Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Ahemenidi i Kraljevska cesta

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Ahemenidi i Kraljevska cesta

Ahemenidi vs. Kraljevska cesta

Darije III. Kodoman Ahemenidi su iranska vladarska dinastija koja je vladala Perzijom od 7. stoljeća do 4. stoljeća pr. Kr. Njihovo Ahemenidsko Carstvo protezalo se na 10.7 milijuna km²; od Libije na zapadu do Indije na istoku, te od Etiopije na jugu do današnjeg Kazahstana na sjeveru, što ga čini najvećom državom u povijesti anitke, a vjerojatno najmoćnijom i najbogatijom zemljom u odnosu na ostatak svijeta ikad. Perzijskog Carstva s označenom '''Kraljevskom cestom''' Kraljevska cesta (poznata kao i Perzijska kraljevska cesta) bila je antička prometnica koju je u 5. stoljeću pr. Kr. renovirao i organizirao perzijski vladar Darije I. Veliki iz iranske dinastije Ahemenida.

Sličnosti između Ahemenidi i Kraljevska cesta

Ahemenidi i Kraljevska cesta imaju 24 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ahemenidsko Carstvo, Antika, Asirija, Babilon, Babilonija, Cilicija (satrapija), Darije I. Veliki, Frigija, Grci, Herodot, Iran, Jonija, Kapadocija, Lidija, Mala Azija, Medijsko Carstvo, Niniva, Novoasirsko Carstvo, Pasargada, Perzepolis, Perzija (razdvojba), Sard, Stara Grčka, 6. stoljeće pr. Kr..

Ahemenidsko Carstvo

Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).

Ahemenidi i Ahemenidsko Carstvo · Ahemenidsko Carstvo i Kraljevska cesta · Vidi više »

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Ahemenidi i Antika · Antika i Kraljevska cesta · Vidi više »

Asirija

Satelitska slika središnjeg dijela Asirije Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam.

Ahemenidi i Asirija · Asirija i Kraljevska cesta · Vidi više »

Babilon

Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.

Ahemenidi i Babilon · Babilon i Kraljevska cesta · Vidi više »

Babilonija

Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.

Ahemenidi i Babilonija · Babilonija i Kraljevska cesta · Vidi više »

Cilicija (satrapija)

Anatolije s '''Cilicijom''' na jugu Cilicija (tur. Çukurova) je antička satrapija (pokrajina) Perzijskog Carstva.

Ahemenidi i Cilicija (satrapija) · Cilicija (satrapija) i Kraljevska cesta · Vidi više »

Darije I. Veliki

Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.

Ahemenidi i Darije I. Veliki · Darije I. Veliki i Kraljevska cesta · Vidi više »

Frigija

Karta Frigije u njenom najmanjem (žuto) i najvećem (narančasto) opsegu Frigija (grč. Φρυγία) je antička pokrajina u središnjoj Anatoliji (današnja Turska) odnosno naziv za drevno kraljevstvo koje se protezalo regijom.

Ahemenidi i Frigija · Frigija i Kraljevska cesta · Vidi više »

Grci

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.

Ahemenidi i Grci · Grci i Kraljevska cesta · Vidi više »

Herodot

Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.

Ahemenidi i Herodot · Herodot i Kraljevska cesta · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Ahemenidi i Iran · Iran i Kraljevska cesta · Vidi više »

Jonija

Male Azije Jonija (starogrčki Ἰωνία ili Ἰωνίη) antička je regija na središnjoj obali zapadne Male Azije u današnjoj Turskoj, odnosno u području oko grada Izmira (nekadašnje Smirne).

Ahemenidi i Jonija · Jonija i Kraljevska cesta · Vidi više »

Kapadocija

Anatolije s '''Kapadocijom''' na istoku Kapadocija (iz lat. Cappadocia) ili Kapadokija (iz grč. Καππαδοκία – Kappadokía; perz. Katpatuka; danas i tur. Kapadokya), starovjekovna regija koja se nalazi u unutrašnjosti Male Azije odnosno današnje Turske.

Ahemenidi i Kapadocija · Kapadocija i Kraljevska cesta · Vidi više »

Lidija

Anatolije s označenom '''Lidijom''' na zapadu Lidijski kralj Krez na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona, 1629. Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju.

Ahemenidi i Lidija · Kraljevska cesta i Lidija · Vidi više »

Mala Azija

Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.

Ahemenidi i Mala Azija · Kraljevska cesta i Mala Azija · Vidi više »

Medijsko Carstvo

Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.

Ahemenidi i Medijsko Carstvo · Kraljevska cesta i Medijsko Carstvo · Vidi više »

Niniva

Nergalske dveri Ninive Obnovljene Adadove dveri zidina Ninive. Niniva (akad. Ninua; heb. Ninive) je bila glavni grad Asirije u zadnjih nekoliko desetljeća asirskoga carstva.

Ahemenidi i Niniva · Kraljevska cesta i Niniva · Vidi više »

Novoasirsko Carstvo

Novoasirsko carstvo označuje razdoblje u povijesti Asirije između 1075.

Ahemenidi i Novoasirsko Carstvo · Kraljevska cesta i Novoasirsko Carstvo · Vidi više »

Pasargada

Pasargada (perz. پاسارگاد, starogrčki Πασαργάδαι), jedan je od glavnih gradova Perzijskog Carstva u doba vladavine iranske dinastije Ahemenida.

Ahemenidi i Pasargada · Kraljevska cesta i Pasargada · Vidi više »

Perzepolis

Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.

Ahemenidi i Perzepolis · Kraljevska cesta i Perzepolis · Vidi više »

Perzija (razdvojba)

Perzija je naziv s više značenja.

Ahemenidi i Perzija (razdvojba) · Kraljevska cesta i Perzija (razdvojba) · Vidi više »

Sard

*Sard (Turska).

Ahemenidi i Sard · Kraljevska cesta i Sard · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Ahemenidi i Stara Grčka · Kraljevska cesta i Stara Grčka · Vidi više »

6. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

6. stoljeće pr. Kr. i Ahemenidi · 6. stoljeće pr. Kr. i Kraljevska cesta · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Ahemenidi i Kraljevska cesta

Ahemenidi ima 209 odnose, a Kraljevska cesta ima 50. Kao što im je zajedničko 24, Jaccard indeks 9.27% = 24 / (209 + 50).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Ahemenidi i Kraljevska cesta. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »