Veliki Grđevac · Bjelovar i Veliki Grđevac ·
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
2011. i Virovitica · Bjelovar i Virovitica ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
2011. i Zagreb · Bjelovar i Zagreb ·
1. svibnja
1.
1. svibnja i 2011. · 1. svibnja i Bjelovar ·
12. lipnja
12.
12. lipnja i 2011. · 12. lipnja i Bjelovar ·
15. listopada
15.
15. listopada i 2011. · 15. listopada i Bjelovar ·
15. svibnja
15.
15. svibnja i 2011. · 15. svibnja i Bjelovar ·
19. travnja
19.
19. travnja i 2011. · 19. travnja i Bjelovar ·
1912.
Bez opisa.
1912. i 2011. · 1912. i Bjelovar ·
1913.
Bez opisa.
1913. i 2011. · 1913. i Bjelovar ·
1917.
Bez opisa.
1917. i 2011. · 1917. i Bjelovar ·
1919.
Bez opisa.
1919. i 2011. · 1919. i Bjelovar ·
1920.
Bez opisa.
1920. i 2011. · 1920. i Bjelovar ·
1921.
Bez opisa.
1921. i 2011. · 1921. i Bjelovar ·
1922.
Bez opisa.
1922. i 2011. · 1922. i Bjelovar ·
1924.
Bez opisa.
1924. i 2011. · 1924. i Bjelovar ·
1925.
Bez opisa.
1925. i 2011. · 1925. i Bjelovar ·
1932.
Bez opisa.
1932. i 2011. · 1932. i Bjelovar ·
1935.
Bez opisa.
1935. i 2011. · 1935. i Bjelovar ·
1936.
Bez opisa.
1936. i 2011. · 1936. i Bjelovar ·
1938.
Bez opisa.
1938. i 2011. · 1938. i Bjelovar ·
1941.
Bez opisa.
1941. i 2011. · 1941. i Bjelovar ·
1943.
Bez opisa.
1943. i 2011. · 1943. i Bjelovar ·
1945.
Bez opisa.
1945. i 2011. · 1945. i Bjelovar ·
1949.
Bez opisa.
1949. i 2011. · 1949. i Bjelovar ·
1955.
Bez opisa.
1955. i 2011. · 1955. i Bjelovar ·
1957.
Bez opisa.
1957. i 2011. · 1957. i Bjelovar ·
1960.
Bez opisa.
1960. i 2011. · 1960. i Bjelovar ·
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
1962. i 2011. · 1962. i Bjelovar ·
1971.
Bez opisa.
1971. i 2011. · 1971. i Bjelovar ·
1972.
Bez opisa.
1972. i 2011. · 1972. i Bjelovar ·
1981.
Bez opisa.
1981. i 2011. · 1981. i Bjelovar ·
1987.
Bez opisa.
1987. i 2011. · 1987. i Bjelovar ·
20. lipnja
20.
20. lipnja i 2011. · 20. lipnja i Bjelovar ·
20. ožujka
20.
20. ožujka i 2011. · 20. ožujka i Bjelovar ·
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
2006. i 2011. · 2006. i Bjelovar ·
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
2009. i 2011. · 2009. i Bjelovar ·
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
2010. i 2011. · 2010. i Bjelovar ·
2011.
Bez opisa.
2011. i 2011. · 2011. i Bjelovar ·
23. kolovoza
23.
2011. i 23. kolovoza · 23. kolovoza i Bjelovar ·
27. ožujka
27.
2011. i 27. ožujka · 27. ožujka i Bjelovar ·
28. travnja
28.
2011. i 28. travnja · 28. travnja i Bjelovar ·
28. veljače
28.
2011. i 28. veljače · 28. veljače i Bjelovar ·
29. rujna
29.
2011. i 29. rujna · 29. rujna i Bjelovar ·
5. svibnja
5.
2011. i 5. svibnja · 5. svibnja i Bjelovar ·
8. srpnja
8.
2011. i 8. srpnja · 8. srpnja i Bjelovar ·
9. listopada
9.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 2011. i Bjelovar imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 2011. i Bjelovar
Usporedba između 2011. i Bjelovar
2011. ima 756 odnose, a Bjelovar ima 509. Kao što im je zajedničko 70, Jaccard indeks 5.53% = 70 / (756 + 509).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 2011. i Bjelovar. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
