Sadržaj
272 odnosi: Ašgabat, Adam Mickiewicz, Aleksandar I., ruski car, Aleksandar II., ruski car, Aleksandar Nevski, Aleksandar Solženjicin, Aleksandr Radiščev, Aleksandr Sergejevič Gribojedov, Aleksej Arakčejev, Almati, André Chénier, Animirani film, Anton Deljvig, Arapin Petra Velikog (roman), Arbat, Armenija, Arzamas (literarni kružok), Asteroidi, Autobiografija, Azerbajdžan, Đunđuš, Šangaj, Babuška, Bahčisaraj, Bajka o caru Saltanu, Bajka o mrtvoj kneginji i o sedmorici delija, Bajka o popu i o njegovu pomoćniku Baldi, Bajka o ribaru i ribici, Bajka o zlatnom pjetliću, Baku, Balada, Balet, Beč, Belgija, Belkinove pripovijesti, Beograd, Biljar, Boldinska jesen, Boljšoj teatr, Boris Godunov (drama), Brest (Bjelorusija), Bundek, Burgas, Carskoselski licej, Cenzura, Ciudad de México, Dagestan, Daniil Harms, Dante Alighieri, David Davidovič Burljuk, ... Proširite indeks (222 više) »
- Ruski masoni
Ašgabat
Ašgabat (turkmenski: Aşgabat; Ašhabad, Ashkabat, Ashkhabad, Ashgabad) je glavni grad Turkmenistana, jedne od bivših Sovjetskih republika.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Ašgabat
Adam Mickiewicz
'''Adam Mickiewicz''' Gospodin Tadija, 1834. godine Adam Bernard Mickiewicz, (Zaosie kod Nowogródeka, današnja Bjelorusija, 24. prosinca 1798. – Carigrad, 26. studenog 1855.), poljski pjesnik.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Adam Mickiewicz
Aleksandar I., ruski car
Zimskom dvorcu. Aleksandar I. Pavlovič (23. prosinca 1777. – 1. prosinca 1825. (?)) je bio ruski car od 1801. godine, kralj Poljske od 1815. i veliki vojvoda Finske od 1809. godine.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Aleksandar I., ruski car
Aleksandar II., ruski car
Aleksandar II. Aleksandar II. (Moskva, 17. travnja 1818. - Petrograd, 13. ožujka 1881.) je bio ruski car i veliki vojvoda Finske od 1855. godine.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Aleksandar II., ruski car
Aleksandar Nevski
Ikona Aleksandra Nevskoga Aleksandar Nevski (Pereslavl-Zaleski, 30. svibnja 1220. – Gorodec, 14. studenog 1263.) - (rus. Алекса́ндр Яросла́вич Не́вский) - veliki ruski knez i svetac Ruske pravoslavne crkve.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Aleksandar Nevski
Aleksandar Solženjicin
Aleksandar Isajevič Solženjicin (ruski: Александр Исаевич Солженицын, Aleksandr Isaevič Solženicyn; Kislovodsk, 11. prosinca 1918. – Moskva, 3. kolovoza 2008.), ruski prozaist, politički zatvorenik, najistaknutije ime književnog otpora Staljinu i sovjetskom totalitarizmu.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Aleksandar Solženjicin
Aleksandr Radiščev
Aleksandr Nikolajevič Radiščev (rus. Алекса́ндр Никола́евич Ради́щев), Gornje Abljazovo (danas Radiščevo), Saratovska gubernija, Rusko Carstvo, 20. kolovoza (31. kolovoza) 1749. - Sankt Peterburg, 12. rujna (24. rujna) 1802.; ruski pisac, filozof, pjesnik, rukovoditelj peterburške carine, član Komisije za izradu zakona pri Aleksandru I.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Aleksandr Radiščev
Aleksandr Sergejevič Gribojedov
'''Aleksandr Sergejevič Gribojedov''' Aleksandr Sergejevič Gribojedov (Moskva, 15. siječnja 1795. – Teheran, 11. veljače 1829.), ruski književnik.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Aleksandr Sergejevič Gribojedov
Aleksej Arakčejev
Grof (od 1799.) Aleksej Andrejevič Arakčejev (rus. Алексе́й Андре́евич Аракче́ев), Novgorodska gubernija, Rusko Carstvo, 23. rujna (4. listopada) 1769. - Gruzino, Novgorodska gubernija, 21. travnja (3. svibnja) 1834.; ruski državnik i vojni zapovjednik koji je uživao ogromno povjerenje Aleksandra I, naročito u drugoj polovici njegove vladavine (uveo je strog režim koji su njegovi protivnici nazvali "arakčejevštinom").
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Aleksej Arakčejev
Almati
Almati ili Alma Ata (kazaški: Алматы, ruski: Алматы́, Алма-Ата; raniji naziv: Vernij (Верный)) je najveći grad u Kazahstanu, s oko 1,3 milijuna stanovnika, te gospodarsko i kulturno središte države.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Almati
André Chénier
'''André Chénier''' André Chénier (Carigrad, 30. listopada 1762. – Pariz, 25. srpnja 1794.), francuski pjesnik Odgojen u duhu filozofa 18. stoljeća, sa simpatijom je dočekao revoluciju i sudjelovao u osnivanju Društva prijatelja konstitucije.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i André Chénier
Animirani film
Bambi'' (1942.) Animirani konj Crtani (animirani) film je vid filmske umjetnosti; film koji je proizveden različitim tehnikama animacije.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Animirani film
Anton Deljvig
Baron Anton Antonovič Deljvig (rus. Анто́н Анто́нович Де́львиг), 6. kolovoza (17. kolovoza) 1798., Moskva, Rusko Carstvo – 14. siječnja (26. siječnja) 1831., Sankt Peterburg – ruski pjesnik, izdavač.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Anton Deljvig
Arapin Petra Velikog (roman)
Arapin Petra Velikoga (rus. Ара́п Петра́ Вели́кого) - nedovršeni povijesni roman A.S. Puškina, pisan od 1827. do 1828. u Mihajlovskom.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Arapin Petra Velikog (roman)
Arbat
Ulica Arbat ljeti Arbat (ruski: Арба́т) je pješačka ulica duga oko jedan kilometar u povijesnom središtu Moskve.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Arbat
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Armenija
Arzamas (literarni kružok)
Arzamas (rus. «Арзама́с»; 1815. – 1818.) - literarni kružok koji je okupljao pristaše novog "karamzinskog" pravca u književnosti.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Arzamas (literarni kružok)
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Asteroidi
Autobiografija
Autobiografija je oblik biografije, pisan u prvom licu.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Autobiografija
Azerbajdžan
Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Azerbajdžan
Đunđuš
Crkva sv. Bartula. Đunđuš (mađ. Gyöngyös, nje. Gengeß)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Đunđuš
Šangaj
Šangaj (kineski: 上海; pinjin: Shànghǎi) je luka i s 26,3 milijuna stanovnika najveći grad u Kini, te najnaseljeniji grad na svijetu (unutar granica grada).
