Sličnosti između Albert Einstein i Spektroskopija
Albert Einstein i Spektroskopija imaju 22 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Atom, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Energija, Fotoelektrični učinak, Foton, Frekvencija, Geigerov brojač, Ioniziranje, Kemijski element, Laser, Metar, Molekula, Neutron, Radijacija, Raspršenje, Spektar (fizika), Spin, Sunce, Svjetlost, Tlak, Znanost.
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Albert Einstein i Atom · Atom i Spektroskopija ·
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Albert Einstein i Elektromagnetsko zračenje · Elektromagnetsko zračenje i Spektroskopija ·
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Albert Einstein i Elektron · Elektron i Spektroskopija ·
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Albert Einstein i Energija · Energija i Spektroskopija ·
Fotoelektrični učinak
Fotoelektrični učinak: fotoni upadaju na metalnu ploču slijeva i izbijaju elektrone. Fotoelektrični učinak, fotoelektrični efekt ili fotoefekt fizikalna je pojava kod koje djelovanjem elektromagnetskog zračenja dovoljno kratke valne duljine, najčešće svjetlosti u ultraljubičastom području spektra, dolazi do izbijanja elektrona iz obasjanog materijala, obično kovine.
Albert Einstein i Fotoelektrični učinak · Fotoelektrični učinak i Spektroskopija ·
Foton
nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.
Albert Einstein i Foton · Foton i Spektroskopija ·
Frekvencija
Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).
Albert Einstein i Frekvencija · Frekvencija i Spektroskopija ·
Geigerov brojač
Geigerov brojač. Presjek kroz Geiger-Müllerovo brojilo. Penkala dozimetar za direktno očitavanje. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo je naprava ili mjerni instrument za otkrivanje ili detekciju ionizirajućega zračenja (radioaktivnost), odnosno brojenje prolaska ionizirajućih čestica ili fotona.
Albert Einstein i Geigerov brojač · Geigerov brojač i Spektroskopija ·
Ioniziranje
Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.
Albert Einstein i Ioniziranje · Ioniziranje i Spektroskopija ·
Kemijski element
Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.
Albert Einstein i Kemijski element · Kemijski element i Spektroskopija ·
Laser
Pokus s laserskom zrakom. Laser (akronim od engl. Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation: pojačanje svjetlosti s pomoću stimulirane emisije zračenja) je uređaj za stvaranje i pojačavanje koherentnog elektromagnetskog, najčešće monokromatskog, usko usmjerenog zračenja.
Albert Einstein i Laser · Laser i Spektroskopija ·
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Albert Einstein i Metar · Metar i Spektroskopija ·
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Albert Einstein i Molekula · Molekula i Spektroskopija ·
Neutron
nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutron (engl., od neutr + on; oznaka n ili n0) je električki neutralna subatomska čestica (bez električnog naboja), sastavnica svih atomskih jezgri osim vodikove. Teorijski ga je predvidio E. Rutherford 1920. a otkrio pokusom J. Chadwick 1932. Masa neutrona (1,674 927 · 10–27 kg.
Albert Einstein i Neutron · Neutron i Spektroskopija ·
Radijacija
Međunarodni znak radioaktivnosti.
Albert Einstein i Radijacija · Radijacija i Spektroskopija ·
Raspršenje
zalaska Sunca. brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. zore. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. Rutherfordovog raspršenja. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Neutronsko raspršenje ili neutronska difrakcija je pojava reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. Raspršenje, u fizici, je promjena kretanja, odnosno širenja snopa čestica ili zrakâ kada naiđu na neku zapreku.
Albert Einstein i Raspršenje · Raspršenje i Spektroskopija ·
Spektar (fizika)
elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.
Albert Einstein i Spektar (fizika) · Spektar (fizika) i Spektroskopija ·
Spin
kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.
Albert Einstein i Spin · Spektroskopija i Spin ·
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Albert Einstein i Sunce · Spektroskopija i Sunce ·
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Albert Einstein i Svjetlost · Spektroskopija i Svjetlost ·
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Albert Einstein i Tlak · Spektroskopija i Tlak ·
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Albert Einstein i Spektroskopija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Albert Einstein i Spektroskopija
Usporedba između Albert Einstein i Spektroskopija
Albert Einstein ima 319 odnose, a Spektroskopija ima 109. Kao što im je zajedničko 22, Jaccard indeks 5.14% = 22 / (319 + 109).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Albert Einstein i Spektroskopija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: