Brže od pregledniku!Sličnosti između 2011. i Domovinski rat
2011. i Domovinski rat imaju 56 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Šibenik, Bosna i Hercegovina, Europska unija, Gospić, Hrvatska, Hrvatski sabor, Karlovac, Knin, Krvavi Uskrs, Mađarska, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Metković, Neretva, Operacija Oluja, Oružane snage Republike Hrvatske, Osijek, Ovčara, Ploče, Sarajevo, Sjedinjene Američke Države, Split, Srbija, Varaždin, Virovitica, Vojska Republike Srpske, Vukovar, Zagreb, 1. ožujka, 1. travnja, 12. svibnja, ..., 15. siječnja, 16. svibnja, 19. svibnja, 1948., 1971., 1979., 1987., 2. siječnja, 2. svibnja, 2009., 2011., 2014., 22. listopada, 22. srpnja, 24. lipnja, 25. lipnja, 25. srpnja, 26. lipnja, 28. svibnja, 28. veljače, 29. rujna, 3. srpnja, 31. ožujka, 4. kolovoza, 6. kolovoza, 9. srpnja. Proširite indeks (26 više) »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Šibenik i 2011. · Šibenik i Domovinski rat ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
2011. i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Domovinski rat ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
2011. i Europska unija · Domovinski rat i Europska unija ·
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
2011. i Gospić · Domovinski rat i Gospić ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
2011. i Hrvatska · Domovinski rat i Hrvatska ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
2011. i Hrvatski sabor · Domovinski rat i Hrvatski sabor ·
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
2011. i Karlovac · Domovinski rat i Karlovac ·
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
2011. i Knin · Domovinski rat i Knin ·
Krvavi Uskrs
Josipu Joviću na Plitvicama. Krvavi Uskrs je naziv za incident 31. ožujka 1991. godine u kojem su pale prve žrtve u Domovinskom ratu.
2011. i Krvavi Uskrs · Domovinski rat i Krvavi Uskrs ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
2011. i Mađarska · Domovinski rat i Mađarska ·
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
2011. i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Domovinski rat i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije ·
Metković
Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
2011. i Metković · Domovinski rat i Metković ·
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
2011. i Neretva · Domovinski rat i Neretva ·
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
2011. i Operacija Oluja · Domovinski rat i Operacija Oluja ·
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
2011. i Oružane snage Republike Hrvatske · Domovinski rat i Oružane snage Republike Hrvatske ·
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
2011. i Osijek · Domovinski rat i Osijek ·
Ovčara
Pokolj na Ovčari, odnosno pokolj u Vukovaru, bio je ratni zločin koji su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine tijekom srpske okupacije Vukovara.
2011. i Ovčara · Domovinski rat i Ovčara ·
Ploče
Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
2011. i Ploče · Domovinski rat i Ploče ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
2011. i Sarajevo · Domovinski rat i Sarajevo ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
2011. i Sjedinjene Američke Države · Domovinski rat i Sjedinjene Američke Države ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
2011. i Split · Domovinski rat i Split ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
2011. i Srbija · Domovinski rat i Srbija ·
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
2011. i Varaždin · Domovinski rat i Varaždin ·
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
2011. i Virovitica · Domovinski rat i Virovitica ·
Vojska Republike Srpske
Oznaka pripadnosti VRS-u Vojska Republike Srpske (VRS) je jedna od vojski nastalih raspadom JNA i jedna od Oružanih snaga BiH.
2011. i Vojska Republike Srpske · Domovinski rat i Vojska Republike Srpske ·
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
2011. i Vukovar · Domovinski rat i Vukovar ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
2011. i Zagreb · Domovinski rat i Zagreb ·
1. ožujka
1.
1. ožujka i 2011. · 1. ožujka i Domovinski rat ·
1. travnja
1.
1. travnja i 2011. · 1. travnja i Domovinski rat ·
12. svibnja
12.
12. svibnja i 2011. · 12. svibnja i Domovinski rat ·
15. siječnja
15.
15. siječnja i 2011. · 15. siječnja i Domovinski rat ·
16. svibnja
16.
16. svibnja i 2011. · 16. svibnja i Domovinski rat ·
19. svibnja
19.
19. svibnja i 2011. · 19. svibnja i Domovinski rat ·
1948.
Bez opisa.
1948. i 2011. · 1948. i Domovinski rat ·
1971.
Bez opisa.
1971. i 2011. · 1971. i Domovinski rat ·
1979.
Bez opisa.
1979. i 2011. · 1979. i Domovinski rat ·
1987.
Bez opisa.
1987. i 2011. · 1987. i Domovinski rat ·
2. siječnja
2.
2. siječnja i 2011. · 2. siječnja i Domovinski rat ·
2. svibnja
2.
2. svibnja i 2011. · 2. svibnja i Domovinski rat ·
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
2009. i 2011. · 2009. i Domovinski rat ·
2011.
Bez opisa.
2011. i 2011. · 2011. i Domovinski rat ·
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
2011. i 2014. · 2014. i Domovinski rat ·
22. listopada
22.
2011. i 22. listopada · 22. listopada i Domovinski rat ·
22. srpnja
22.
2011. i 22. srpnja · 22. srpnja i Domovinski rat ·
24. lipnja
24.
2011. i 24. lipnja · 24. lipnja i Domovinski rat ·
25. lipnja
25.
2011. i 25. lipnja · 25. lipnja i Domovinski rat ·
25. srpnja
25.
2011. i 25. srpnja · 25. srpnja i Domovinski rat ·
26. lipnja
26.
2011. i 26. lipnja · 26. lipnja i Domovinski rat ·
28. svibnja
28.
2011. i 28. svibnja · 28. svibnja i Domovinski rat ·
28. veljače
28.
2011. i 28. veljače · 28. veljače i Domovinski rat ·
29. rujna
29.
2011. i 29. rujna · 29. rujna i Domovinski rat ·
3. srpnja
3.
2011. i 3. srpnja · 3. srpnja i Domovinski rat ·
31. ožujka
31.
2011. i 31. ožujka · 31. ožujka i Domovinski rat ·
4. kolovoza
4.
2011. i 4. kolovoza · 4. kolovoza i Domovinski rat ·
6. kolovoza
6.
2011. i 6. kolovoza · 6. kolovoza i Domovinski rat ·
9. srpnja
9.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 2011. i Domovinski rat imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 2011. i Domovinski rat
Usporedba između 2011. i Domovinski rat
2011. ima 756 odnose, a Domovinski rat ima 461. Kao što im je zajedničko 56, Jaccard indeks 4.60% = 56 / (756 + 461).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 2011. i Domovinski rat. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