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Šangaj
Babuška
Babuška Babuška ili matrjoška (ruski матрёшка - čit. matrjoška) je tradicionalna ruska igračka od lipovog drveta.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Babuška
Bahčisaraj
Karta Krima s prikazanom lokacijom većih gradova. Bahčisaraj (krimskotatarski: Bağçasaray, ruski i ukrajinski: Бахчисарай) je grad u ukrajinskoj Autonomnoj Republici Krim.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Bahčisaraj
Bajka o caru Saltanu
Bajka o caru Saltanu (puni naziv: Bajka o caru Saltanu, o sinu mu slavnom i junačkom knezu Gvidonu Saltanoviču i o predivnoj carevni Labudici, rus. Сказка о царе Салтане, о сыне его славном и могучем богатыре князе Гвидоне Салтановиче и о прекрасной царевне Лебеди) - bajka u stihovima A.S.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Bajka o caru Saltanu
Bajka o mrtvoj kneginji i o sedmorici delija
Bajka o mrtvoj kneginji i o sedmorici delija (rus. Сказка о мёртвой царевне и семи богатырях) - bajka A.S. Puškina koju je napisao ujesen 1833. u Boldinom.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Bajka o mrtvoj kneginji i o sedmorici delija
Bajka o popu i o njegovu pomoćniku Baldi
Bajka o popu i o njegovu pomoćniku Baldi (rus. Сказка о попе и о работнике его Балде) - bajka A.S. Puškina.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Bajka o popu i o njegovu pomoćniku Baldi
Bajka o ribaru i ribici
Bajka o ribaru i ribici je priča koju je 1833. godine napisao ruski književnik Aleksandar Sergejevič Puškin.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Bajka o ribaru i ribici
Bajka o zlatnom pjetliću
Bajka o zlatnom pjetliću (rus. Сказка о золотом петушке) - bajka koju je napisao Aleksandar Sergejevič Puškin, a ujedno i zadnje njegovo djelo takve vrste.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Bajka o zlatnom pjetliću
Baku
Baku (azerski: Bakı) je glavni grad Azerbajdžana.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Baku
Balada
Cerveri de Girona, Balada - ''Si voletz que•m laix d'amar'' (PC 434a,65), Cançoner Gil (Biblioteca de Catalunya, MS 146), f. 34v, 14. stoljeće. Balada proizlazi iz okcitanskog jezika balar („plesati“, iz lat. ballare „plesati“, starogrčki ballein „bacati, pokretati, kretati se“) izvorno označava južnofrancuske srednjovjekovne trubadurske plesne epske i lirske pjesme.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Balada
Balet
Edgara Degasa Balet Balet je plesna forma koju danas najčešće vidimo u izvođenju profesionalnih plesača u kazalištu ili na nekoj drugoj sceni.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Balet
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Beč
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Belgija
Belkinove pripovijesti
Belkinove pripovijesti (puni naziv Pripovijesti pokojnog Ivana Petroviča Belkina) - ciklus pripovijesti Aleksandra Sergejeviča Puškina.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Belkinove pripovijesti
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Beograd
Biljar
Početno razbijanje kugli u osmici. Biljar ili bilijar opsežan je pojam koji označava širok spektar igara za čije je odigravanje potreban stol prekriven posebnim platnom, štap (ke) i određen broj kugli.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Biljar
Boldinska jesen
Boldinska jesen 1830. godine - najplodnije stvaralačko razdoblje u životu A.S. Puškina.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Boldinska jesen
Boljšoj teatr
Kazalište Boljšoj Boljšoj teatr (rus Большой театр.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Boljšoj teatr
Boris Godunov (drama)
Boris Godunov - drama Aleksandra Sergejeviča Puškina, napisana 1825. za vrijeme progonstva u Mihajlovskom, pod utjecajem Povijesti ruske države Nikolaja Karamzina.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Boris Godunov (drama)
Brest (Bjelorusija)
Brest (bjeloruski: Брэст / Brėst, tradicijski bjeloruski Берасце, Bierascie, poljski: Brześć, ranije Brześć nad Bugiem, Brest na Bugu, i Brześć Litewski, "Litavski Brest") je grad u zapadnoj Bjelorusiji na granici s Poljskom, upravno je središte Brestske oblasti.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Brest (Bjelorusija)
Bundek
Bundek je jezero i park u gradu Zagrebu.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Bundek
Burgas
Burgas (bugarski: Бургас) je grad u Bugarskoj.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Burgas
Carskoselski licej
Licej na crtežu iz 19. stoljeća Carskoselski licej (rus. Импера́торский Царскосе́льский лице́й, od 1843. - Aleksandrovski licej) - privilegirana srednja škola u Ruskom Carstvu koja je djelovala u Carskom Selu od 1811. do 1843. U ruskoj povijesti je poznata prvenstveno kao škola koju je pohađao A.S.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Carskoselski licej
Cenzura
Index Librorum Prohibitorum bio je popis publikacija koje je Sveta Kongregacija Indexa smatrala krivovjernim ili suprotnim moralu, a katolicima ih je bilo zabranjeno čitati.Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Cenzura
Ciudad de México
Ciudad de México (eng. Mexico City), skr.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Ciudad de México
Dagestan
Dagestan (ruski: Дагеста́н) je republika u Ruskoj Federaciji smještana na istočnom dijelu Sjevernog Kavkaza.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Dagestan
Daniil Harms
Daniil Ivanovič Harms ili pravim imenom Daniil Ivanovič Juvačov (rus. Даниил Хармс, Даниил Иванович Ювачов, Sankt Peterburg, 30. prosinca 1905. - Lenjingrad, 2. veljače 1942.), ruski avangardni književnik, satiričar rane sovjetske ere na čije je stvaralaštvo utjecao nadrealizam, apsurd i zaumno pisanje.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Daniil Harms
Dante Alighieri
'''Dante Alighieri''' Dante Alighieri (Firenca 1265. – Ravenna, noć 13./14. rujna 1321.), talijanski pjesnik.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Dante Alighieri
David Davidovič Burljuk
David Davidovič Burljuk (rus. Дави́д Дави́дович Бурлю́к), 9. srpnja (21. srpnja) 1882., Semirotovščina, Harkivska gubernija, Rusko Carstvo - 15. siječnja 1967., Long Island, SAD - pjesnik, umjetnik, brat Vladimira Burljuka, jedan od utemeljitelja ruskog futurizma.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i David Davidovič Burljuk
Dekabristi
Pobuna dekabrista Dekabristi su bili ruski časnici, koji su tražili promjenu režima u Rusiji i ustavne oblike vlasti.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Dekabristi
Denis Davidov
Denis Vasiljevič Davidov (rus. Дени́с Васи́льевич Давы́дов), Moskva, Rusko Carstvo, 16. srpnja (27. srpnja) 1784. – Gornja Maza, Sizranski kotar, Simbirska gubernija, 22. travnja (4. svibnja) 1839.; ideolog i jedan od zapovjednika partizanskog pokreta za vrijeme domovinskog rata 1812., general pukovnik; ruski pjesnik, najznačajniji predstavnik tzv.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Denis Davidov
Denis Fonvizin
Denis Ivanovič Fonvizin (od njem. von Wiesen, rus. Дени́с Ива́нович Фонви́зин ili Фон-Визин, фон Ви́зен), Moskva, Rusko Carstvo, 3. travnja (14. travnja) 1745. - Sankt Peterburg, 1. prosinca (12. prosinca) 1792.; ruski književnik iz vremena vladavine Katarine Velike, utemeljitelj nacionalne ruske komedije.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Denis Fonvizin
Dnjepar
Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Dnjepar
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Drama
Državni institut za ruski jezik „A. S. Puškin”
Institut "A.S. Puškin" Državni institut za ruski jezik "A.S. Puškin" je vodeća školska i znanstvena ustanova koja se bavi problemima nastave ruskog jezika kao stranog.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Državni institut za ruski jezik „A. S. Puškin”
Elegija
Elegija je u grčkoj književnosti bila svaka pjesma pisana u elegijskom distihu (dvostih koji se sastoji od heksametra i pentametra).
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Elegija
Epigram
Epigram je kratka, jednostavna, ali domišljata i u pravilu pamtljiva izjava.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Epigram
Erevan
Erevan (arm.: Երևան, Jerevan) najveći je i glavni grad Armenije od 1918.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Erevan
Euharistija
Isus je ustanovio Euharistiju na Posljednjoj večeri. Euharistija (Fátima, Portugal) Irskoj s temom Euharistije Euharistija, Sveta Pričest, Pričest ili Presveti oltarski sakrament kršćanski je sakrament, izvor, središte i temelj kršćanstva.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Euharistija
Evanđelje
Evanđelje (grč., dobra vijest, radosna vijest;, donositelj dobre vijesti, evan-divan, gelos-glas) najčešći je naziv za kršćansku poruku.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Evanđelje
Fantastika
Fantastika je oblik umjetničkog izražavanja u prvom redu književnosti i slikarstva, za kojeg su značajni elementi natprirodnog i izmišljenog.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Fantastika
Feodosija
Feodosija (krimskotatarski: Kefe, ruski: Феодосия, turski: Kefe, ukrajinski: Феодо́сія, Теодо́сія), također Teodosija (od grčkog: Θεοδοσία) lučki je grad na jugu Krima.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Feodosija
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Fjodor Mihajlovič Dostojevski (rus. Фёдор Михайлович Достоевский; Moskva, 11. studenog 1821. – Sankt Peterburg, 9. veljače 1881.), ruski književnik ukrajinskog porijekla, romanopisac, novelist i publicist, jedan od najznačajnijih književnika u povijesti.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Flash mob
Torontu Flash mob je skupina ljudi koja se iznenada sastaje na dogovorenom mjestu, izvede neobični i naizgled besmisleni performans (svi istovremeno otvore kišobrane, svi legnu na pod...) u kratkom vremenu, a zatim se raziđu.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Flash mob
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Francuska
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Francuski jezik
Futurizam
Umberto Boccioni, pripremna skica za ''Grad koji se uspinje'', 1910., ulje na platnu, 200 x 301 cm, MoMA, New York Futurizam je kulturni pokret nastao početkom 20.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Futurizam
Garda
Irska garda u Londonu. Garda (iz francuskog garde) označava elitnu vojnu jedinicu koja je odgovorna za zaštitu od najvažnijih državnih dužnosnika (predsjednika zemlje, premijera, ministra obrane) i glavnih državnih zgrada.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Garda
Gavrila Deržavin
Gavrila Romanovič Deržavin (rus. Гаврии́л Рома́нович Держа́вин), Sokury, Kazanska gubernija, Rusko Carstvo, 14. srpnja 1743. – imanje Zvanka, Novgorodska gubernija, 8. srpnja (20. srpnja) 1816. – ruski pjesnik i dramaturg prosvjetiteljstva, državnik, senator i aktivni tajni savjetnik.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Gavrila Deržavin
George Gordon Byron
George Gordon Byron '''George Gordon Byron''' George Gordon Byron (London, 22. siječnja 1788. – Mesolóngi, Grčka, 19. travnja 1824.), engleski pjesnik.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i George Gordon Byron
Georges-Charles de Heeckeren d'Anthès
Georges-Charles de Heeckeren d'Anthès (5. veljače 1812., Colmar, Haut-Rhin, Francuska - 2. studenog 1895., Soultz-Haut-Rhin, Elzas-Lotaringija, Njemačko Carstvo), francuski monarhist, časnik-gardist.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Georges-Charles de Heeckeren d'Anthès
Gjumri
Gyumri (armenski: Գյումրի) je drugi po veličini grad u Armeniji, te najveći grad u pokrajini (marzu) Shirak.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Gjumri
Google (tražilica)
Google je internetska tražilica u vlasništvu tvrtke Google LLC te je najkorištenija tražilica na internetu.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Google (tražilica)
Groteska
Goya: Saturn jede svoju djecu. Groteska (francusko-talijanski) je prikazivanje ljudi ili predmeta u komično-nakaznom obliku; u književnosti kratka, duhovita pripovijetka, novela ili drama.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Groteska
Harkiv
Harkiv ili Harkov (ukrajinski: Харків, ruski: Харьков) drugi je po veličini grad u Ukrajini.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Harkiv
Ibrahim Hanibal
Ibrahim Petrovič Hanibal (rus. Ибрагим Петро́вич Ганниба́л) - ruski general i državnik, pradjed (po majci) pjesnika Aleksandra Puškina.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Ibrahim Hanibal
Igor Stravinski
Igor Fjodorovič Stravinski (rus. И́горь Фёдорович Страви́нский, Igor' Fëdorovič Stravinskij; Oranienbaum, 17. lipnja 1882. – New York, 6. travnja 1971.), je bio ruski skladatelj ukrajinskog porijekla kojeg danas mnogi, i na zapadu i u njegovoj rodnoj domovini, smatraju najutjecajnijim skladateljem glazbe XX.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Igor Stravinski
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Italija
Ivan Abramovič Gannibal
Ivan Abramovič Gannibal (rus. Иван Абрамович Ганнибал; Karjaküla, Reveljska gubernija, Rusko Carstvo, 5. lipnja 1735. – Sankt Peterburg, Rusko Carstvo, 12. listopada 1801.) - ruski vojskovođa zadnje četvrtine 17. stoljeća, glavni zapovjednik Crnomorske flote Ruskog Carstva, osnivač grada Hersona.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Ivan Abramovič Gannibal
Ivan Inzov
Ivan Nikitič Inzov (rus. Иван Никитич Инзов), 1768. - Odesa, Rusko Carstvo, 27. svibnja 1845.; ruski general pješaštva.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Ivan Inzov
Ivan Konstantinovič Ajvazovski
Ivan Konstantinovič Ajvazovski (ruski: Ива́н Константи́нович Айвазо́вский, armenski: Հովհաննես Այվազովսկի; 29. srpnja 1817. – 5. svibnja 1900.) bio je ruski slikar armenskog podrijetla, najpoznatiji po svojim slikama mora koje zauzimaju više od polovice njegova ukupnog stvaralaštva.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Ivan Konstantinovič Ajvazovski
Jelohovo
Jelohovo (rus. Елохово) - povijesni naziv mjesta u sjeverozapadnom dijelu Moskve na granici s Njemačkom četvrti.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Jelohovo
Jemeljan Ivanovič Pugačov
Jemeljan Ivanovič Pugačov Jemeljan Ivanovič Pugačov (oko 1742. – 1775.), Donski kozak, vođa velikog seljačkog ustanka, koji je izbio 27. rujna 1773. godine Nasuprot omrznutoj vlasti carice Katarine II, proglasio je da je on u stvari car Petar III, koji je bio svrgnut i ubijen 1762. Potpomognut od seljačkih masa bespravnih naroda Urala, Povolžja i dijela Sibira, našao je pristaše i među rudarima i radicima iz ruskih manufaktura.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Jemeljan Ivanovič Pugačov
Jevgenij Onjegin (opera)
Jevgenij Onjegin (ruski: Евгений Онегин, Yevgény Onégin, IPA: ), Op.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Jevgenij Onjegin (opera)
Jevgenij Onjegin (roman)
Jevgenij Onjegin (rus. Евге́ний Оне́гин, starorus. Евгеній Онѣгинъ), roman u stihovima Aleksandra Sergejeviča Puškina, koji je pisao od 1823. do 1831.; jedno od najznačajnijih djela ruske književnosti.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Jevgenij Onjegin (roman)
Johann Wolfgang von Goethe
(Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. – Weimar 22. ožujka 1832.) bio je njemački književnik, znanstvenik, mislilac i državnik, čija su djela utjecala na europsku kulturu i književnost.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Johann Wolfgang von Goethe
Josif Brodski
Josif Brodski (rođen kao "Josif Aleksandrovič Brodski", ruski: Ио́сиф Алекса́ндрович Бро́дский, Lenjingrad, 24. svibnja 1940. – New York, 28. siječnja 1996.), ruski pjesnik i esejist, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1987. godine.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Josif Brodski
Karantena
Kad je ova zastava izvješena na brodu, onda je cijeli brod u karanteni Karantena je međunarodni sustav protuepidemijskih mjera koje se provode na određeno vrijeme i u određenom mjestu na ljudima, životinjama, biljkama, predmetima, hrani i transportnim sredstvima za koje se sumnja da dolaze iz zaraženih krajeva ili su već zaraženi nekim uzročnicima bolesti visokog letaliteta i brza širenja (kugom, kolerom, tifusom i dr.).
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Karantena
Kavkaski zarobljenik (poema)
Kavkaski zarobljenik – prva iz ciklusa južnih bajronovskih poema Puškina.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Kavkaski zarobljenik (poema)
Kavkaz
Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Kavkaz
Kavkaz (regija)
Kavkaz je geografski termin koji označava čitav kraj između Crnog i Azovskog mora i Kaspijskog jezera.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Kavkaz (regija)
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Kazalište
Kazanj
Kazanj (rus. Каза́нь) ili Kazan (tat.: Казан) je glavni grad Republike Tatarstan i jedan od najvećih gradova Ruske Federacije.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Kazanj
Kišinjev
Kišinjev (rum.: Chișinău, ruski: Кишинёв) je glavni grad Republike Moldavije.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Kišinjev
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Kijev
Klasicizam
Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Klasicizam
Književna kritika
Književna kritika je dio znanosti o književnosti, koja osim kritike, obuhvaća i književnu teoriju i književnu povijest.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Književna kritika
Književni rodovi
Književni rodovi su vrste književno-duhovna stvaranja.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Književni rodovi
Kolera
Kolera je akutna infekcija koju uzrokuje Vibrio cholerae i koja zahvaća cijelo tanko crijevo, a karakterizirana profuznim vodenastim proljevom, povraćanjem, grčevima u mišićima, dehidracijom, oligurijom i kolapsom.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Kolera
Konstantin Batjuškov
Konstantin Nikolajevič Batjuškov (rus. Константи́н Никола́евич Ба́тюшков), Vologda, Rusko Carstvo, 18. svibnja (29. svibnja) 1787. - Vologda, 7. lipnja (19. lipnja) 1855. - ruski pjesnik, prethodnik A.S. Puškina.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Konstantin Batjuškov
Korizma
nedjelju običaj je da se ljubičastim platnom pokrivaju križevi i slike po crkvama. Pepelnice, svećenik posipa kršćane pepelom. Korizma ili četrdesetnica (lat. quadragesima - četrdesetina) dio je liturgijske godine u kojemu se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Korizma
Krasnojarsk
Brana hidrocentrale Krasnojarsk Krasnojarsk (ruski: Красноя́рск) je treći po veličini ruski grad u Sibiru, administrativno sjedište Krasnojarskog kraja.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Krasnojarsk
Krim
Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Krim
Kuopio
Kuopio je grad u istoimenoj općini na zapadnoj obali Finske od 121 572 stanovnika.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Kuopio
Lavov
LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Lavov
Ljubitelji ruske riječi
Ljubitelji ruske riječi (rus. Беседа любителей русского слова) - literarno društvo koje je nastalo u Sankt Peterburgu 1811.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Ljubitelji ruske riječi
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Madrid
Magnitogorsk
Magnitogorsk (ruski: Магнитого́рск) je grad na granici jugo-istočnog europskog te jugo-zapadnog azijskog dijela Rusije, u Čeljabinskoj oblasti, jedan od najvećih svjetskih centara crne metalurgije.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Magnitogorsk
Marina Ivanovna Cvetajeva
Marina Ivanovna Cvetajeva Marina Ivanovna Cvetajeva (ruski Марина Ивановна Цветаева; Moskva, 1892. – Jelabuga, 1941.) bila je jedna od najoriginalnijih ruskih i sovjetskih pjesnikinja.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Marina Ivanovna Cvetajeva
Mećava (pripovijest)
Mećava - pripovijest A.S. Puškina iz ciklusa Belkinove pripovijesti, napisana 1830. i izdana 1831. Pripovijest je napisana zadnja u ciklusu: dovršena je 20. listopada 1830. Kao i pripovijest Gospođica-seljanka, Belkinu je priču "ispričala" djevojka K.I.T. Dijelovi pripovijesti se poklapaju s baladom V.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Mećava (pripovijest)
Merkur
Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Merkur
Mihail Bulgakov
Mihail Afanasjevič Bulgakov (rus. Михаи́л Афана́сьевич Булга́ков, ukr. Миха́йло Опана́сович (Пана́сович) Булга́ков), (Kijev, 15. svibnja 1891. – Moskva, 10. ožujka 1940.) ruski pisac, dramaturg i kazališni redatelj. Autor je pripovijedaka, priča, feljtona, kazališnih komada, dramatizacija, filmskih scenarija i opernih libreta.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Mihail Bulgakov
Mihail Glinka
Mihail Ivanovič Glinka (Novospaskoje, 1. lipnja 1804. – Berlin, 15. veljače 1857.), ruski skladatelj.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Mihail Glinka
Mihail Ljermontov
Mihail Jurjevič Ljermontov (rus. Михаил Юрьевич Лермонтов, Moskva, 2. listopada 1814. – Pjatigorsk, 27. srpnja 1841.), ruski pjesnik.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Mihail Ljermontov
Mihail Miloradovič
Grof Mihail Andrejevič Miloradovič (rus. Михаи́л Андре́евич Милора́дович, srp. Михаило Милорадовић), Sankt Peterburg, Rusko Carstvo, 1. listopada (12. listopada) 1771. - Sankt Peterburg, 15. prosinca (27. prosinca) 1825.; ruski general srpskog podrijetla iz Hercegovine, jedan od predvodnika i slavnih komandanata ruske vojske za vrijeme domovinskog rata 1812.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Mihail Miloradovič
Mihajlovsko
Mihajlovsko Mihajlovsko (rus. Миха́йловское) - plemićko imanje u Pskovskoj oblasti.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Mihajlovsko
Minsk
Minsk (bjeloruski: Minsk/Мінск, bjeloruski-taraškevica: Менск, ruski: Minsk/Минск) je glavni i najveći grad Bjelorusije (2 milijuna stanovnika).
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Minsk
Modest Petrovič Musorgski
Modest Petrovič Musorgski (rus. Моде́ст Петро́вич Му́соргский, Karev, 21. ožujka 1839. – Sankt Peterburg, 28. ožujka 1881.), ruski skladatelj.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Modest Petrovič Musorgski
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Moldavija
Moskovska oblast
Moskovska oblast je oblast u Rusiji.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Moskovska oblast
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Moskva
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Napoleon Bonaparte
Napoleonova invazija na Rusiju
Napoleonova invazija na Rusiju 1812. godine, predstavlja prekretnicu Napoleonovih ratova.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Napoleonova invazija na Rusiju
Narva (grad)
Grad Narva Narva (rus. Нарва) je treći najveći grad u Estoniji.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Narva (grad)
Nižnjenovgorodska oblast
Nižnjenovgorodska oblast (ruski: Нижегоро́дская о́бласть) je oblast u Ruskoj Federaciji.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Nižnjenovgorodska oblast
Nižnji Novgorod
Nižnji Novgorod (ruski: Нижний Новгород) – grad u Rusiji, administrativno središte Nižnjenovgorodske oblasti.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Nižnji Novgorod
Nihilizam
Friedrich Nietzsche, 1882. Nihilizam (lat. nihil – ništa) je filozofski pogled koji poriče ili kojemu nedostaje vjerovanje da postoji bilo kakav smisao života.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Nihilizam
Nikola I., ruski car
'''Nikola I.''' car Rusije Nikola I. Pavlovič (6. srpnja 1796. – 2. ožujka 1855.), ruski car od 1825. godine, kralj Poljske 1825. – 1831. i veliki vojvoda Finske od 1825. godine.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Nikola I., ruski car
Nikolaj Karamzin
Nikolaj Mihajlovič Karamzin (rus. Никола́й Миха́йлович Карамзи́н; Znamensko, Rusko Carstvo, 1. prosinca (12. prosinca) 1766. – Sankt Peterburg, 22. svibnja (3. lipnja) 1826.) – znameniti povjesničar, najveći ruski književnik epohe sentimentalizma, proglašen ruskim Laurenceom Sterneom.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Nikolaj Karamzin
Nikolaj Rimski-Korsakov
Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov (rus. Николай Андреевич Римский-Корсаков, Tihvin, 18. ožujka 1844. – Ljubensk, 21. lipnja 1908.), ruski skladatelj i dirigent.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Nikolaj Rimski-Korsakov
Nikolaj Vasiljevič Gogolj
Korice prvog izdanja romana ''Mrtve duše'', iz 1842. Gogoljev grob u Moskvi. Kamen i križ ponovno su postavljeni 2009. Nikolaj Vasiljevič Gogolj (ruski: Никола́й Васи́льевич Го́голь, ukrajinski: Мико́ла Васи́льович Го́голь) (prezime po rođenju: Janovski, ukrajinski: Яновський) (Soročynci, 31.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Nikolaj Vasiljevič Gogolj
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Njemačka
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Novi Sad
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Novinar
Odesa
Odesa ili Odessa (ukr.: Odesa / Одеса, rus.: Odessa / Одесса, grč.: Οδησσός) je ukrajinski grad i pomorska luka, značajno povijesno i kulturno središte bivšeg Ruskog carstva i današnje Ukrajine.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Odesa
Opera
Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Opera
Opijelo
Opijelo, pravoslavni crkveni obred (crkvena služba) praćena pojanjem i čitanjem molitava nad mrtvacem prilikom pokopa.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Opijelo
Oratorij
Oratorij je vokalno-instrumentalno djelo većeg opsega, obično skladano za vokalne soliste, zbor i orkestar (ali i u drugim varijantama).
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Oratorij
Orenburg
Orenburg (ruski: Оренбург) je grad na rijeci Uralu.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Orenburg
Panama
Panama je najjužnija država Srednje Amerike.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Panama
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Pariz
Peritonitis
Peritonitis je upala peritoneuma, serozne membrane koja oblaže abdominalnu šupljinu i unutarnje organe.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Peritonitis
Petar I. Aleksejevič Romanov
'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Petar I. Aleksejevič Romanov
Petar Iljič Čajkovski
Petar Iljič Čajkovski (ruski: Пётр Ильич Чайковский, Votkinsk, 7. svibnja 1840. – Petrograd, 6. studenoga 1893.) bio je ruski skladatelj i jedan od najvećih skladatelja romantizma.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Petar Iljič Čajkovski
Petrozavodsk
Petrozavodsk je glavni grad Republike Karelije (Sjeverozapadni savezni okrug, Rusija).
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Petrozavodsk
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Pjesnik
Planinski prijevoj
Prijevoj Planinski prijevoj je ulegnuti dio planine ili grebena, a obično kroz kojeg vodi put ili cesta od jedne strane planine do druge.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Planinski prijevoj
Pneumonija
Pneumonija ili upala pluća je akutno upalno stanje plućnog parenhima.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Pneumonija
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Poezija
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Poljska
Popularna kultura
Popularna kultura naziv je za zbroj određenih kulturalnih praksi, proizvoda i fenomena čije se zajedničko značenje konstituira u načelnoj opoziciji prema visokoj kulturi.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Popularna kultura
Postmoderna
internacionalnog stila. Joseph Nechvatal, ''Rođenje viraktualnog 2001.'', akrilik na platnu, naslikano uz pomoć računala i robota. Postmoderna, naziv je koji u širem smislu služi za označavanje epohe druge polovice 20 st., a u užem smislu označava neke aspekte mišljenja i stvaralaštva istog razdoblja.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Postmoderna
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Povijest
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Povjesničar
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Prevoditelj
Pripovijest
Povist ili povijest (ukr. повість, rus. пóвесть) je pojam iz ruske i ukrajinske književnosti (pr. Маруся Kvitke-Osnovjanenka iz 1833.). Epski je prozni oblik (rijetko u stihu) između romana i pripovjedna oblika kroničarske naravi, u kojem struja prirodnog života se iznova daje.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Pripovijest
Projekt Gutenberg
Omot CD-a Projekta Gutenberg Projekt Gutenberg je projekt koji je započeo Michael Hart 1971. godine, s ciljem da sve knjige koje su u javnom vlasništvu prebaci u elektronički oblik, s dva vrlo pohvalna cilja.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Projekt Gutenberg
Protojerej
Protojerej (grč. protos: prvi + jerej), prvi svećenik, prvi među jerejima; počasni čin duhovnika u Pravoslavnoj i Grkokatoličkoj crkvi.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Protojerej
Proza
Proza je književna vrsta koja predstavlja pisanje u obliku punih rečenica smještenih u odjeljke (paragrafe).
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Proza
Pskov
Pskov (rus. Псков, njemački: Pleskau) je grad u Rusiji i administrativno središte Pskovske oblasti.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Pskov
Pskovska oblast
Pskovska oblast (ruski: Пско́вская о́бласть) je federalni subjekt Ruske Federacije.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Pskovska oblast
Puškinski most
Puškinski (Andrejevski) most (je pješački most, sagrađen na rijeci Moskvi u gradu Moskvi. Spaja Puškinsku obalu Neskučnog vrta s Frunzenskom obalom. Sagrađen je 2000. godine, a iskorištena je konstrukcija starog, željezničkog, Andrejevskog mosta, sagrađenog između 1905.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Puškinski most
Pukovnik
Oznaka čina pukovnika u OS RHPukovnik je visoki časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Pukovnik
Putopis
Putopis je prozna književna vrsta u kojoj su putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja povod za umjetničko oblikovanje zapažanja, dojmova i razmišljanja o svemu što je putopisca zaokupilo na putovanju.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Putopis
Québec
Québec (izgovor)Službeni naziv pokrajine na francuskom je Québec (s naglaskom), dok je službeno ime na engleskom Quebec (bez naglaska), izgovor: ili.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Québec
Raspad SSSR-a
Raspad Sovjetskog Saveza jedan je od glavnih događaja s kraja 20. stoljeća i jedan od najvažnijih događaja u povijesti Rusije i drugih bivših sovjetskih zemalja.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Raspad SSSR-a
Realizam
* Realizam (književnost) – stil književnosti u XIX. st.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Realizam
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Riga
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Rim
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Roman
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Romantizam
Rostov na Donu
Rostov na Donu, rus., Ростов-на-Дону, je grad u južnoj Rusiji.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Rostov na Donu
Rostovska oblast
Rostovska oblast (ruski: Росто́вская о́бласть) je federalni subjekt Ruske Federacije.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Rostovska oblast
Rubalj
Ruski rubalj iz 1898. godine Sovjetski rubalj iz 1961. godine Rubalj (na ruskom 'pубль') je naziv novčane jedinice u Rusiji i Bjelorusiji.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Rubalj
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Rusija
Ruska književnost
Ruska književnost uključuje književnost Rusije i njenih emigranata, kao i književnost nezavisnih naroda koji su kroz povijest živjeli zajedno s Rusima u istoj državnoj zajednici poput Ruskog Carstva ili Sovjetskog Saveza, a napisana je na staroslavenskom, staroruskom ili suvremenom ruskom jeziku.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Ruska književnost
Ruska umjetnost
'''Vladimirska Bogorodica''', ikona iz 12. st., Galerija Tretjakov, Moskva. Ruska umjetnost je umjetnička produkcija naroda Rusa i umjetnost na području današnje Ruske Federacije kao nasljednice SSSR-a.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Ruska umjetnost
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Ruski jezik
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Rusko Carstvo
Rusko-turski rat (1828. – 1829.)
