100 odnosi: Andrea, Andrija Mohorovičić, Anna Abrikosova, Arsenije Glić, Édouard Manet, Batiskaf, Belgija, Dan državnosti, Don Walsh, Dunavska banovina, Edvard Munch, Franjo Hanaman, George Orwell, Giambattista Vico, Gottfried Böhm, Gregorijanski kalendar, Humphrey Bogart, Ivana Franciska de Chantal, Joško Gvardiol, John Field, Joja Ricov, Josip Friščić, Josip Kosor, Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva, Katalonski parlament, Lihtenštajn, Marija Jambrišak, Marijanska brazda, Mirko Grgin, Muzio Clementi, Nizozemska, Oton Župančič, Pavao Zorčić, Pierre Bourdieu, Prijestupna godina, Salvador Dalí, Samuel Barber, Sergej Ejzenštejn, Subotica, Tihi ocean, Tri podjele Poljske, Vinko Fererski, Vladimir Veselica, William Pitt Mlađi, Zastava Belgije, 1350., 1419., 1572., 1620., 1641., ..., 1668., 1685., 1719., 1724., 1744., 1752., 1756., 1773., 1782., 1793., 1806., 1830., 1831., 1832., 1837., 1847., 1857., 1863., 1878., 1879., 1882., 1883., 1898., 1899., 1903., 1904., 1910., 1920., 1929., 1930., 1936., 1937., 1938., 1941., 1944., 1948., 1949., 1950., 1954., 1957., 1960., 1961., 1981., 1987., 1989., 2002., 2013., 2016., 2017., 2021.. Proširite indeks (50 više) »
Andrea
Teodora Rumenova Andreeva (bug. Теодора Руменова Андреева; Sofija, 23. siječnja 1987.), poznatija pod pseudonimom Andrea (bug. Андреа), bugarska je pop-folk pjevačica.
Novi!!: 23. siječnja i Andrea · Vidi više »
Andrija Mohorovičić
Andrija Mohorovičić (Volosko kraj Opatije, 23. siječnja 1857. – Zagreb, 18. prosinca 1936.), hrvatski geofizičar, ali i istaknuti hrvatski znanstvenik na području meteorologije i seizmologije, s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
Novi!!: 23. siječnja i Andrija Mohorovičić · Vidi više »
Anna Abrikosova
Anna Ivanovna Abrikosova (rus. ćir. Анна Ивановна Абрикосова; Moskva, 23. siječnja 1882. – Moskva, 23. srpnja 1936.), znana i kao Majka Katarina Sijenska (rus. ćir. Екатери́на Сие́нская) ili samo Majka Katarina, bila je ruska grkokatolička redovnica, prevoditeljica, žrtva staljinističkih progona, s naslovom Službenice Božje.
Novi!!: 23. siječnja i Anna Abrikosova · Vidi više »
Arsenije Glić
Arsenije Glić ili Arsen Glič (Glich, Glics) (Gradac, 23. siječnja, 1724. – Koprivnica, 24. travnja, 1773.) hrvatski (kajkavski) je pisac, franjevac i hagiograf, slovenskog podrijetla.
Novi!!: 23. siječnja i Arsenije Glić · Vidi više »
Édouard Manet
Édouard Manet (Pariz, 23. siječnja 1832. – Pariz, 30. travnja 1883.), francuski slikar i grafičar, realist i impresionist; jedna od prvih osoba moderne umjetnosti.
Novi!!: 23. siječnja i Édouard Manet · Vidi više »
Batiskaf
Batiskaf Trieste Batiskaf je ronilica za istraživanje većih morskih dubina.
Novi!!: 23. siječnja i Batiskaf · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: 23. siječnja i Belgija · Vidi više »
Dan državnosti
Dan državnosti je dogovoreni datum na koji se proslavama obilježava konstituiranje naroda ili ne-suverene države.
Novi!!: 23. siječnja i Dan državnosti · Vidi više »
Don Walsh
Poručnik. Don Walsh, USN (dno) i Jacques Piccard (sredina) u batiskafu Trieste. Don Walsh (Berkeley, Kalifornija, 2. studenoga 1931.) je američki oceanograf, istraživač i specijalist za pomorsku politiku.
Novi!!: 23. siječnja i Don Walsh · Vidi više »
Dunavska banovina
Mapa Dunavske banovine Dunavska banovina je bila banovina (provincija, regija) Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. godine.
Novi!!: 23. siječnja i Dunavska banovina · Vidi više »
Edvard Munch
Edvard Munch (Løten, 12. prosinca 1863. – Ekely, 23. siječnja 1944.), norveški slikar.
Novi!!: 23. siječnja i Edvard Munch · Vidi više »
Franjo Hanaman
Franjo Hanaman (Drenovci, Vukovarsko-srijemska županija, 30. lipnja 1878. – Zagreb, 23. siječnja 1941.), znameniti hrvatski kemičar i metalurg, izumitelj prve ekonomične električne žarulje s metalnom niti.