Rusko-turski rat (1828. – 1829.) razbuktao se u vrijeme Grčkog rata za neovisnost.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Rusko-turski rat (1828. – 1829.)
Ruslan i Ljudmila (poema)
"Ruslan i Ljudmila" - prva dovršena poema Aleksandra Sergejeviča Puškina.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Ruslan i Ljudmila (poema)
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Sankt-Peterburg
Saratovska oblast
Saratovska oblast je oblast u Rusiji.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Saratovska oblast
Satira
Charlesa Darwina iz 1871. Satira je književni oblik u kojem se ismijava pojedinac, skupina, država ili vlast.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Satira
Sergej Bezrukov
Sergej Bezrukov Sergej Bezrukov, punim imenom Sergej Vitalijevič Bezrukov (Moskva, 18. listopada 1973.) - ruski je glumac.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Sergej Bezrukov
Sergej Rahmanjinov
Sergej Vasiljevič Rahmanjinov (rus. Сергей Васильевич Рахманинов, Semjonovo, 2. travnja 1873. – Beverly Hills, 28. ožujka 1943.), ruski pijanist, dirigent i skladatelj.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Sergej Rahmanjinov
Sibir
Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Sibir
Simferopolj
Simferopolj, Simferopol ili Simferopol'(ukr.: Сімферополь, rus.: Симферополь, krim.: Aqmescit) je glavni grad Autonomne Republike Krim u Ukrajini.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Simferopolj
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Sjedinjene Američke Države
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Skladatelj
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Skoplje
Slobodno zidarstvo
Masonski kutnik i šestar (s ili bez slova "G") Slobodni zidar. Slobodno zidarstvo, masonstvo ili masonerija (engl. free masonry, francuski franc-maçonnerie) je hermetički, strogo hijerarhijski organiziran pokret koji je nastao u prilikama liberalnog prosvjetiteljstva i koji se sastoji se od bratskih organizacija.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Slobodno zidarstvo
Solovecki otoci
Solovecki otoci (pomorijski: Соловки́, karelijski: Solokka, saamijski: Suollek) je najveće otočje u Bijelom moru, na ulazu u Onješki zaljev nasuprot Bjelomorsko-baltičkom kanalu.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Solovecki otoci
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Sovjetski Savez
Starogrčka književnost
Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Starogrčka književnost
Stihovi Puškina 1813. – 1825.
U Puškinovu stvaralačkom naslijeđu stihovi zauzimaju jedno od najvažnijih mjesta.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Stihovi Puškina 1813. – 1825.
Stihovi Puškina 1826. – 1836.
Aleksandar Sergejevič Puškin (Moskva, Rusko Carstvo, 6. lipnja 1799. – Sankt Peterburg, Rusko Carstvo, 10. veljače 1837.) bio je ruski pjesnik, dramatičar i prozaik, reformator ruskog književnog jezika.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Stihovi Puškina 1826. – 1836.
Taganrog
Taganrog (rus. Таганро́г) - grad u Rostovskoj oblasti, luka na obali Azovskog mora (u Taganroškom zaljevu, 70 km od Rostova na Donu).
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Taganrog
Tbilisi
Tbilisi je glavni grad Gruzije.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Tbilisi
Teheran
Teheran (perz. تهران; Tehrān,Tehran.ir: O Teheranu (2011.) IPA) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Teheran
Tiraspol
Glavna ulica od Tiraspola Tiraspol (mold.: Tiraspol/Тираспол) je drugi najveći grad u jugoistočnoj Moldaviji, središte separatističke oblasti Pridnjestrovlja.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Tiraspol
Toponomastika
Toponomastika je znanost o zemljopisnim nazivima toponima.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Toponomastika
Turkmenistan
Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Turkmenistan
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Ujedinjeno Kraljevstvo
Uljanovsk
Uljanovsk (ruski: Улья́новск), bivši Simbirsk (ruski: Симби́рск) je grad na rijeci Volgi u Rusiji.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Uljanovsk
Ural (rijeka)
Ural (ruski: Урал, kazački: Жайық, Jayıq ili Zhayyq) znan kao Jaik do 1775. godine, je rijeka koja teče kroz Rusiju i Kazahstan.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Ural (rijeka)
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Varšava
Vasilij Žukovski
Vasilij Žukovski Vasilij Andrejevič Žukovski (Mišenskoje, 9. veljače 1783. – Baden-Baden, 24. veljače 1852.), ruski pjesnik.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Vasilij Žukovski
Veliki tjedan
palminim granama Veliki tjedan vremensko je razdoblje od Cvjetnice do Uskrsa.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Veliki tjedan
Veliko Boldino
Veliko Boldino (rus. Большо́е Бо́лдино) - selo koje je nekad pripadalo Sergeju Puškinu, ocu pjesnika A.S. Puškina u Nižnjenovgorodskoj oblasti; administrativni centar Boljšeboldinskog seoskog sovjeta i Boljšeboldinskog rajona.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Veliko Boldino
Vladimir Majakovski
Vladimir Vladimirovič Majakovski (rus. Влади́мир Влади́мирович Маяко́вский, Bagdadi pokraj Kutaisa, 19. srpnja 1893. – Moskva, 14. travnja 1930.), ruski književnik, jedan od začetnika ruskog futurizma.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Vladimir Majakovski
Vladimir Nabokov
Spomenik Nabokovu u Montreuxu Vladimir Vladimirovič Nabokov (rus. Владимир Владимирович Набоков, Sankt Peterburg, 22. travnja 1899. – Montreux, 2. srpnja 1977.), rusko-američki književnik.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Vladimir Nabokov
Volga
Volga (ruski: Во́лга) je sa svojih 3534 km najduža rijeka u Europi.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Volga
Voltaire
Voltaire Voltaire ili pravim imenom François Marie Arouet (Pariz, 21. studenog 1694. – Pariz, 30. svibnja 1778.), francuski književnik, povjesničar i filozof.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Voltaire
Washington
Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Washington
Weimar
Weimar je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Weimar
Wiesbaden
Wiesbaden je glavni grad njemačke pokrajine Hessena.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Wiesbaden
Yandex
Logo Yandexa Yandex (rus. Яндекс) je ruska međunarodna korporacija specijalizirana za internet servise i proizvode.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Yandex
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Zagreb
Zaharovo
Заха́рово - selo koje ulazi u sastav seoskog naselja Zaharovsko-odincovskog rajona Moskovske oblasti Rusije.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Zaharovo
Zapadna Europa
tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Zapadna Europa
Zvenigorod
Zvenigorod (rus. Звени́город) - grad (od 1781.) u Rusiji, koji pripada Moskovskoj oblasti.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i Zvenigorod
1. siječnja
1.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 1. siječnja
10. veljače
10.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 10. veljače
11. prosinca
11.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 11. prosinca
16. kolovoza
16.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 16. kolovoza
17. prosinca
17.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 17. prosinca
19. listopada
19.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 19. listopada
19. studenoga
19.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 19. studenoga
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 1900.
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 1927.
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 1928.
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 1934.
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 1940.
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 1946.
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 1965.
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 1997.
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 1998.
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 1999.
2. ožujka
2.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 2. ožujka
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 2000.
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 2002.
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 2004.
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 2006.
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 2007.
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 2008.
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 2009.
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 2010.
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 2012.
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 2016.
21. svibnja
21.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 21. svibnja
22. kolovoza
22.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 22. kolovoza
22. rujna
22.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 22. rujna
23. travnja
23.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 23. travnja
25. srpnja
25.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 25. srpnja
26. siječnja
26.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 26. siječnja
26. svibnja
26.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 26. svibnja
27. siječnja
27.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 27. siječnja
29. siječnja
29.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 29. siječnja
3. prosinca
3.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 3. prosinca
3. siječnja
3.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 3. siječnja
30. lipnja
30.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 30. lipnja
4. prosinca
4.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 4. prosinca
4. rujna
4.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 4. rujna
6. lipnja
6.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 6. lipnja
6. siječnja
6.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 6. siječnja
7. siječnja
7.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 7. siječnja
8. lipnja
8.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 8. lipnja
8. rujna
8.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 8. rujna
8. srpnja
8.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 8. srpnja
9. svibnja
9.
Pogledaj Aleksandar Sergejevič Puškin i 9. svibnja
Vidi također
Ruski masoni
- Aleksandar Sergejevič Puškin
- Marc Chagall
- Mihail Kutuzov
Također poznat kao Aleksandar Puškin, Puškin.
, Dekabristi, Denis Davidov, Denis Fonvizin, Dnjepar, Drama, Državni institut za ruski jezik „A. S. Puškin”, Elegija, Epigram, Erevan, Euharistija, Evanđelje, Fantastika, Feodosija, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Flash mob, Francuska, Francuski jezik, Futurizam, Garda, Gavrila Deržavin, George Gordon Byron, Georges-Charles de Heeckeren d'Anthès, Gjumri, Google (tražilica), Groteska, Harkiv, Ibrahim Hanibal, Igor Stravinski, Italija, Ivan Abramovič Gannibal, Ivan Inzov, Ivan Konstantinovič Ajvazovski, Jelohovo, Jemeljan Ivanovič Pugačov, Jevgenij Onjegin (opera), Jevgenij Onjegin (roman), Johann Wolfgang von Goethe, Josif Brodski, Karantena, Kavkaski zarobljenik (poema), Kavkaz, Kavkaz (regija), Kazalište, Kazanj, Kišinjev, Kijev, Klasicizam, Književna kritika, Književni rodovi, Kolera, Konstantin Batjuškov, Korizma, Krasnojarsk, Krim, Kuopio, Lavov, Ljubitelji ruske riječi, Madrid, Magnitogorsk, Marina Ivanovna Cvetajeva, Mećava (pripovijest), Merkur, Mihail Bulgakov, Mihail Glinka, Mihail Ljermontov, Mihail Miloradovič, Mihajlovsko, Minsk, Modest Petrovič Musorgski, Moldavija, Moskovska oblast, Moskva, Napoleon Bonaparte, Napoleonova invazija na Rusiju, Narva (grad), Nižnjenovgorodska oblast, Nižnji Novgorod, Nihilizam, Nikola I., ruski car, Nikolaj Karamzin, Nikolaj Rimski-Korsakov, Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Njemačka, Novi Sad, Novinar, Odesa, Opera, Opijelo, Oratorij, Orenburg, Panama, Pariz, Peritonitis, Petar I. Aleksejevič Romanov, Petar Iljič Čajkovski, Petrozavodsk, Pjesnik, Planinski prijevoj, Pneumonija, Poezija, Poljska, Popularna kultura, Postmoderna, Povijest, Povjesničar, Prevoditelj, Pripovijest, Projekt Gutenberg, Protojerej, Proza, Pskov, Pskovska oblast, Puškinski most, Pukovnik, Putopis, Québec, Raspad SSSR-a, Realizam, Riga, Rim, Roman, Romantizam, Rostov na Donu, Rostovska oblast, Rubalj, Rusija, Ruska književnost, Ruska umjetnost, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Rusko-turski rat (1828. – 1829.), Ruslan i Ljudmila (poema), Sankt-Peterburg, Saratovska oblast, Satira, Sergej Bezrukov, Sergej Rahmanjinov, Sibir, Simferopolj, Sjedinjene Američke Države, Skladatelj, Skoplje, Slobodno zidarstvo, Solovecki otoci, Sovjetski Savez, Starogrčka književnost, Stihovi Puškina 1813. – 1825., Stihovi Puškina 1826. – 1836., Taganrog, Tbilisi, Teheran, Tiraspol, Toponomastika, Turkmenistan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Uljanovsk, Ural (rijeka), Varšava, Vasilij Žukovski, Veliki tjedan, Veliko Boldino, Vladimir Majakovski, Vladimir Nabokov, Volga, Voltaire, Washington, Weimar, Wiesbaden, Yandex, Zagreb, Zaharovo, Zapadna Europa, Zvenigorod, 1. siječnja, 10. veljače, 11. prosinca, 16. kolovoza, 17. prosinca, 19. listopada, 19. studenoga, 1900., 1927., 1928., 1934., 1940., 1946., 1965., 1997., 1998., 1999., 2. ožujka, 2000., 2002., 2004., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2012., 2016., 21. svibnja, 22. kolovoza, 22. rujna, 23. travnja, 25. srpnja, 26. siječnja, 26. svibnja, 27. siječnja, 29. siječnja, 3. prosinca, 3. siječnja, 30. lipnja, 4. prosinca, 4. rujna, 6. lipnja, 6. siječnja, 7. siječnja, 8. lipnja, 8. rujna, 8. srpnja, 9. svibnja.