Novi!!: 23. siječnja i Franjo Hanaman · Vidi više »
George Orwell
Eric Arthur Blair (Motihari, Bengal, 25. lipnja 1903. – London, 21. siječnja 1950.), poznatiji pod pseudonimom George Orwell, bio je engleski pisac i novinar.
Novi!!: 23. siječnja i George Orwell · Vidi više »
Giambattista Vico
Giambattista Vico (Napulj, 23. lipnja 1668. – Napulj, 23. siječnja 1744.), je bio talijanski filozof, govornik, estetičar, sociolog, povjesničar i pravnik.
Novi!!: 23. siječnja i Giambattista Vico · Vidi više »
Gottfried Böhm
Gottfried Böhm (Offenbach na Majni, 23. siječnja 1920. – Köln, 9. lipnja 2021.) bio je jedan od najvažnijih njemačkih modernih arhitekata koji je svoj ugled izgradio izrazito plastičnim zgradama od betona, čelika i stakla koje se smatraju „arhitektonskim ikonama 20.
Novi!!: 23. siječnja i Gottfried Böhm · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 23. siječnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Humphrey Bogart
Humphrey DeForest Bogart (25. prosinca 1899. –, 14. siječnja 1957.), američki filmski i kazališni glumac te kulturna ikona.
Novi!!: 23. siječnja i Humphrey Bogart · Vidi više »
Ivana Franciska de Chantal
Sveta Ivana Franciska de Chantal (fra. Jeanne-Françoise Frémyot, baronne de Chantal) (Dijon, 23. siječnja 1572. – Moulins, 13. prosinca 1641.) - francuska svetica, časna sestra, suosnivačica reda Sestara pohoda Marijina, franjevačka trećoredka, starija sestra nadbiskupa Bourgesa, André Fremyota Rođena je 23. siječnja 1572. u Dijonu u Francuskoj.
Novi!!: 23. siječnja i Ivana Franciska de Chantal · Vidi više »
Joško Gvardiol
Joško Gvardiol (Zagreb, 23. siječnja 2002.) hrvatski je nogometaš i reprezentativac, koji trenutačno nastupa za Manchester City.
Novi!!: 23. siječnja i Joško Gvardiol · Vidi više »
John Field
John Field (Dublin, 1782. – Moskva, 23. siječnja 1837.) – irski skladatelj, pijanist i učitelj Rođen je u glazbenoj obitelji pa ga je otac počeo učiti svirati glasovir.
Novi!!: 23. siječnja i John Field · Vidi više »
Joja Ricov
Joja Ricov (Kali na Ugljanu 25. ožujka 1929. - Zagreb, 23. siječnja 2017.) hrvatski književnik i profesor, antitotalitarist.
Novi!!: 23. siječnja i Joja Ricov · Vidi više »
Josip Friščić
Josip Friščić (Subotica Podravska, 15. kolovoza 1949. – Koprivnica, 23. siječnja 2016.), bio je hrvatski političar, bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora, bivši predsjednik HSS-a. Župan Koprivničko-križevačke županije od 2001. do 2008. godine.
Novi!!: 23. siječnja i Josip Friščić · Vidi više »
Josip Kosor
Josip Kosor (Tribounj, kraj Drniša, danas Trbounje, 27. siječnja 1879. – Dubrovnik, 23. siječnja 1961.), hrvatski je dramatičar, novelist i romanopisac.
Novi!!: 23. siječnja i Josip Kosor · Vidi više »
Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva
Karlo VI. (Beč, 1. listopada 1685. – Beč, 20. listopada 1740.), rimsko-njemački car (1711. – 1740.), ugarsko-hrvatski (Karlo III.) i češki kralj (Karlo II.). Zadnji je muški potomak iz dinastije Habsburg, zbog čega je Pragmatičnom sankcijom nastojao osigurati prijestolje kćeri Mariji Tereziji.
Novi!!: 23. siječnja i Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Katalonski parlament
Parlament Katalonije (katalonski: Parlament de Catalunya, IPA) je jednodomno zakonodavno tijelo španjolske autonomne zajednice Katalonije odnosno međunarodno nepriznate Katalonske Republike.
Novi!!: 23. siječnja i Katalonski parlament · Vidi više »
Lihtenštajn
Lihtenštajn, službeno Kneževina Lihtenštajn, malena je neobalna država u srednjoj Europi.
Novi!!: 23. siječnja i Lihtenštajn · Vidi više »
Marija Jambrišak
Marija Jambrišak (Karlovac, 5. rujna 1847. – Zagreb, 23. siječnja 1937.), bila je hrvatska prosvjetiteljica, književnica i borkinja za prava i školovanje žena.
Novi!!: 23. siječnja i Marija Jambrišak · Vidi više »
Marijanska brazda
Položaj Marijanske brazde Marijanska brazda najdublja je brazda u Tihom oceanu, a ujedno i najdublja brazda na svijetu.
Novi!!: 23. siječnja i Marijanska brazda · Vidi više »
Mirko Grgin
Mirko Grgin (Split, 17. ožujka 1954. – Split, 23. siječnja 2017.), bivši hrvatski košarkaš.
Novi!!: 23. siječnja i Mirko Grgin · Vidi više »
Muzio Clementi
Muzio Clementi Muzio Clementi (Rim, 23. siječnja 1752. – Evesham, 10. ožujka 1832.), talijanski pijanist i skladatelj.
Novi!!: 23. siječnja i Muzio Clementi · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: 23. siječnja i Nizozemska · Vidi više »
Oton Župančič
Oton Župančič (Vinica, 23. siječnja 1878. - Ljubljana, 11. lipnja 1949.), slovenski pjesnik.
Novi!!: 23. siječnja i Oton Župančič · Vidi više »
Pavao Zorčić
Pavao Zorčić (Sveti Ivan Žabno, oko 1620. – Marča, 23. siječnja 1685.) – hrvatski grkokatolički biskup Rodio se oko 1620.
Novi!!: 23. siječnja i Pavao Zorčić · Vidi više »
Pierre Bourdieu
Pierre Bourdieu (Denguin, 1. kolovoza 1930. – Pariz, 23. siječnja 2002.) francuski je sociolog, filozof, antropolog i ugledan intelektualac koji je stekao obrazovanje u Parizu.
Novi!!: 23. siječnja i Pierre Bourdieu · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 23. siječnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Salvador Dalí
Salvador Domingo Felipe Jacinto Dalí i Domènech, Markiz od Pubola ili Salvador Felip Jacint Dalí Domènech, znan kao Salvador Dalí (Figueras, 11. svibnja 1904. – Torre Galaeta, 23. siječnja 1989.), španjolski slikar, pisac, dizajner i autor filmova.
Novi!!: 23. siječnja i Salvador Dalí · Vidi više »
Samuel Barber
Samuel Barber (West Chester, 9. ožujka 1910. – New York, 23. siječnja 1981.), američki skladatelj.
Novi!!: 23. siječnja i Samuel Barber · Vidi više »
Sergej Ejzenštejn
Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, (ruski: Сергей Михайлович Эйзенштейн, latvijski: Sergejs Eizenšteins; Riga, Latvija, 23. siječnja 1898. – Moskva, 11. veljače 1948.), sovjetski filmski redatelj, teoretičar i pionir u teoriji i praksi montaže.
Novi!!: 23. siječnja i Sergej Ejzenštejn · Vidi više »
Subotica
Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Novi!!: 23. siječnja i Subotica · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: 23. siječnja i Tihi ocean · Vidi više »
Tri podjele Poljske
teritorijalnom opsegu Tri podjele Poljske odigrale su se u 18.
Novi!!: 23. siječnja i Tri podjele Poljske · Vidi više »
Vinko Fererski
Sveti Vinko Fererski (špa. Vicente Ferrer, eng. Vincent Ferrer; Valencia, Španjolska, 23. siječnja 1350. - Vannes, Francuska, 5. travnja 1419.) bio je španjolski svetac, dominikanac i propovjednik Godine 1340.
Novi!!: 23. siječnja i Vinko Fererski · Vidi više »
Vladimir Veselica
Vladimir Veselica (Glavice kod Sinja, 23. siječnja 1938. 11. prosinca 2013.), bio je hrvatski političar i ekonomist, poznati hrvatski proljećar.
Novi!!: 23. siječnja i Vladimir Veselica · Vidi više »
William Pitt Mlađi
William Pitt Mlađi William Pitt Mlađi (Hayes, London, 28. svibnja 1759. - Putney, London, 23. siječnja 1806.) bio je britanski državnik, najmlađi i posljednji premijer Velike Britanije od 1783.
Novi!!: 23. siječnja i William Pitt Mlađi · Vidi više »
Zastava Belgije
20px Zastava Belgije. Omjer 13:15 20px Ratna pomorska zastava. Omjer 2:3 Zastava Belgije sastoji se od triju jednako širokih uspravnih pruga crne, žute, i crvene boje.
Novi!!: 23. siječnja i Zastava Belgije · Vidi više »
1350.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1350. · Vidi više »
1419.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1419. · Vidi više »
1572.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1572. · Vidi više »
1620.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1620. · Vidi više »
1641.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1641. · Vidi više »
1668.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1668. · Vidi više »
1685.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1685. · Vidi više »
1719.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1719. · Vidi više »
1724.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1724. · Vidi više »
1744.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1744. · Vidi više »
1752.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1752. · Vidi više »
1756.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1756. · Vidi više »
1773.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1773. · Vidi više »
1782.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1782. · Vidi više »
1793.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1793. · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1806. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1830. · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1831. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1832. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1837. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1847. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1857. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1863. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1878. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1879. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1882. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1883. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1898. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1899. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1903. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1904. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1910. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1920. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1929. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1930. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1936. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1937. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1938. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1941. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1944. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1948. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1949. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1950. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1954. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1957. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1960. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1961. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1981. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1987. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 1989. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: 23. siječnja i 2002. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: 23. siječnja i 2013. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: 23. siječnja i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 23. siječnja i 2017. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: 23. siječnja i 2021. · Vidi više »